Arhiv tekstova

Potkraj 2012. godine pokrajinski tajnik za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine dr. Slobodan Puzović najavio je izradu planske dokumentacije, potrebne za skoro uključivanje u projekt formiranja rezervata biosfere Drava – Dunav – Mura pod okriljem UNESCO-a. Podsjetimo, već ranije je Skupština Vojvodine usvojila Prostorni plan posebne namjene kulturnog krajolika Bača, kako bi olakšala stavljanje bačke tvrđave na mapu UNESCO-a. Najavljeni planovi otvaraju nove perspektive podunavske regije, jer je ovaj program već podržan od strane Ujedinjenih naroda, Europske Unije i brojnih europskih zemalja i fundacija. Riječ je o programu UNESCO-a »Čovjek i biosfera«, odnosno o planu formiranja rezervata biosfere Drava - Dunav - Mura na 800 tisuća hektara. Ovaj rezervat prostirao bi se na području koje bi obuhvatilo pet država – Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju. Po Puzovićevim riječima, u idućih pet godina se očekuje izdvajanje četiri milijarde eura za ovu namjenu. Upravo stoga je neophodna najhitnija izrada prostorno-planske dokumentacije i konkretnih projekata, kojima će pokrajina moći aplicirati na buduće natječaje i tako povući određena sredstva. U ovaj UNESCO-ov rezervat biosfere bio bi uključen i Specijalni rezervat prirode »Gornje Podunavlje«, koje spada u jedno od najočuvanijih prirodnih cjelina u Europi. Cilj projekta rezervata biosfere Drava – Dunav – Mura, osim zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta na 700 kilometara priobalnog područja duž triju rijeka, jest i poticaj ekonomskog razvoja lokalnih zajednica. Srbija bi ovaj projekt trebala nominirati tijekom ove godine, a ukoliko nominacija bude prošla, uz pristupanje Slovenije i Austrije, prekogranični rezervat biosfere bi 2014. godine bio upisan na UNESKO-vu listu zaštićenih područja. U međuvremenu, Svjetski fond za prirodu, u partnerstvu s Pokrajinskim tajništvom za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životnog okoliša, Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode i Javnim poduzećem Vojvodina šume nastoji u Gornjem Podunavlju revitalizirati poplavne šume i vodene površine, ugrožene gradnjom zaštitnog nasipa 1956. godine. Procjena je i da je regulacijom riječnih vodotokova za potrebe plovidbe i poljoprivrede u posljednjih 100 godina uništeno 80 posto prirodnih plavnih područja uz Dunav, kao biološki najproduktivnijih staništa. Po riječima stručnog suradnika Pokrajinskog tajništva za zaštitu životnog okoliša Marka Tucakova sve ove štete moguće je popraviti i vratiti u stanje približno onom od prije 1965. godine. Po riječima koordinatora lokalnog ekonomskog razvoja općine Apatin Snežane Milešević lokalno stanovništvo bi svoj interes u ovom projektu našlo u razvoju starih zanata, etnoturizma i organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji. »Sve odredbe u ovom projektu idu u prilog ekonomskom razvoju lokalnih zajednica naslonjenih na Dunav. Svakako, moramo brendirati naše mikro-područje i umrežiti se s ostalima s područja rezervata. Kako je stopa nezaposlenosti u Apatinu, a osobito u selima naše općine, zabrinjavajuće visoka, mnogi bi svoju egzistenciju mogli osigurati upravo u vodama turizma, ili u proizvodnji vezanoj uz potrebe turizma. Za sada imamo samo postavljene smjernice, a tijekom godine ćemo naše aktivnosti intenzivirati i nastojati što više ljudi animirati za sudjelovanje u ovom projektu«, kaže Mileševićeva.