Arhiv tekstova

18. siječnja 1970.

Utemeljeno Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Bunjevačko kolo«. Predsjednik je Ivo Stantić, sudac Okružnog suda, a potpredsjednici prof. Josip Buljovčić i pravnik Pajo Pavluković. Uz folklorni, glazbeni, likovni i druge, osnovan je i Književni odjel (predsjednik B. Vujkov, tajnik L. Merković). Obnovljeno je »Veliko prelo«, preuzeta je organizacija »Dužijance«, obilježava se stota obljetnica »Bunjevačkih i šokačkih novina« i održava niz drugih skupova. Taj polet kulturno-umjetničkog amaterizma i visoke kulture nasilno je prekinut nakon sjednice u Karađorđevu, kada je preko 120 bunjevačkih Hrvata snosilo posljedice svoga izjašnjavanja, kulturnog djelovanja, te zbog pokušaja osnutka ogranka Matice hrvatske.

 

19. siječnja 1788.

Tijekom XVIII. stoljeća u Subotici su utemeljene tri bratovštine: Bratovština svetog Franje, Bratovština svetog Mihovila i Bratovština kršćanskog nauka, razvivši zapaženo dušobrižničko djelovanje među ovdašnjim pukom. Međutim, prema ukazu cara Josipa II., kojemu su katolički redovi bili trn u oku, većinom bivaju ukinuti ili lišeni prava odgajanja mladeži, a njihova imovina mahom prelazi (19.I.1788.) u ruke svjetovnih vlasti.

 

20. siječnja 1834.

Upravu, administraciju i pomoćno osoblje grada čini 82 viša i 149 nižih službenika, po nacionalnoj strukturi su: 134 Dalmata i Ilira (mahom Bunjevaca i nešto Srba), 75 Mađara, 17 Nijemaca, po 2 Čeha i Slovaka, te jedna Židovka. Prosječna plaća viših namještenika bila je 265 forinti, a nižih 58 forinti godišnje. Najvišu plaću primao je župnik – tisuću forinti, ali je on ima obvezu izdržavati i svoje kapelane. 

 

20. veljače 1887.

Šef gradske stručne tehničke službe arhitekt Titus Mačković, u listu Közlöny (»Glasilo«), prvi put piše o izgradnji buduće željezničke pruge na relaciji: Palić – Subotica – Gradska (Dudova) šuma. Po njegovoj zamisli od Subotice do Palića bila bi na paru, a do šume na konjsku vuču.

 

20. veljače 2003.

Dječje kazalište ostvarilo je praizvedbu komada »Ždribac zlatne grive«, čiji je dramski tekst rađen prema motivima istoimene bunjevačke narodne priče koju je zabilježio i obradio Balint Vujkov.

 

21. siječnja 1871.

Održana je osnivačka skupština Subotičkog ženskog društva »Ljubav«, čiji je cilj bio: »… odgoj i pružanje pomoći siročadi nakon navršene šeste godine, naročito djevojčicama …«. Pravila su potpisale supruga Petra Manića (predsjednica), te supruge Istvána Franzera i Ljudevita Parčetića.

 

21. veljače 1880.

Teatarska družina Lajosa Temesvária, koja je za 25. jubilarnu obljetnicu zakupila Kazalište, izvela je na subotičkoj sceni praizvedbu komada »U Sifniosu«, djelo domaćeg spisatelja Lípóta Horovicsa. Djelo je doživjelo veliki uspjeh i kod publike i kod stručne kritike. Nešto ranije, Kazališni odbor je zabranio, na opće čuđenje i neodobravanje, prikazivanje «Bokača» i francuske komedije »Fubachova obitelj«.        

 

21. siječnja 1977.

Tijekom svojih istraživanja arhivske građe u Beču Gáspár Ulmer, viši stručni suradnik Povijesnog arhiva iz Subotice, među starim rukopisima otkrio je kartu Subotice iz 1697. godine. Na njoj se jasno raspoznaju konture subotičke utvrde, danas franjevačke crkve i samostana. Kartu je izradio inženjer De Spaar, časnik vojvode Eugena Savojskog, nakon što je pod Sentom porazio Osmanlije.

 

22. siječnja 1779.

U Dvorskom ured u Beču, ukazom carice Marije Terezije, varoš Sveta Marija (Szent Mária, Subotica) proglašena je slobodnim kraljevskim gradom, nakon što je ispunila sve svoje ranije preuzete obveze. Time je sretno okončano višegodišnje uporno nastojanje čelništva Subotice o preuzimanju sudbine u vlastite ruke, ostvarivanjem najvišeg stupnja gradske samouprave i sukladno tomu raspolaganja gradskim prihodima.

 

22. siječnja 1906.

Umro je bajmočki župnik Nikola Kujundžić, spisatelj i prevoditelj. Pisao je rodoljubljem nadahnute lirske i epske pjesme, pripovijesti, poučne i povijesne članke. Autor je glasovitih preljskih pjesama, među kojima se izdvaja antologijsko ostvarenje Kolo igra tamburica svira. Mnogi su mu stihovi umješno uglazbljeni (Stipan Mukić), te su i danas rado pjevani i slušani. Nikola Kujundžić rođen je 9. veljače 1861. 

 

23. siječnja 1927.

Održani su prvi i jedini izbori za tadašnju Oblasnu skupštinu Bačke, u koju su izabrani: dr. Adolf Klein, Jaša Mačković, dr. Vladislav Manojlović i Antun Vidaković (Radikalna stranka), dr. Ödön Nagy (Mađarska stranka), Stevan Ferković, dr. Mirko Ivković Ivandekić i Tome Matković (Hrvatska seljačka stranka) i Svetozar Udicki (Demokratska stranka). Glasovalo je samo 11.757 birača.

 

24. siječnja 1930.

Umro je Šime Milodanović, viši časnik, javni djelatnik i spisatelj. Pravo je završio u Pešti. Zbog slavenofilskih i rodoljubnih ideja i zagovora, umirovljen je uoči I. svjetskog rata. Po oslobođenju Subotice izabran je za predsjednika Narodnog odbora Bunjevaca i Srba, koji je odigrao znakovitu ulogu u stvaranju tijela i organa vlasti u novoj državi južnih Slavena. Pisao je pripovijesti i humoreske.