Arhiv tekstova

Proteklog je četvrtka počeo državni program svečanog obilježavanja jubileja »Milanski edikt 313.-2013., Srbija« u Nišu, čitanjem Milanskog edikta – akta o toleranciji koji je donio rimski car Konstantin. Uslijedio je svečani koncert duhovne glazbe zbora Sretenjskog manastira iz Ruske Federacije, koji je među najcjenjenijim zborova u svijetu, uz izravan prijenos na više TV i radijskih postaja. 

Kao što se očekivalo, gostima su se obratili predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić, Njegova Svetost patrijarh srpski gospodin Irinej, papski nuncij u Beogradu mons. Orlando Antonini, veleposlanik Ruske Federacije Aleksandar Čepurin i gradonačelnik Niša Zoran Perišić.

Poglavar SPC je ukazao kako je sveti car Konstantin ediktom omogućio slobodno ispovijedanje kršćanstva u tadašnjem poganskom svijetu: »Zaslugom svetog cara Konstantina kršćani su postali slobodni, postali su dio društva s pravima koja su imali i ljudi drugih religija, s imovinom i slobodom rada i djelovanja.« Patrijarh je kazao kako je ova godina prigoda da sagledamo koliko je kršćanstvo zaslužno za preobražaj  učinjen u neznabožačkom i idolopokloničkom antičkom svijetu. 

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je kako Srbija i danas živi po principima tog dokumenta.

»Srbiji je čast što se ova godina svetkuje u našoj zemlji. Srbija i danas živi po principima Milanskog edikta. Njeni građani imaju zajamčenu slobodu vjeroispovijesti ili pravo slijediti i vjerovati bez uznemirivanja.«

Veleposlanik Vatikana u Beogradu, apostolski nuncij nadbiskup Orlando Antonini obratio se na latinskom jeziku, kojim se, kako je rekao, 313. godine govorilo u Milanu:

»Milanski edikt, koji je dao prvu formulaciju vjerske slobode, zadivljujuće je aktualan. Ovaj povijesni, civilizacijski napredak kršćani nisu ostvarili samo za sebe već za sve religije i civilizacije svijeta.«

Ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Čepurin poručio je kako narodi žive dok čuvaju svoje duhovne korijene. On je podsjetio kako je car Konstantin preselio glavni grad Rimske Imperije na Bosfor, te da je Bizant ogromni dio europske kulturne povijesti.

 

Odbor i manifestacije

 

Poglavar SPC i predsjednik Srbije predsjedavajući su OrganizacIjskog odbora za obilježavanje 1.700 godina Milanskog edikta, a u radu sudjeluju i premijer Srbije Ivica Dačić, ministri Vlade Srbije, veleposlanici Rusije, Italije, Francuske, Engleske, Turske i Grčke, nadbiskup beogradski Stanislav Hočevar te predstavnici verskih i lokalnih zajednica...

Manifestacije će trajati do 28. listopada 2013. godine, a uz zajedničke liturgije bit će održane i kulturne manifestacije, među kojima su i premijera predstave »Konstantin: znamenje anđela« ansambla Narodnog pozorišta u Nišu, opere »Aida« Giussepea Verdija, Devete Beethovenove simfonije u izvođenju Beogradske filharmonije. Tijekom svečanosti bit će održana brojna predavanja i znanstveni skupovi na temu »Milanski edikt«, a u školama će biti organizirana predavanja za učenike. 

Treba napomenuti kako je i prije stotinu godina organizirana proslava Milanskog edikta u Nišu, na kojoj je godine 1913. početak proslave obilježen pucnjem iz topa s gradske tvrđave.

 

Središnja proslava

 

Ovogodišnja središnja proslava mogla bi okupiti milijunsko mnoštvo, a počet će 6. listopada u Nišu i trajat će nekoliko dana uz svečani i radni dio, najavio je episkop niški Jovan: 

»Gosti će prvo dolaziti u Beograd jer je tu sjedište patrijarha, da se pozdrave s njim, a potom će se u Nišu nastaviti proslava. Proslavi će biti nazočni svi patrijarsi i svi predstavnici pravoslavnih crkava, kao i svi velikodostojnici drugih kršćanskih konfesija, tako da će se napraviti zajedničko priopćenje, koje će biti jedna poslanica pravoslavnima, ali će biti i jedna pouka sveopćem kršćanskom svijetu i svim ljudima – rekao je vladika niški Jovan. 

On je dodao kako plan za izgradnju najvećeg križa na Balkanu, koji bi se nalazio na Viniku, treba sačekati bolje vrijeme istakavši kako »ne možemo imati gladne pod tim križem, takvim i tolikim.«

 

Papa ne dolazi

 

Polemike o papinu dolasku trajale su dugo. Patrijarh srpski je tijekom tih rasprava izjavio kako bi želio da papa Benedikt XVI. dođe u Srbiju na obilježavanje Milanskog edikta, ali da još nije vreme za to. On je istaknuo kako bi isprika Katoličke crkve za zločin u Jasenovcu bila gesta koja bi ulila nadu, te se založio za ekumenizam s Katoličkom crkvom, navodeći da među pravoslavcima i katolicima ima mnogo više zajedničkog nego različitog. 

Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar naglasio je kako Katolička crkva poštuje odluku da nije vrijeme da se Papi uputi poziv za dolazak, ali da se očekuje da će na proslavu u Nišu doći kardinal koji će održati veliku misu za sve vjernike iz regije. 

 

Hodočašće

 

Predstavnici Rimokatoličke crkve najavili su kako bi 20. i 21. rujna na hodočašće moglo  doći oko 100.000 katoličkih vjernika i da bi Božja služba mogla biti organizirana na civilnoj zračnoj luci »Konstantin Veliki«. Liturgiju bi služio Papin legat, kardinal Milana Angelo Scola uz suslavitelje, kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog, i kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa sarajevskog. 

Poziv da prisustvuju ovoj svečanosti upućen je biskupima i nadbiskupima svih biskupskih konferencija u regiji, pa se stoga očekuje i dolazak velikog broja vjernika iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Kosova... 

Iz medija saznajemo kako bi hodočasnici prvo došli u Niš u katoličku crkvu Presvetog Srca Isusova cjelivati ostatke autohtonog križa na kojem je Krist bio razapet na Golgoti, a da bi zatim autobusima išli do zračne luke.

»Te se relikvije nalaze jedino u Milanu i jedan djelić će naša crkva dobiti na dar. Zato planiramo da i nakon ovog jubileja crkva u Nišu postane hodočasnička crkva upravo zbog takve jedne relikvije koja će se moći cjelivati jedino u Nišu i Milanu. 

Konstantin nema status sveca u Katoličkoj crkvi, već samo ktitora, odnosno branitelja, ali status svetice ima njegova majka Helena, koja je na Golgoti pronašla križ na kojem je Isus bio razapet«, izjavio je nedavno niški župnik fra Niko Josić.