Arhiv tekstova

Prvi službeni susret hrvatskog premijera Zorana Milanovića i srbijanskog premijera Ivice Dačića održan je u srijedu, 16. prosinca, na dan kada smo zaključili ovaj broj našeg tjednika. Službeni sastanak dvojice premijera u Beogradu održan je na inicijativu šefa Vlade Republike Hrvatske Milanovića, nekoliko dana nakon što je Dačić izjavio da odnose Srbije i Hrvatske treba »odlediti, resetirati i početi ponovno«, te da je spreman za susret s Milanovićem. Dačić je prošlog tjedna istaknuo i da dvije države »moraju surađivati, biti praktične i ostvarivati komunikaciju koja će im omogućiti da njihovi odnosi ne budu kao u ledeno doba«. Da se radi na pripremi susreta dvojice premijera već neko vrijeme, rekla je još ranije potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Kako je i najavljivano, glavne teme razgovora dvojice premijera bile su regionalna suradnja i podrška na putu europskih integracija. Bio je to prvi posjet hrvatskog premijera Srbiji, odkada je u svibnju prošle godine stupio na dužnost, a tijekom boravka u Beogradu premijer Milanović se sastao i s predstavnicima hrvatske manjinske zajednice u Srbiji, narodnim zastupnikom i predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petrom Kuntićem, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem, dopredsjednicima HNV-a Zlatkom Načevim i Matom Matarićem, direktorom NIU »Hrvatska riječ« Ivanom Karanom, ravnateljem Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislavom Žigmanovim i podtajnikom Tajništva za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice APV Matom Groznicom.

 

Pusić: Bez konfrontacije 

 

»Srbija i Hrvatska, kao dvije susjedne zemlje, nemaju racionalnog opravdanja za nesuradnju, a susret premijera dviju zemalja poslat će poruku javnosti u obje zemlje o mogućnosti rješavanja problema kroz regionalnu suradnju, a ne kroz konfrontaciju«, izjavila je u ponedjeljak za Hinu Vesna Pusić.

»Na razini ministara vanjskih poslova mi radno surađujemo kontinuirano, dogovorili smo i tri područja na kojima treba raditi: jedno su teme preostale iz rata, drugo su ekonomske teme, u prvom redu vezano za hrvatski izlazak iz CEFTA-e nakon ulaska u EU i treća grupa tema su europske - zajednička europska budućnost, jer je Hrvatska pred članstvom, a Srbija i ostali susjedi su kandidati«, rekla je Pusić koja je boravila u posjetu Bruxellesu. 

Upitana može li susret na razini predsjednika vlada utjecati na smirivanje napetosti i prihvaćanja presuda Haškog suda, ministrica Pusić je rekla da Hrvatska poštuje pravnu proceduru i da je za nju taj slučaj završen.

»Punopravna suradnja s Haškim sudom je bila kriterij za naše napredovanje prema članstvu u EU, za nas je taj slučaj sada završen. Što se reakcija u Srbiji tiče, one su u početku bile žestoke, ali sada smo na drugim temama. Svatko ima pravo postaviti se kako god hoće, ali nema drugog načina, nego poštovati institucije i procedure. Hrvatska i Srbija imaju interesa za suradnju, od političke do ekonomske, i to je nešto što mi kao odgovorna zemlja u regiji moramo raditi. Nema racionalnog opravdanja za nesuradnju«.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ocijenio je dobrima Dačićeve izjave o tome da se želi naći s Milovanovićem i nedavno je rekao da je dobro što će doći do susreta srpskog i hrvatskog premijera, jer će taj susret, nakon nekih neprihvatljivih poruka iz Beograda, ponovno okrenuti odnose dviju zemalja u dobrom pravcu. 

Rezultat pritisaka EU

 

Beogradski i zagrebački politički analitičari pozdravili su najavljeni posjet i složili se da je bilo krajnje vrijeme da se »odmrznu« odnosi dviju zemlje. Nekadašnji veleposlanik Srbije u Njemačkoj Ognjen Pribićević je za Tanjug rekao da će taj posjet doprinijeti »otopljavanju« odnosa između Hrvatske i Srbije, poslije šest-sedam mjeseci njihovog zamrzavanja.

»Ne treba, međutim, previše očekivati od njega. Još desetljeće, dva, odnosi će prolaziti kroz fazu toplo-hladno, ovisno od političkih događaja. Bit će potrebno sigurno nekoliko desetljeća da ti odnosi dobiju jedan normalan i umjeren tijek, gdje bi se odnosi bazirali na ekonomskoj i kulturnoj razmjeni, a ne na razmjeni između političkih elita. I ova dostignuta razina je u većoj mjeri rezultat pritisaka EU, nego neke iskrene želje, bilo s jedne ili druge strane«, naveo je Pribićević. S takvom ocjenom suglasan je i profesor Fakulteta političkih znanosti i nekadašnji veleposlanik Srbije u Francuskoj Predrag Simić. Zaoštreni odnosi Srbije i Hrvatske, koji traju već skoro pola godine, prema Simićevim riječima, nisu prihvatljivi ni za Hrvatsku, njihove susjede, a najmanje za EU, za koju kaže da vjeruje kako stoji iza inicijative dolaska hrvatskog premijera.

Hrvatski politički analitičar Žarko Puhovski ocijenio je da je ovo najbolji državnički potez premijera Milanovića.

»Očigledno je da se s obije strane shvatilo da se ne smije dozvoliti da stvari budu još gore«, rekao je Puhovski i naglasio kako smatra da je Srbiji ovaj posjet potrebniji nego Hrvatskoj, te da je od samih tema sastanka bitnije da Milanović ide u Beograd.

 

Odgovornost i za stanje u regiji

 

Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća i potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i saborski zastupnik Milorad Pupovac ocijenio je kako je »veoma važno da se dvojica premijera sastaju nakon razdoblja zastoja u odnosima Hrvatske i Srbije i verbalnih poruka koje su pogoršavale atmosferu u odnosima dviju zemalja. Smatramo taj susret važnim i podupiremo odluku premijera Milanovića da se ne sastaje na nekom trećem mjestu, već da ode u Beograd na susret s Dačićem«, prenosi Hina.

Prema njegovim riječima, dvije zemlje moraju riješiti brojna pitanja, od pitanja izbjeglica i nestalih i suđenja za ratne zločine, do borbe protiv organiziranog kriminala.

»Također, postoji potreba da se nastave razgovori oko granica i međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, koje opterećuju državne odnose i državne proračune«, rekao je Pupovac i naglasio da »dvije zemlje imaju odgovornost i za stanje u regiji, koje stagnira, ako one ne surađuju«.

Predsjednik opozicione Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko izjavio je da su dobri odnosi potrebni i Hrvatskoj i Srbiji, istakavši u prvi plan gospodarske odnose. »Imamo veliku robnu razmjenu i moramo otopiti taj led u međusobnim odnosima o kojem govori Dačić«, rekao je Karamarko, ali je istaknuo i da bi Srbija, kada je riječ o odnosima dviju zemalja, »morala shvatititi jednu stvar, pomiriti se s istinom da je bila agresor koji nije uspio u svojoj agresiji«.