Arhiv tekstova

Josip Hodak, predsjednik HKD »Šid«, Šid

Sadržaj tjednika je jako dobar

 

Tjednik »Hrvatska riječ« je po mom mišljenju uglavnom ispunio svoju svrhu i namjenu i mislim da je sadržaj tog tjednika jako dobar. Ipak mislim da bi se više trebalo pisati o aktualnim političkim temama kod nas u zemlji, pogotovo vezano za odnose između hrvatske nacionalne zajednice i matice. Smatram da su to teme koje su važne za Hrvate s ovih prostora. Isto tako smatram kako bi trebalo opširnije objavljivati natječaje za naše studente u Hrvatskoj. Što se tiče natječaja za pomoć kulturno-umjetničkim društvima, mislim da ovaj tjednik vrlo temeljno obavještava o tome i daje sve neophodne informacije, kako bisamo se mi mogli blagovremeno natjecati. Mi smo do sada za sve natječaje koji su bili za financiranje udruga, kao i za sudjelovanja na raznim natječajima, saznali na vrijeme upravo zahvaljujući ovom tjedniku. Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, imao je jako dobre komentare na našu političku situaciju, kao i na odnose između Republike Hrvatske i Srbije i mislim da je to dobar primjer i put kojim bi »Hrvatska riječ«, kada su u pitanju takve teme, trebala ići.

 

Ljubica Vuković-Dulić, predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame, Tavankut

Značajan list

 

»Hrvatsku riječ« smatram značajnim listom za hrvatsku zajednicu, prije svega jer je pisan na hrvatskom jeziku i dostupan je široj publici kako u tiskanom obliku tako i u elektroničkoj formi. Trebao bi to biti list u kojem Hrvati u Srbiji mogu čitati o onim temama o kojima u drugim listovima i medijima ne mogu, jer svi mi koji djelujemo u hrvatskim institucijama i udrugama znamo koliko je teško u drugim medijima  dobiti i najmanje prostora. »Hrvatska riječ« bi trebala biti list u kojem će se predstavljati i promicati obrazovanje na hrvatskom jeziku, institucije kulture, udruge, njihovi projekti, ljudi, uspjesi, ali i problemi. Nekada mi se čine nepotrebnim članci koji govore o određenim političkim temama u državi, osobito ako se o istima piše nakon tjedan dana. 

 

Krunoslav Đaković, predsjednik HKC »Srijem – Hrvatski dom«, Srijemska Mitrovica

»Hrvatska riječ« neprestano popravlja svoju kvalitetu

 

»Hrvatska riječ« su danas svakako bolje novine nego što su bile prije 5-6 godina kada sam ih počeo redovito kupovati i čitati. Pozitivan napredak je što u informiranju nije samo subotička regija i Podunavlje nego i drugi dijelovi Vojvodine gdje žive i gdje su aktivni Hrvati, ovo posebice važi za Srijem jer u odnosu na razdoblje od prije 5 godina broj tekstova i informacija vezanih za Srijem je dosta veći. Distribuiranje »Hrvatske riječi« preko kioska je dobra, ali ponekad nedovoljna (često se dogodi u Srijemskoj Mitrovici da dođete kupiti »Hrvatsku riječ« na jedno od samo nekoliko mjesta gdje je ima, a da je već rasprodana). No, ono što je najbitnije je to da »Hrvatska riječ« neprestano popravlja svoju kvalitetu i da predstavlja najznačajnije glasilo hrvatske zajednice u Vojvodini.

 

Vlatko Aleksić, predsjednik HKPD »Stjepan Radić«, Slankamen

Nezaobilazni izvor informacija 

 

Ubrzo nakon izlaska 1. broja, u Slankamenu smo organizirali promociju tjednika 9. veljače 2003. god. Znali smo kako je »Hrvatska riječ« list putem kojeg ćemo biti informirani o svim događanjima u našoj manjinskoj zajednici i to na hrvatskom jeziku. Smatram da je »Hrvatska riječ« ostala nezaobilazni izvor informacija unutar hrvatske zajednice i hrvatskih institucija u Vojvodini. Također, ovdje možemo saznati koji problemi postoje u ostvarenju prava hrvatske nacionalne manjine. Na žalost ponekad se moglo pročitati i o raznim sukobima unutar zajednice. Uz srdačne čestitke smatram da će »Hrvatska riječ« doprinositi daljnjem jačanju hrvatske zajednice u Vojvodini.

 

Zvonko Tadijan, predsjednik KPZH »Šokadija«, Sonta

Veliki korak

 

Vjerojatno sam prvi Sonćanin koji je kupio »Hrvatsku riječ« br. 1. Mislim da je osnivanje ovoga glasila veliki korak za našu zajednicu u Srbiji. U odnosu na početak, tehnička  kvaliteta je neusporedivo veća, a znatno je povećan i broj stranica. Sadržaj koji bi svima bio po volji jako je teško napraviti. No, to je problem urednika, a osobno mislim da je »Hrvatska riječ« imala svoje uspone, ali i povremene padove. Sada je najbitnije očuvati kontinuitet izlaženja i osigurati  čitanost u najširem krugu pripadnika hrvatske zajednice. S pozicije predsjednika »Šokadije« mogu izraziti zadovoljstvo praćenjem rada naše institucije, što je svakako i velika zasluga dopisnika iz Sonte.

 

Vera Erl, predsjednica »Šokačke grane«, Osijek  

Tjednik vrijedan pozornosti

 

Vaše mi se glasilo dopalo na prvi pogled, mada moram priznati kako sam ga počela pratiti koju godinu kasnije, ili bolje rečeno, kada je početkom 1995. godine osnovana »Šokačka grana« u Osijeku pa se u Riječi našlo izvješće. Nešto poslije, kada smo potpisali povelju o trajnoj suradnji s udrugama i hrvatskim institucijama u Vojvodini, »Hrvatska riječ« je gotovo redovito stizala do nas. Mogu reći kako je vaš list u ovih 10 godina prerastao u tjednik vrijedan pozornosti, pa i mi u Osijeku i diljem Hrvatske možemo saznati puno toga što se dešava s druge strane Dunava, čime su zaokupljeni naši prijatelji, Šokci i Bunjevci, a volim pročitati i priloge iz povijesti, kulture, gospodarstva i politike, koju lijepu reportažu ili intervju s ličnostima koje u Vojvodini nešto znače. Vaše glasilo i nadalje stiže do nas u Osijeku, često i posredstvom naših prijatelja iz hrvatskog veleposlanstva u Subotici, pa se zahvaljujem njima i hvala dičnoj ekipi »Hrvatske riječi« koja uistinu dobro radi svoj posao, pa moram riječ hvale uputiti i vašemu osječkom dopisniku jer zahvaljujući njemu sav svijet zna za »Šokačku granu«.

 

Dipl. iur. Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb

Dužni smo pronositi istinu

 

Meni je kao Srijemcu iznimno drago što postoji »Hrvatska riječ«, jedini tjednik na hrvatskom jeziku u Vojvodini, odnosno Republici Srbiji, i što svojom uređivačkom koncepcijom pokriva teme svih Hrvata koji su ostali živjeti u rodnom kraju, kao i nas koji smo se raselili širom Hrvatske i svijeta.

Naime, i danas zahvaljujem Bogu i Njegovoj providnosti što nam je u onim teškim vremenima kada smo odlučivali otići ili ostati dao snagu i razum jednima da ostanu, a drugima koji su bili svjesni da moraju otići da odu, jer da nisu otišli sudbina bi nam svima bila gora. Zato mi je zadovoljstvo što »Hrvatska riječ«, između ostalog, piše i o stradanjima nedužnih Hrvata u Srijemu, njihovom progonu, prognaničkom traumama i nalaženju novih domova, ali i o njihovom samoorganiziranju kroz Demokratski savez Hrvata u Vojvodini te Zajednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata, Udrugu za potporu bačkim Hrvatima i najmlađu Hrvatsku mladež Bačke i Srijema u Republici Hrvatskoj. To kažem duboko svjestan činjenice kako su naša sadašnjost i budućnost neraskidivo isprepletene s našom prošlošću, a ako nju zaboravimo zaboravit ćemo sebe same i nestati, kao što nestaje sve što svoju povijest u zaboravu izgubi. Stoga smo svi mi dužni pronositi istinu i čuvati povijesnu memoriju Srijema, Bačke i Banata, jer se dobrosusjedski odnosi naših dviju država ne stvaraju zaboravom zločina, već s jedne strane njihovim priznavanjem i spremnošću za pokajanjem, te oprostom, s druge strane. 

 

Dr. sc. Luka Štilinović, Zagreb

Snažna poveznica hrvatskog naroda

 

»Hrvatsku riječ« pratim od samog početka njenog izlaženja i mislim da je ona u potpunosti opravdala svoju povijesnu ulogu hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini. Premda kadrovski i financijski limitirana, »Hrvatska riječ« se uspjela tijekom svih ovih godina jasno profilirati i postati relevantni čimbenik hrvatske manjine u Republici Srbiji. Meni kao bačkom Hrvatu koji sada živi u Republici Hrvatskoj posebno je drago što na njenim stranicama možemo pratiti i aktivnosti iseljenih Hrvata iz tih krajeva, što samo pokazuje da je »Hrvatska riječ« postala snažna poveznica hrvatskog naroda u Vojvodini i iseljenih vojvođanskih Hrvata ponosnih na svoje povijesne korijene, tradiciju i običaje. Mislim da je nepotrebno naglašavati kako za temeljne ljudske i civilizacijske vrijednosti utkane u dubinu našeg bića možemo zahvaliti našem zavičaju, jer nas je on civilizacijski odredio i oplemenio. Hvala vam što svaki tjedan u naše domove u Hrvatskoj donosite dašak našeg djetinjstva, naše mladosti, dašak našeg nezaboravljenog zavičaja.

 

Petar Pifat, predsjednik HKPD »Jelačić« iz Petrovaradina 

Neka budu naše novine!

   

I nakon deset godina, »Hrvatska riječ« je opstala. Bogu hvala! Nije nestala, niti utihnula, kako su neki predviđali. Drago mi je što se kroz nju danas i o Srijemu glasnije čuje. Dobro je da u njoj nema mjesta senzacijskom, spektakularizacijskom i banalnom pisanju. Pisana objektivnim stilom, Hrvatska riječ prožeta je i duhom kršćanstva, vezivnim tkivom našeg hrvatskog identiteta na ovim prostorima.

Samo neka i dalje bude osmišljavana, pisana i uređivana po profesionalnim, nacionalnim i etičkim standardima i neka ostane knjiga aktualnosti našega naroda. Neka bude naša novina!

Moje čestitke uredništvu.

 

Marjan Sabljak, predsjednik HKUPD »Stanislav Preprek« iz Novog Sada

O općim problemima

 

Objektivno promatrajući, s obzirom da je »Hrvatska riječ« tjednik, ne bi se trebao, osim iznimno, baviti sporednim lokalnim temama,  nego općim problemima naše zajednice u Srbiji, te praćenjem rada pojedinih udruga na cijelom teritoriju. Znam da je to gotovo nemoguće s obzirom na potencijale 

novčane i ljudske, ali da bar povremeno imamo i takvih informacija. HR bi trebala svojim napisima potaknuti stvaralaštvo i aktivnosti u udrugama koje imaju stanovite probleme kako bi se ostvarivalo zajedništvo.

Od Hrvatske riječi uz naprijed rečeno očekujem da će se s malim popravkom sadržaja doći do kvalitetnog tjednika i glasila naše nacionalne manjine.

 

Marin Katačić, predsjednik HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Berega

Više tekstova na ikavici

 

»Hrvatsku riječ« pratim od njenih prvih brojeva. U ponovnim počecima izdavanja »Hrvatske riječi« bio sam član prvog Nadzornog odbora, i od tada je redovito pratim. U početku je bilo problema s distribucijom, ali vremenom se to riješilo i sada se novine mogu naći na mnogim kioscima. Dok »Hrvatska riječ« nije počela redovito dolaziti u Bereg kupovao sam je u Somboru, a od kako redovito dolazi u prodavaonicu u Bereg, svakog petka je »Hrvatska riječ« član našeg kućanstva. Što se tiče sadržaja dobro je prilagođena svim uzrastima u obitelji i za svakog ima ponešto. Volim pročitati razna događanja u hrvatskoj zajednici u Srbiji i šire, a ima tu mnogo toga i za mlađe uzraste. Svatko ima svoju stranicu koja ga interesira, kaže Katačić. Prema njegovim riječima više pozornosti na stranicama »Hrvatske riječi« trebalo bi posvetiti temama vezanim za životnu egzistenciju, a  time i opstanku hrvatske zajednice u Srbiji. »Ako nema posla, nema ni opstanka hrvatske zajednice. Drago mi je da se često pojavljuju tekstovi uspješnih poduzetnika i poljoprivrednika. Mnogo toga novoga se sazna, a ti tekstovi mogu potaknuti i druge na slične egzistencijalne aktivnosti u svom okruženju. Lijepo je pročitati kako je netko uspješan negdje u svijetu, kako netko studira u Zagrebu ili slično, ali to nije dobro za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Uspješni u svijetu malo ulažu u krajeve gdje žive Hrvati u Srbiji, a studenti se rijetko vraćaju jer teško mogu ovdje dobiti posla s drugim diplomama«, kaže predsjednik bereške udruge. On smatra da na stranicama »Hrvatske riječi«  više pozornosti treba posvetiti izvornom šokačkom i bunjevačkom dijalektu. »Stoljećima su Šokci i Bunjevci govorili i pisali svojim narječjem. Treba taj naš govor i dalje njegovati ne samo u krugu obitelji. Stoga pozdravljam sve koji se trude da u »Hrvatskoj riječi« pišu svojim narječjem. Na ovaj pisani način sačuvat će se moj, naš šokački, i za neke buduće generacije, pa makar samo kao izvor za neki seminarski ili drugi rad. Zbog toga pozdravljam kolumnu ‘Bać Ivin štodir’, volio bih kad bi bilo više tekstova pisanih šokački i bunjevački«, zaključuje naš sugovornik.

 

Marija Šeremešić, predsjednica UG »Urbani Šokci« iz Sombora

Pohvala podlistcima za djecu i mladež

 

Prije svega, čestitam desetogodišnjicu izlaženja»Hrvatske riječi«, iskrene čestitke i svima današnjim, a također i prijašnjim djelatnicima koji su svojim zalaganjem pridonosili rastu ovog hvale vrijednog tjednika. Sretna sam što imamo svoj list na hrvatskom jeziku, jer je to prilika da se čitalačkoj publici – stručnoj, ali i onoj široj –predstavi ne samo hrvatska povijesna i kulturna baština nego i stvaralaštvo u svim granama kulture naših institucija i udruga. Određenim rubrikama proširujemo i dopunjujemo svoja znanja pa list ima i edukativnu ulogu. Za pohvalu su i podlistci za djecu i mlade, a ja bih rekla da za one najmlađe, možda još malčice treba osuvremeniti priloge, jer nam djeca veoma brzo prerastaju određene forme. Ovaj tjednik je za mene zrcalo naše zajednice i u njemu vidimo odraz nas samih, a nadam se da nas u pozitivnom smislu vide i drugi. Ako bih morala išta predložiti to bi onda bile dvije stalne stranice za Sombor i okolicu. Moja obitelj kupuje list redovito i posjedujemo sve do sada objavljene brojeve, a nastojat ćemo kupovati i čitati i sve sljedeće. Sretan rođendan!

 

Stanka Čoban, predsjednica UG »Tragovi Šokaca«, Bač

Malo o onome što se nije uradilo, 

a trebalo je

 

Ne mogu kazati kako ja i moja obitelj »Hrvatsku riječ« čitamo od njenog prvog broja, no budući da su je moji roditelji redovito čitali, i ja sam se preko našeg glasila uspjela  upoznati s radom naše zajednice. U tim prvim godinama izlaženja HR malo je bilo događanja, pa samim tim i vijesti iz našeg okruženja. Postojao je HKUPD »Dukat« Vajska-Bođani i emisija na hrvatskom jeziku na valovima Radio Bačke, te smo putem tog medija bili upoznati sa zbivanjima u našoj užoj zajednici. Po osnutku HKUPD »Mostonga« Bač, aktivno sam se ukljlučila u rad društva i od tada sam i dopisnica HR. Sva događanja koja se događaju u okviru  društva, HR je objavila, naravno onoliko koliko im je bilo dostupno. Godine 2008. u vrijeme velike manifestacije podunavskih Šokaca »Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača« HR je bila medijski pokrovitelj manifestacije i sve događaje je pratila i objavljivala. Takva je suradnja potrebna nama Hrvatima na periferiji naše zajednice, jer nam se ponekad čini kako smo zaboravljeni od svih. Ono što mi smeta, mada to nije pogreška HR nego nas dopisnika, što događanja iz udruga iz kojih potječemo pišemo samo u superlativima, o onome što je urađeno, gdje smo bili i tko nam je bio, a malo o onome što nije urađeno, a trebalo je. Malo pišemo o nacionalnoj svijesti i međuljudskim odnosima u udrugama, o kvaliteti rada u programima koje udruge ostvaruju. 

 

Marko Vilić, predsjednik HBKUD »Lemeš«, Sveozar Miletić

Izvor informacija

 

»Hrvatsku riječ« čitam dosta dugo. Od kada više sudjelujem u radu udruge i organizaciji događaja ove novine su mi izvor informacija što i kako rade drugi u našoj zajednici. Ako nisam bio na nekom dešavanju sigurno ću naći izvješće s njega u Vašim i našim novinama. Dopada mi se što imate dopisnike iz cijele Vojvodine, a ne samo iz Subotice i okolice. Može se pročitati što rade Srijemci, Novosađani... Jedino Banat je zapostavljen ali to je normalno s obzirom da je tamo malo Hrvata i najvjerojatnije nisu dobro organizirani. Sviđaju mi se i sportske stranice.  Preostaje mi samo čestitati jubilej i da zajedno proslavimo i dvadesetu obljetnicu.

 

Kata Pelajić, predsjednica HKUPD-a »Matoš«, Plavna

Prave i pouzdane informacije

 

Naša obitelj od prvog broja kupuje »Hrvatsku riječ« i čitamo sve sadržaje. Sada već i naši unuci čekaju izlazak »Hrvatske riječi« i podlistka »Hrcko«. Nekada je teže bilo nabaviti »Hrvatsku riječ« u Plavni, a sada se može kupiti na dva prodajna mjesta. Međutim, naši sugrađani uglavnom kupuju tjednik kada ima objavljenih fotografija o Plavni te nisu dovoljno zainteresirani za ostala zbivanja u hrvatskoj zajednici. U posljednje vrijeme, po mom mišljenju, list je bogat sadržajima i vrijedi ga čitati. Preporučujem svima da čitaju »Hrvatsku riječ«, jer će naći prave i pouzdane informacije i bit će upoznati s događanjima u našoj zajednici.

 

Pavle Škrobot, predsjednik HKPD-a »Matija Gubec«, Ruma

Samo tako nastavite

 

Čitam tjednik »Hrvatska riječ« od prvog broja i mogu reći da je u smislu grafičke opremljenosti i dizajna list konstantno napredovao. Od članaka najviše mi se dopadaju razgovori sa znamenitim ljudima u svojim sredinama, potom povijesni članci o prošlosti Vojvodine u kojima doista možemo mnogo toga novoga saznati što nismo imali prilike tijekom formalnog obrazovanja. Osobito mi se dopada što »Hrvatska riječ« prati rad hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga diljem Vojvodine i tako predstavlja i svojevrstan bilten njihovog rada te se, zahvaljujući tome, imamo prilike informirati i o svim kulturnim dešavanjima vezano za našu zajednicu. Interesantni su mi također i dodaci na kraju lista poput recepata i slično. Sve u svemu, želim vam još mnogo godina izlaženja i uspješnog rada i samo tako nastavite.

                                                                                

Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a »Matija Gubec«, Tavankut

Zrcalo zajednice

 

Manjinsko glasilo je zrcalo zajednice. Iznimno je važno koliko i kako će hrvatska zajednica biti predstavljena i percipirana u javnosti. Dio ove kompleksne zadaće je upravo na »Hrvatskoj riječi«, profesionalnoj ustanovi, koja je tijekom desetogodišnjeg izlaženja uglavnom udvoljavala svojoj osnovnoj djelatnosti. S obzirom da je hrvatska zajednica velikim dijelom još uvijek na razini amaterskog oblika organiziranja, važno je da većina programa i projekata bude propraćena od strane novinara našeg tjednika, jer je vrlo često to jedini oblik javnog prezentiranja i dokumentiranja jednog događaja, koji možda za ukupno zajednicu nema uvijek veliki značaj ali predstavlja svojevrsnu arhivu proteklih aktivnosti u zajednici.

Uz čestitke za napore i brojne novine koje se ulažu u osuvremenjivanje tjednika, želim što više kvalitetnih projekata u zajednici i time što sveobuhvatnijeg izvještavanja i javnog prezentiranja hrvatske zajednice, koja ima puno toga za pokazati, i u kojoj bi bilo još više tema za pisati.

 

Anketu proveli: A. Jukić-Mandić, Suzana Darabašić, Z. Vasiljević, L. Tošaki, Z. Pelajić, N. Jurca, D. Španović, I. Andrašić, I. Dulić, S. Žebić, Z. Žužić