Arhiv tekstova

Crno-bijela fotografija koja se nalazi pred čitateljima »Hrvatske riječi« prikazuje nekadašnju zgradu »Sokolskog doma«, odnosno danas subotičkog Narodnog pozorišta – Nepszinhasz. Popularnoj gradskoj destinaciji »Jadran« kinu prethodnica je bio Sokolski dom čija je izgradnja započela 1935. godine, a dovršena 1936. godine u povodu sveslavenskog sleta Sokola, koji je održan na Gradskom stadionu iste godine, a koji je također te godine bio izgrađen.

 

MULTIFUNKCIONALNA GRAĐEVINA

 

Zgradu Sokolskog doma projektirao je gradski inženjer dr. Kosta Petrović, a njen »dvojnik« je paralelno bio izgrađen i u Novom Sadu s nešto manjim gabaritima.

Poslije II. svjetskog rata zgrada Sokolskog doma je ustupljena kinu »Jadran« sve do prije desetak godina, da bi se u njenu veliku kino dvoranu i ostale prostorije »privremeno«  uselilo Narodno pozorište – Nepszinhaz, koje se tu i dan-danas nalazi.

Čitateljima »Hrvatske riječi«, a naročito mlađim generacijama, bit će interesantno napomenuti koliko je ova zgrada bila više nego funkcionalna u svakom pogledu – kako njen prostor ukupne površine od više tisuća kvadrata, tako i njeno neposredno okruženje.

Naime, u sklopu zgrade bio je ograđen park s vježbalištem sa svim gimnastičkim spravama, koji se nalazio na današnjem prostoru »Malog stadiona« - preko puta Željezničkog kolodvora i zgrade Pošte broj 2.

Park je devastiran za potrebe izgradnje Malog stadiona s kapacitetom od 3 do 5 tisuća gledatelja, u ovisnosti od toga jesu li i na terenu mogle biti instalirane stolice pokraj betonskih rogobatnih tribina.

Stadion malih sportova je tih godina nakon II. svjestskog rata služio za odigravanje odbojkaških i rukometnih utakmica i boksačkih susreta, da bi vremenom njegova namjena bila preinačena u klizalište na ledu za đake, mladež i odrasle, kao i za održavanje trening utakmica i mečeva Hokejaškog kluba »Spartak«.

Nadalje, u sklopu same zgrade Sokolskog doma nalazilo se svojedobno i Lutkarsko kazalište koje je nakon II. svjetskog rata bilo smješteno na gornjem katu Sokolskog doma s oko dvjestotinjak sjedala i pozornicom, gdje se i danas nalazi pod nazivom »Dječje kazalište«. 

Dugi niz godina u podrumskim prostorijama Sokolskog doma s lijeve strane nalazile su se klupske prostorije Boksačkog kluba »Spartak«, dok su s desne strane, također u podrumu, bili smješteni uredi Gimnastičkog društva »Partizan«.

U gimnastičkoj dvorani su poslije ratnih godina bili održavani plesovi, tzv. igranke, za srednjoškolsku mladež svake subote i nedelje, jer druge zabave i nije bilo u to vrijeme.

Na gornjem katu Sokolskog doma nalazile su se prostorije Stolnotenisačkog kluba »Spartak«, koje danas koristi omladinska udruga »Skladište«, odnosno fundacija za omladinsku kulturu i stvaralaštvo.

Isto tako, u ovom prostoru su bile smještene i prostorije Mačevalačkog kluba »Spartak« također na gornjem katu pokraj dvorane Lutkarskog kazališta.

 

SPORT I KULTURA

 

Na vanjskom gabaritu u prednjem dijelu dvorišta kompleksa Sokolskog doma nalazilo se i ljetno kino s tisuću drvenih sjedala s klupama po uzoru na klupe s Ljetne pozornice na Paliću i kabinom za projiciranje filmova, a taj je objekt i danas očuvan i služi za održavanje brojnih kulturnih manifestacija tijekom ljetne sezone.

Na ljetnoj pozornici na kojoj se nalazilo filmsko platno izvodile su se i kazališne predstave i druge gimnastičke priredbe, ista je zazidana crvenom opekom, a prostor služi gimnastičarima u dvorani na gornjem katu za izvođenje tzv. vratolomnih i rizičnih vježbi na vratilu, te u preostalom dvorišnom dijelu postoji još i odbojkaško igralište za rekreativce.

U prostoru nekadašnjeg kina »Jadran« nalazila se velika dvorana nazvana »Sokolana«, u kojoj su bile razmještene sve gimanstičke sprave na kojima su se održavala sokolska prvenstva i razna domaća i međunarodna natjecanja, s balkonom za oko tisuću gledatelja i zasebnim ložama.

U prostoru kina »Jadran« održavani su i boksački mečevi Boksačkog kluba »Spartak« dok nije bio izgrađen također nekadašnji boksački stadion na današnjem prostoru hotela »Patrija«. 

Nakon što je Sokolski red poslije II. svjetskog rata ukinut, odmah je isto društvo preimenovano u Gimnastičko društvo »Partizan«, da bi prije desetak godina ponovno došlo do preimenovanja u »Sokolsko društvo«, koje se i dan-danas tako naziva.