Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Podsjećanje na obveze

Nakon više od godinu dana od konstituiranja prvog nacionalnog vijeća i strpljivog čekanja da se obveze koje proizlaze iz Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina ispune, predstavnici svih vijeća riješili su »podsjetiti« republičke i vlasti Državne Zajednice na njihove obveze.
    Desetog ožujka u Subotici su formulirani zajednički zahtjevi svih deset vijeća nacionalnih manjina, koji su zatim razmatrani i na sjednici Odbora za međunacionalne odnose Narodne skupštine Republike Srbije. Sjednica Odbora održana je 22. ožujka u Beogradu, neposredno prije održavanja rasprave i usvajanja Zakona o proračunu Republike Srbije.
ZAJEDNIČKI NASTUP: S obzirom da protekle godine, iako je zakonska obveza za financiranje rada nacionalnih vijeća postojala, ona nisu dobila nikakva sredstva za funkcioniranje niti iz proračuna Republike Srbije, niti iz proračuna Državne Zajednice. Predstavnici vijeća nacionalnih manjina zahtijevali su da se u Zakonu o proračunu Republike Srbije osiguraju sredstva za financiranje njihovog rada.
    Od predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. sc. Josipa Ivanovića saznali smo detalje o tome kako je došlo do ovog zajedničkog zahtjeva i kakvo je bilo reagiranje nadležnih zakonodavnih tijela. »Naš je dogovor bio, na sastanku Odbora za međunacionalne odnose, da oni budu matični odbor za nacionalna vijeća odnosno manjinsku problematiku. To znači da su nam oni logistička potpora prema repub-ličkim tijelima ove države. Zašto je to potrebno? Iz jednostavnog razloga jer je naš osnivač Ministarstvo za ljudska i manjinska prava na razini Državne zajednice i prema zakonu obveza financiranja je na osnivaču. Međutim, osnivač nema sredstava. Svi znamo da je težište vlasti u ovoj zemlji na republičkoj razini, svi znamo da je kasa na republičkoj razini, stoga smo zaključili na sastanku predsjednika nacionalnih vijeća da više ne možemo čekati već moramo djelovati. Pojedinačno smo pokušavali ali smo nailazili na zidove, na zatvorena vrata. Budući su nam problemi zapravo svima isti a to je nepostojanje materijalne osnove za rad, prostora i osnovnih infrastrukturnih potreba, došli smo na ideju da ćemo nastupati uvijek zajedno, svih deset vijeća, i to tako i radimo već nekoliko mjeseci. Mjesečno se barem jednom sastajemo, usuglašavamo stavove i s tako formiranim jasnim stavovima i zahtjevima izlazimo pred nadležna tijela i u javnost. Mi smo bili isforsirali i jedan sastanak na saveznoj razini s ministrom Rasimom Ljajićem. On je rekao ‘evo radite što god hoćete sa mnom, kriv sam, nisam učinio što sam trebao za vas’. Spočitnuli smo mu nedostatak sredstava i nefinanciranje s razine Državne zajednice, zatim što nije formiran Savjet za nacionalne manjine što slijedi iz istog zakona prema kojem su formirana i nacionalna vijeća. Naime, u Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina je predviđeno jedno tijelo koje će biti najviše tijelo, koje će se brinuti u ovoj zemlji za manjine. To tijelo, kao ni prateći Fond, nisu formirani. Ne vidim, ne samo ja nego ni predstavnici drugih nacionalnih vijeća, niti jedan valjan razlog zašto taj Sav-jet do sada nije formiran s obzirom na činjenicu da neka nacionalna vijeća skoro dvije godine postoje a naše više od godinu dana.«
FINANCIRANJE »NA RIJEČ«: Jedan od tri konkretna zaključka sjednice Odbora za međunacionalne odnose je dakle prihvaća-nje matičnosti u problematici nacionalnih vijeća. Zašto je to važno? »Matičnost koju je prihvatio Odbor za međunacionalne odnose Narodne skupštine Republike Srbije je važna jer nemamo drugo mjesto u republici. Nema nadležnog ministarstva, pa je tako taj odbor stvarno značajan. Mi se tu možemo obratiti i preko njega želimo djelovati na druga tijela Skupštine i tijela Vlade Republike Srbije kako bismo došli do sredstava i kako bismo dobili određen prostor za djelovanje. Odbor je u cjelini podržao sve naše zahtjeve, jedino su što se tiče financiranja rada rekli da oni to mogu podržati ali da je tu matični Odbor za financije, odnosno nadležni resorni ministar, odnosno premijer«, kaže Ivanović.
    Vijeća su poslala zahtjev da ih primi predsjednik Odbora, resorni ministar za financije, predsjednik Vlade Republike Srbije i predsjednik Narodne skupštine RS, međutim, kako nam je rekao Ivanović, primljeni su samo na sjednicu Odbora za međunacionalne odnose.
    »Odbor za međunacionalne odnose nas je primio i iz razloga što je i sam predsjednik ovog Odbora Esad Džudžević ujedno i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Glede financija zauzet je stav da će predsjednik Odbora Džudžević razgovarati s premijerom, resornim ministrom za financije i predsjednikom Odbora za financije da se na taj način pokuša postići nekakva njihova suglasnost da se odrede sredstvakoja će se dati iz republičke kase na saveznu razinu da se distribuiraju za rad nacionalnih vijeća. Zadnja je varijanta bila da ako ništa od tih mehanizama ne bude prošlo, onda će u vidu amandmana na Zakon o budžetu Republike Srbije za 2004. Džudžević samostalno podnijeti taj amandman u samoj raspravi na skupštinskoj proceduri. Činjenica što je on amandman podnio na sjednici Skupštine govori jasno o tome da nije naišao na adekvatno razumijevanje ni kod premijera ni kod resornog ministra ni kod predsjednika resornog Odbora za financije, a sudbinu tog amandmana je javnost mogla vidjeti, da zapravo od toga nema ništa nego je sve ostalo na nekakvom obećanju ministra financija da će se financirati ‘ako se bude moglo naći sredstava’. Znate, kad se nalazite u stavci rezervnih sredstava onda se zapravo nalazite stavljeni u zagradu a to znači možda će biti a možda neće biti.«
    Potpredsjednik Vlade Miroljub Labus dao je riječ na skupštinskom zasjedanju da će i ako amandman koji je podnio Džudžević ne prođe, osigurati sredstva za financiranje rada nacionalnih vijeća. Smatrate li Vi da je to dovoljna garancija s obzirom da je i prošle godine ‘data riječ’ ali sredstva nisu?
»Mi možemo Labusu vjerovati na riječ ali mi ćemo to samo jednom učiniti. Ne bude li ta riječ poštivana onda ćemo znati da ne možemo više vjerovati samo na riječ«, kaže Ivanović.
ZAKONSKI PRIJEDLOZI: Predstavnici nacionalnih vijeća uputili su i dva zakonska prijedloga republičkom parlamentu. Predstavnici nacionalnih vijeća smatraju da zbog načelne prirode Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina i nepostojanja propisa koji precizno reguliraju nadležnosti nacionalnih vijeća, efikasnost rada nacionalnih vijeća umnogome ovisi o dobroj volji i spremnosti pojedinih državnih tijela na suradnju. Stoga se predlaže da se u najkraćem roku usvoji zakon koji bi regulirao konkretna prava i obveze vijeća u određenim oblastima.
    Sljedeći zahtjev odnosi se na parlamentarno predstavljanje manjina. Prema članku 52. Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na određen broj mandata u skupštini države članice i Skupštini Državne zajednice. Najnovije izmjene Zakona o izboru narodnih zastupnika Republike Srbije ukazuju na veliki napredak u pristupu zakonodavne vlasti problematici parlamentarnog predstavljanja nacionalnih manjina, međutim ove izmjene izbornog zakonodavstva ne omogućavaju brojčano malim nacionalnim zajednicama da imaju svoje predstavnike u najvišem predstavničkom tijelu Republike, navodi se u obrazloženju prijedloga da se nakon konsultacija s predstavnicima nacionalnih manjina, u najkraćem roku usvoje izmjene i dopune Zakona o izboru narodnih zastupnika na osnovu kojih bi nacionalne manjine koje su formirale nacionalna vijeća dobile mogućnost da imaju najmanje po jednog zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika