Arhiv tekstova

25. siječnja 1937.

Kraljevska banska uprava u Novom Sadu potvrdila je pravila «Hrvatske kulturne zajednice» u Subotici, čija je osnivačka skupština održana 15. kolovoza 1936. Za čelnike su izabrani: župnik Blaško Rajić (predsjednik), dr. Mihovil Katanec (tajnik), te (vijećnici): dr. Ladislav Vlašić, Ivan Kujundžić, Ive Prćić i dr.

 

25. siječnja 2003.

Konstituirano je Hrvatsko nacionalno vijeće, koje je izabrano na Elektorskoj skupštini 15. prosinca 2002. Za predsjednika je izabran prof. mr. sc. Josip Ivanović, a za tajnika Ladislav Suknović. HNV ima 35 članova koji su izabrani s dviju lista kandidata, predloženih od strane DSHV-a i Foruma hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini.

 

26. siječnja 1699.

Teritorij Bačke, prema ugovoru o Karlovačkom miru, prepušten je austrijskom caru, te je doseljeni južnoslavenski puk postao tek dio življa Južne Ugarske. U subotičkom vojnom šancu, uz vojno-političko, započinje tada ustrojstvo pravno-administrativnog, društvenog i prosvjetnog života. Kao pogranično vojno mjesto (šanac) u sastavu Bačke, grad je bio pod neposrednom jurisdikcijom Ratnog vijeća Carskog dvora u Beču.  

 

26. siječnja 1940. 

U Zagrebu je utemeljeno »Društvo bačkih Hrvata«, čija su pravila odobrena 17. travnja iste godine. Upravu društva čine: dr. Josip Andrić (predsjednik), dr. Bariša Radičev, Josip Radičev i Josip Lendović.

 

27. siječnja 1957.

U Subotici je rođen Vjekoslav Dulić, gdje završava gimnaziju. Diplomirao je biologiju 1980. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na Odsjeku za znanosti života pri Feinberg Graduate School na institutu Weizmann (Rehovot, Izrael). Doktorat završava u Lausanni na švicarskom institutu za eksperimentalno istraživanje raka. Staž iza doktorata obavlja u Baselu (Švicarska) i La Jolli (Kalifornija). U Centar za istraživanje biokemije makromolekula (Centre de recherches de biochimie macromoleculaire, CRBM) u Montpellieru dolazi 1993. godine, a od 1997. na Odsjeku za dinamiku staničnog ciklusa (dinamyque de cycle cellulaire) vodi istraživački tim koji proučava kontrolu staničnog ciklusa i raka. Radove objavljuje u vodećim svjetskim časopisima. 

 

28. siječnja 1762.

Nakon premjeravanja i razgraničavanja posjeda na pustarama, donesena je odluka kako svaka osoba stječe pravo trajnog posjedovanja svoga zemljišta, kao stalni zakupac, sukladno podjeli i ispravku te podjele izvršene 1756. godine. Time je svakoj osobi dopušteno zadržati zemlju, prenijeti je na druge, prodati je, ili dati u zalog. Vlasnik je jedino u obvezi sve promjene prijaviti Gradskom vijeću, radi unošenja u zapisnik, odnosno radi registriranja nastale promjene. 

 

28. siječnja 1779.

Gradskom kapetanu i vijećniku Ivanu Sučiću trebalo je šest dana od Beča do Subotice kako bi općinstvu rodnog grada priopćio radosnu vijest: Dvorski je ured ukazom češke i hrvatsko-ugarske kraljice i nadvojvotkinje Marije Terezije proglasio Suboticu – slobodnim kraljevskim gradom.

 

28. siječnja 1993.

Preminuo je Ivo Popić, kulturni djelatnik i spisatelj, jedno vrijeme ravnatelj subotičkog Dječjeg kazališta. Objavio je sedam zbirki pjesama i priča, pretežito za djecu, te knjigu portreta subotičkih likovnih umjetnika pod naslovom »Svjetlosti prostora«. Rođen je u Štafilićima kod Splita 9. studenoga 1923. godine. 

 

29. siječnja 1852.

Prigodom godišnjeg popisa utvrđeno je da u Subotici od 14.061 djece - školskih obveznika, nastavu pohađa samo 875 dječaka i 441 djevojčica, ili tek 9 posto djece. Drugim riječima, kod kuće je ostalo 6.956 dječaka i 5.789 djevojčica. Stoga je odlučeno da se ubuduće svake godine otvara još jedna nova škola.

 

29. siječnja 1928.

Katolička prosvjetno-odgojna i zabavna udruga subotičke mladeži «Bunjevačko momačko kolo», utemeljena nakon I. svjetskog rata, priredila je prvo prelo. Posvetu zastave obavio je lipnja te godine biskup Lajčo Budanović, a zastavi je kumovao Geza Dulić. Prigodni svečani govor održao je župnik Blaško Rajić.

 

30. siječnja 1839. 

Rođen je Blaž Modrošić, pjesnik, prozaik, publicist, svećenik. Bio je gorljivi sudionik preporodnog pokreta Ivana Antunovića, jedan od glavnih suradnika Bunjevačkih i šokačkih novina i Bunjevačke i šokačke vile. Znakovita je njegova poticajna djelatnost na razvijanju regionalne književnosti. Umro je 20. lipnja 1900. godine.

 

31. siječnja 1920.

Senat grada Subotice, u proširenu sastavu, dodijelio je dva milijuna kruna na ime pomoći nezaposlenima, čiji je broj dosegnuo oko osamnaest i pol tisuća. Naime, mnogi su Subotičani izgubili posao kod veleposjednika, a također i mnoge žene, uposlene tijekom I. svjetskog rata, nisu bile voljne napustiti svoja radna mjesta.

 

31. siječnja 2003.

Na kioscima se pojavio prvi broj informativno-političkog tjednika »Hrvatska riječ«. Utemeljitelj ove tiskovine je Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine, a v. d. ravnatelj i glavni i odgovorni urednik Zvonimir Perušić. Tom je prigodom u Klubu zastupnika u Skupštini Vojvodine predstavljen novi tjednik, a dan kasnije i na Otvorenom sveučilištu u Subotici.