Arhiv tekstova

Bliži se dan, 31. siječnja, kada je prije deset godina objavljen prvi broj obnovljenog tjednika »Hrvatska riječ«, sljednice novina »Hrvatska riječ« koje su izlazile od 1945. do 1956. godine

Tim smo povodom pitali čitatelje kako su zadovoljni tjednikom i što bi, ako bi, nešto mijenjali u sadržaju.

 

Anica Pinterović, Gibarac

Čuvam tjednike

 

Čuvam tjednike »Hrvatska riječ« od prvog broja. Ne ređam ih baš po redu, ali ih sve odlažem na jedno mjesto i stalno prelistavam. Drago mi je da ima dosta priča iz života ljudi, a i ostalih tema koje me zanimaju. Sve je čitljivo i interesantno i vrlo sam zadovoljna. Voljela bih da sve te primjerke koje čuvam, s obzirom da sam stara, pogledaju i drugi, jer to će obilježiti jedno vrijeme. Piše se dosta o hrvatskoj nacionalnoj manjini što mi je drago, jer je i to jedan od vidova očuvanja našeg identiteta, pogotovo što nas ima malo na ovim prostorima. Rado čitam članke o prošlosti Srijema, a voljela bih da su više uvrštene religijske teme, to je čini mi se nekada prije bilo, a sada nešto manje.

 

Alojzije Fišer, Gibarac

Sviđaju mi se novine

 

Meni se novine jako sviđaju, iako mislim da bi trebale biti više zastupljene teme o hrvatskim udrugama u Srijemu. Također ne bi bile loše teme koje bi motivirale mlade bračne parove i djecu da se više priključe Crkvi i duhovnom životu, jer mi se čini da ih je u ovom dijelu Srijema sve manje u crkvi. Čitatelji »Hrvatske riječi« su ostali isti, mislim da je isti broj pretplatnika kao što je bio i nekad, jer mladi sve manje čitaju. Upravo zato sam i predložio da se nekim tekstovima potaknu ti mladi da čitaju. Želio bih da se malo više piše i o duhovnom obrazovanju, inače sam potpuno zadovoljan i očekujem da će to tako biti i ubuduće, nabolje.

 

Jovica Jurišić, Šid

Tako i dalje

 

Nisam pretplaćen na tjednik, ali često prelistam novine i mogu vam reći kako sam vrlo zadovoljan. Obuhvaćeno je skoro sve, a i kvaliteta je na najvišoj razini. Drago mi je što iz novina mogu saznati o događanjima među Hrvatima i iz ostalih dijelova Srbije. Samo nastavite tako i dalje! 

 

Ivan Horvat, Svetozar Miletić

Podići kvalitetu fotografija

 

To je bilo prvo glasilo za Hrvate u našoj državi koje nije bilo stranački obojeno. Samim tim informacije koje smo dobivali nekako su se činile vjerodostojnije. Napredak je svakako vidan, kako u grafičkom pogledu tako i po količini i kvaliteti sadržaja. Sviđa mi se to što se mogu informirati takoreći o svim aspektima života Hrvata na ovim prostorima. Naravno, dobro dođu i komentari na aktuelnu političku i gopsodarsku situaciju u zemlji.

Očekujem da i dalje ostane na ovoj, po mojem skromnom mišljenju, visokoj razini.

Volio bih podići kvalitetu fotografija. Mada u posljednje vrijeme vidim i tu lijep napredak, ali kad čovjek realno sagleda stvari vidi da je tekst ipak važniji od slike koja ide u prilogu.

Vizualni izgled svakako ne bih mijenjao. Jedino mi je žao papira koje zauzimaju reklame. Ponekad to budu cijele stranice, ali razumijem da se i to mora jer je prodajna cena ovakvog časopisa stvarno niska.

 

Marija Bagi, Svetozar Miletić

Pravi obiteljski tjednik

 

»Hrvatsku riječ« čitam od samih početaka, negdje od trećeg-četvrtog broja. U početku je bio teže dostupan, kvaliteta papira lošija, a i sam sadržaj nije bio na zavidnoj razini. Ali kao i svako dijete prebolio je početničke boljke i izrastao u ozbiljan i kvalitetan tjednik. Ono što raduje populaciju koja je zaljubljenik novih tehnologija, da je ovaj list dostupan u online izdanju, a kako čujem bit će i na facebooku. To je dobar potez, jer tako dolazi i do mlađe populacije. Sadržaj je raznolik, pa i muški svijet ima svoje strane (sport), kao i žene kulinarstvo, nisu ni djeca izostavljena. Možemo reći – pravi obiteljski tjednik.

 

Marko Mijić, Ruma

Previše politike

 

Tjednik »Hrvatsku riječ« čitam od trenutka kada je počeo izlaziti i smatram da se za ovih 10 godina pokazalo koliko jedan takav list znači za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, pa i za nas u Rumi. Moja je primjedba jedino da se list previše bavi politikom i sukobima unutar bunjevačke zajednice u Bačkoj, ponekad čak i u tolikoj mjeri da se pretvara u glasilo pojedinih političkih stranaka. Smatram da bi zadaća ovog tjednika trebala biti prvenstveno zaštita kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata u Vojvodini i sprečavanje njihove asimilacije koja nam svakodnevno prijeti. Također, trebao bi ravnomjernije pratiti događanja u svim hrvatskim sredinama, posebice u Srijemu, jer to ovdašnjim ljudima doista mnogo znači. Sve u svemu, i osim ovih dobronamjernih primedbi, tjednik zaslužuje prijelaznu ocjenu i želim mu još mnogo godina da traje i opstaje.

 

Stjepan Vereš, Ruma

Prelistam list

 

Ne mogu se pohvaliti da sam redoviti čitatelj »Hrvatske riječi«, ali često imam običaj poslije nedjeljne svete mise u pastoralnom centru prelistati ovaj tjednik. Za svaku nacionalnu zajednicu je važno da ima neko svoje glasilo koje bi pratilo događanja i život unutar te zajednice. »Hrvatska riječ« po tom pitanju zaslužuje sve pohvale i želim joj da i ubuduće nastavi svoj rad kao i do sada.

 

Vladimir Rakoš, Ruma

Tragovi ostaju

 

Međusobno upoznavanje, druženje, razmjena iskustava između raznih hrvatskih udruga u Srijemu i Vojvodini, praćenje manifestacija našeg kulturno-umjetničkog društva »Matija Gubec« u Rumi, upoznavanje drugih s onim što mi radimo i čime se bavimo, uspostava veza s raznim udrugama u našoj matičnoj domovini... Sve to ne bi bilo moguće ostvariti da nema nekog medija koji bi nas svakog tjedna objedinjavao na jednom mjestu i čuvao naš identitet, a upravo to čini »Hrvatska riječ«. Brzo je prošlo ovih 10 godina i tjednik se za to vreme mijenjao i prilagođavao okolnostima u kojima je radio. Želim mu da ubuduće bude još bolji i da dalje prati između ostalog i ono što mi radimo i da ostavlja tragove našeg postojanja na ovim prostorima.

 

Zlatko Vereš, Ruma

O našem društvu

 

U »Hrvatskoj riječi« čitam tekstove vezane za rad našeg društva »Matija Gubec«, a volim pročitati i vijesti o djelovanju drugih udruga s kojima održavamo kontakte i blisko surađujemo, dok me politički tekstovi ne interesiraju. Sve u svemu, list svakako posjeduje kvalitete.

 

Krešimir Dujić, Srijemska Mitrovica

Najznačajnije glasilo Hrvata u Srbiji

 

»Hrvatsku riječ« čitam redovito posljednjih pet godina i smatram da predstavlja najznačajnije glasilo Hrvata u Srbiji. Ono što smatram najvažnijim u novinama jesu tekstovi vezani za politiku kao i  kulturna zbivanja Hrvata u Vojvodini. Posljednjih godina sve je više političkih i kultunih događanja u Srijemu koja su vezana uz hrvatsku zajednicu, stoga mi se sviđa povećan obujam pisanja vezanih uz njih. Također, vidan je porast broja dopisnika iz Srijema u odnosu na prije pet godina kad sam počeo redovito kupovati novine. Jedino što bih promijenio u novinama jest televizijski program koji zauzima dosta prostora, a koji bi se mogao pametnije iskoristiti, jer danas se na svakom televizoru putem teleteksta može pogledati program za cijeli tjedan.

 

Vjekoslav Tajm, Srijemska Mitrovica

O životu Hrvata u Vojvodini

 

»Hrvatsku riječ« čitam nekoliko godina unazad prvenstveno radi informiranja o događajima vezanim za život Hrvata u Vojvodini. Smatram da glasilo »Hrvatska riječ« ima veliku ulogu u povezivanju Hrvata na ovim prostorima i očuvanju indetiteta. Osim toga »Hrvatska riječ« je jedino glasilo na hrvatskom jeziku koje se može kupiti u Srijemu, stoga je bitna i radi upoznavanja kao i očuvanja hrvatskog jezika. 

 

Pavel Domonji, Novi Sad

Unositi kritiku i argumente

 

Svojedobno sam, na njezinim počecima, surađivao s Hrvatskom riječi i čini mi se da je list tada bio otvoreniji. No, moram istaknuti kako je to dojam formiran na temelju povremenog, a ne redovitog praćenja lista. U slučaju Hrvatske riječi, baš kao i svakog drugog manjinskog glasila, očekujem da naglasak bude na imenici, a ne na pridjevu. Manjinske su zajednice složene strukture i glas svakog njezinog djela zaslužuje da bude medijski posredovan. Od Hrvatske riječi ne treba očekivati više do da u javni život zajednice unosi kritiku i argumente, kako bi se sama zajednica potvrdila ne samo kao pluralna, nego i kao privržena slobodi.

 

Kata Suknović, Tavankut

Iznimna važnost lista

 

»Hrvatska riječ« je tjednik od iznimne važnosti za informiranje na hrvatskome jeziku. Kupujem ga redovito od prvoga broja i doista ima bogat i vrijedan sadržaj, od političkih, kulturnih i drugih informacija, do zanimljivosti iz cijele Vojvodine. Često obrađuju aktualne teme koje se tiču hrvatske zajednice te tako čitatelji mogu biti kvalitetno informirani. Osobito mi je drago da imaju i stranice i podlistke za mlade i djecu tako da u jednoj obitelji svatko može naći zanimljive sadržaje za sebe. Tijekom 10 godina izlaženja vidljiv je napredak kvalitete tjednika. Moja poruka cijeloj redakciji je da i dalje vrijedno rade na očuvanju i opstojnosti Hrvata na ovim prostorima i prava na informiranje na hrvatskome jeziku.

 

Tome Vojnić Mijatov, Tavankut

Veliko ohrabrenje

 

»Hrvatsku riječ« kupujem od samog početka izlaženja, kada sigurno nije bilo lako, list je izgledao skromnije i jednostavnije. No, za našu zajednicu on je bio veliko  ohrabrenje, jer nakon mnogo godina nanovo smo dobili hrvatski tjednik, koji je vrlo važan nama, Hrvatima u Srbiji. U početku je bilo manje priloga vezanih uz hrvatsku zajednicu sa šireg prostora Vojvodine. Danas u tom pogledu vidimo veliki napredak, jer čitamo članke koji govore o našim ljudima iz čitavog vojvođanskog prostora, ali i šire.  

Sadržaj lista mi se sviđa, ali bih posebno istaknuo intervju i povijesni kutak, priloge Alojzija Stantića posebice želim pohvaliti jer obrađuju teme iz života ovdašnjih Hrvata, a sviđa mi se i zbog toga što su pisani na bunjevačkom dijalektu. Želio bih da se na stranice Hrvatske riječi ponovno vrate reportaže o ljudima i mjestima u kojima žive Hrvati. Na kraju želim cijeloj redakciji čestitati 10. obljetnicu rada.

 

Jelica i Marinko Đanić, Sonta

Ustrajte

 

»Hrvatsku riječ« čitamo od prvoga broja. Sve primjerke čuvamo, pa ponekad, u dugim zimskim večerima, prelistavamo one najstarije i uspoređujemo ih s današnjima. Najviše nas raduje to što je naš omiljeni tjednik znatno uznapredovao i tehnički i sadržajem, a isto tako, na veliko zadovoljstvo nas čitatelja, povećan je i broj stranica. Najviše volimo napise o našoj Sonti i Sonćanima, kojih je od samog početka izlaženja »Hrvatske riječi« bilo puno, mislimo čak i znatno više nego pisanja o zbivanjima i u većim sredinama nego što je naše selo. Osobito volimo čitati napise o običnim ljudima iz naše zajednice, o ljudima koji su se isticali u bilo kojem segmentu rada na očuvanju naših tradicijskih vrijednosti. Oduševilo nas je i pisanje na bunjevačkoj i šokačkoj ikavici. U vrijeme kad našim lokalnim govorima ozbiljno prijeti potpuna asimilacija, ustupanjem prostora osigurat ćete da za sva vremena ostane zapisano svjedočenje o njihovom postojanju na ovim prostorima. Udomiteljska smo obitelj, sada je kod nas mali David, koji još ne zna čitati, ali Hrcka prelistava od naslovnice do posljednje strane sve do izlaska  sljedećeg broja. Nadam se da ćete u svojem radu ustrajati i iskreno vam čestitamo desetu obljetnicu.

 

Marija Ivošev, Bereg

Bilježe se aktivnosti naših udruga

 

Svakog petka »Hrvatska riječ« stiže u Bereg , kupuju je ljudi i čitaju. To su novine koje bilježe aktivnosti naših udruga, priče običnih ljudi, razna druga događanja i za nas je značajno da postoje. Da nije »Hrvatske riječi« mnogo toga što se događa u Beregu ostalo bi nezabilježeno. Naravno, volim pročitati i tekstove koji donose informacije iz drugih hrvatskih mjesta. Mogu im samo čestitati prvo desetljeće i poželjeti da još dugo ustraju.

 

Antun Kovač, Sombor

I u Hrvatskom domu

 

Redovito čitam »Hravtsku riječ«, ukoliko baš i ne kupim novine one stižu u Hrvatski dom i tamo su nam dostupne za čitanje. Brzo mi je prošlo ovih prvih 10 godina i mislim da je važno da postoje takve novine. Ima dosta tema i iz Sombora, dobro su ispraćene aktivnosti naših udruga. Mislim da je to vemo značajno jer za mnogo toga ne bi se ni znalo da se ne zabilježi u »Hrvatskoj riječi«, jer mnoga naša događanja ostaju nezabilježena čak i od strane lokalnih medija.

 

Krešimir Šimudvarac, Bač

Zapažena uloga u životu Hrvata

 

Želim naglasiti kako je od iznimne važnosti što hrvatska zajednica u Srbiji ima svoje glasilo i to poslije jednog dužeg razdoblja neizlaženja »Hrvatske riječi«. Tjednik »Hrvatska riječ« je od svog prvog broja do danas imao u životu Hrvata na ovim prostorima zapaženu ulogu, jer u današnje je vrijeme imati informaciju i biti informiran od prvenstvenog značaja. U »Hrvatskoj riječi« posebnu pozornost obratim na reportaže koje šalju dopisnici ovog tjednika, jer se u njima obično govori o malom čovjeku, koji je u većini slučajeva na margini zbivanja, ili se piše o našim običajima koji na žalost polako nestaju iz naših života.

 

Snežana Periškić, Bački Monoštor

Aktualnost obrađenih tema

 

NIU »Hrvatska riječ« kao jedini profesionalni tiskani medij na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji ima značaj ne samo za pripadnike hrvatske zajednice, već i za širi krug čitatelja koje pridobiva prvenstveno aktualnošću obrađenih tema, te profesionalnim, pravodobnim i objektivnim izvještavanjem o događanjima u hrvatskom korpusu.

Redovito praćenje i izvještavanje o aktualnim političkim događanjima, široke lepeze tema iz domena kulture, obrazovanje, sporta, povijesti... doprinosi afirmaciji vojvođanskih Hrvata kroz pisanu riječ na materinjem jeziku.

Osobno u svakom novom broju ovog tjednika obratim pozornost na to ima li vijesti o događanjima u Bačkom Monoštoru, a potom rubrike iz domena politike i gospodarstva.

Hrvatska riječ općenito postaje tjednik s tendencijom da uređivačkom politikom i atraktivnošću obrađenih tema uspješno parira i visokotiražnim tjednim listovima s mnogo većim proračunom.

 

Marija Turkalj, Bački Monoštor

Najbolji i najdraži časopis

 

U prvome redu, želim čestitati redakciji desetogodišnjicu izlaženja tjednika »Hrvatska riječ«, meni najboljeg i najdražeg časopisa. Sigurno vam nije bilo lako, ali ste uspjeli i na tome vam čestitam. Čestitam uredništvu i dopisnicima, te svima onima koji doprinose tome da hrvatska riječ živi.

Od prvoga broja 2003. godine kupujem tjednik, a posljednjih nekoliko godina sam se pretplatila, te mi svakoga petka stiže poštom, uvijek se jako obradujem i veselim novome broju. Prekidam posao i moram ga odmah prelistati, a uglavnom ga čitam u miru navečer, i to svaku stranicu, s tim što meni najznačajnije tekstove isječem iz lista i sačuvam. Još čuvam i prve tekstove, koji su bili u crno-bjeloj tehinici, kao i cijele novine. Osobno me najviše zanimaju događaji iz kulture i znanosti koji se tiču Hrvata na ovom prostoru. Zahvaljujući »Hrvatskoj riječi« upoznali smo, kao KUDH, mnoge udruge i surađivali s njima, a o njima smo čitali u ovome tjedniku. HR piše i o problemima i uspjesima Hrvata, obrazovanju, natječajima za udruge, svaki događaj u našoj zajednici je uvijek bio zabilježen i popraćen, na čemu zahvaljujem. Piše i o našim pjesnicima, knjigama, mladeži koja se školuje u Republici Hrvatskoj...

Pohvalila bih odgovornu urednicu Jasminku Dulić, čiji uvodnik prvo pročitam u svakom broju, piše sažeto i jasno, upoznajući čitatelje sa najznačajnijim događajima u minulom tjednu. 

»Hrvatsku riječ« treba čitati, ona je zanimljiva, u mojoj obitelji svi je čitaju, a kada završimo, odnesemo novine i susjedima.

I još dodaje na šokačkoj ikavici Monoštora: Sve što se dogodi, triba zapisati, ako nije zapisano, možda se nije ni dogodilo, mi živimo vamo od vika, tu su i naši stari živili, pisali i voljili tu lipu rič ikavice čuti i napisati, a nama su ju ostavili da ju sačuvamo, da se ne zaboravi.

 

Anita Žanić, Golubinci

Treba li proširiti mrežu dopisnika?

 

Čitam tjednik »Hrvatska riječ« od prvih brojeva. Sigurno da je dobro što postoji jedan takav tijednik za pripadnika hrvatske nacionalne zajednice. Kako i sama radim u novinarstvu znam da u Srijemu ima dosta više događanja i dešavanja koja su vezana za hrvatsku zajednicu nego što ima u tjedniku. Treba li proširiti mrežu dopisnika ne znam  ali znam da  na neki način treba  povećati broj tekstova iz Srijema.

 

Anica Ćaćić, Golubinci

Vidne su promjene

 

Od 2004 sam preko HKPD »Tomislav« pretplatnik tjednika tako da sam skoro od samog početka pratila rad Hrvatske riječi«. Vidne su kako promjene u vizualnom izgledu tako i uređivačkom. Mislim da ima rubrika za sve čitatelje od »Hrcka« za djecu, »Kužiš-a« za mlade do tekstova o aktulnim događanjima u hrvatskoj zajednici. Kako sam ja iz Srijema ponekad mi se čini da ima malo priloga iz Srijema i o Srijemu.

 

Geza Romić, Osijek

Novine nam puno znače

 

Moje čestitke svima koji su pridonijeli da Hrvatska riječ bilježi ovaj lijepi jubilej, a nama koji više nismo u Subotici te novine puno znače. To nam je veza sa zavičajem, pa jedva čekam petak ili subotu, kada Riječ dolazi do nas. Jedino dvojim, je l´ su mi draži oni prvi brojevi ili ovi posljednji, a baš za Božić sam prelista Riječ kada sam s obitelji proslavio blagdane. Dugo me već nema u Subotici ali redovito čitam Hrvatsku riječ i mislim da posjedujem sve njene brojeve. Čestitam uredništvu i novinarima sa željom da istraju na putu kojega su započeli, na radost svih vojvođanskih Hrvata, pa i nas koji nismo u Subotici ali nam je Subotica na srcu.