Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Srijemskim Hrvatima prijetila je i policija

Podizanje optužnice protiv Vojislava Šešelja, kojom se lider radikala između ostalog tereti i za zločine poči-njene prema Hrvatima u Srijemu, izazvalo je različita reagiranja. Pojedinci poput Brane Crnčevića i nekih medija odmah su relativizirali i dovodili u pitanje optužnicu, ali i iznijete fakte, a predsjednik SRJ i lider DSS Vojislav Koštunica je za »Blic« izjavio kako proces protiv Šešelja »ima mnoge elemente montiranog procesa protiv jedne države i jednog naro-da«. Jedini političar srbijanske scene koji puno desetljeće zagovara kažnjavanje vinovnika tragičnih događaja, Nenad Čanak, za »Somborske novine« je ponovio kako ne smije ostati nekažnjen progon nepoželjnih nacija iz Vojvodine. »Ja bih više volio da svjedočim u Novom Sadu ili čak Beogradu. Ali pošto se naše sudstvo time ne bavi, ići ću bilo gdje da svjedočim o tome, ako postoje bilo kakve šanse da počinioci budu kažnjeni« - dodao je predsjednik Skupštine AP Vojvodina.
Ovaj slučaj i dalje izaziva veliku pozornost, o čemu svjedoče i rezultati istraživanja agencije »Medium«. Prema njihovim podacima, prvi je dan haaškog suđenja Vojislavu Šešelju pratilo oko 485.000 žitelja Srbije. 
U želji da se bolje osvijetle dešavanja nakon kojih je desetkovana hrvatska po-pulacija Srijema, objavljujemo pismo nekadašnjeg stanovnika Novog Slankamena koji danas živi u Hrvatskoj.
»Nakon prvih izbora, na kojima je sudjelovao i DSHV, nama Hrvatima je stalno govoreno preko medija, pa i od pojedinih čelnika općine Inđija, kako imamo sva prava kao i Srbi u Srbiji, pa smo krenuli ispitati kakva prava zaista imamo. Dogovoreno je da se, kao i svake godine unazad od II. svjetskog rata, na našem ‘Hrvatskom domu’ u selu postave jugoslavenska i hrvatska zastava, s tim što je hrvatska zastava umjesto zvijezde imala crveno-bijela polja ili šahovnicu. Ubrzo su dva policajca uzela ljestve i popeli se, te otpilili zastavu.
U međuvremenu su se počeli skupljati ljudi i tražiti pravo da se na ‘Hrvatski dom’ vrati hrvatska zastava i da stoji zajedno s jugoslavenskom, kao i svih prethodnih godina. Došao je predsjednik općine Inđija i potvrdio da imamo pravo na zastavu, te da će na svim prilazima selu biti postavljene ophodnje koje će štititi selo.
Kada su se gradonačelnik i načelnik policije povukli, pojavio se novi problem o kojem nismo ni sanjali. Prišao nam je jedan policijski dužnosnik i rekao da u roku od dva sata moramo skinuti zastavu s Doma ili će on i njegovi ljudi zapaliti 10 kuća najuglednijih građana Novog Slankamena, te je nabrojao vlasnike čije će kuće biti spaljene. To je bilo oko 2.30 noću. Sve su to čuli i pripadnici milicije, a jedan od njih je bio šef policijske stanice u Inđiji, što sam i rekao Beli Tonkoviću. Predsjednik DSHV-a mu je prišao i pitao hoće li milicija zaštititi selo od napada šešeljevaca. Dobio je odgovor da će oni napraviti zapisnik kada se sve završi, te da se u obračun šešeljevaca nad nama neće miješati, jer nemaju te ovlasti.
Cijeli događaj je neistinito prezentiran na radio stanicama koje su emitirale želje s ratišta iz Hrvatske, odakle su sve ‘ujake’ iz Slankamena pozdravljali i poručivali da ne čekamo njihov povratak, jer će nas sve pobiti. To je bio signal da se svi - ili bar većina - moraju protjerati, što je i učinjeno kada su se pojavili nepoznati ljudi i obasuli selo i počeli prijetiti. Tko ne bude otišao, prijetili su da će ga ubiti. Meni je osobno došla jedna domaća Srpkinja i rekla da se sklonim, jer ću biti ubijen kao primjer ostalima. Tih dana nije bilo pametno spavati u selu, pa sam i ja, kao i mnogi drugi, spavao na raznim mjestima, u autu na autocesti Beograd – Novi Sad i na novosadskoj veletržnici. Moj otac i mati spavali su u kukuruzištu, jer u kući nije bilo sigurno. Telefonom su nas stalno zvali i pitali što se ne selimo. Nismo se javljali na telefon, jer smo znali što će nam biti rečeno. Ukupno šest mjeseci nisam smio ići niti na posao, tako da sam ostao bez posla. Pojedinci su znali doći pred kapiju i pjevati četničke pjesme. 
No, nisu samo oni prijetili nego i policija. Nisam mogao izaći po danu ni po cigarete, a da me milicija ne maltretira, premeće po autu i prijeti da se moramo iseliti. Prvi put kad mi je napravljena premetačina, sjedio sam u slastičarnici i došla su dva milicajca koji su mi rekli da odmah izađem van, što sam ja i učinio, a oni su mi pretresli auto i tada me je jedan od njih pitao, nakon što je našao dječje cipelice u autu, volim li svoju djecu. Rekao sam da ih volim, a on mi je odgovorio što onda čekam, što se ne selim, želim li da mi djeca rastu bez oca?
Jednom sam sjedio kod pokojne Janje Bešenski kad su došla dva čovjeka. Jedan je bio u uniformi, bio je to zapovjednik nekog srpskog sela u Hrvatskoj, a drugi je bio u civilu. Rekli su mi ovako: »Mi se sada idemo useliti kod tvog djeda u kuću, a ti probaj doći na most, odmah ćemo te ubiti«. 
Odgovorio sam da me mogu ubiti, ali da dobro razmisle, s obzirom da mi je otac u Hrvatskoj. Nešto prije ovog događaja kod djeda su upali preko noći i odnijeli sve što se moglo odnijeti. Djed je to otišao prijaviti policiji, no dva policajca koja su došla pitala su ga što čeka, što se ne seli, hoće li da mu netko digne kuću u zrak, pa da nema što mijenjati. 
To je samo dio onoga što sam ja proživljavao. Ima još toga što ne bi stalo na pet papira, ali, evo, neka se zna makar dio prave istine«.
Identitet čitatelja koji nam je uputio ovo pismo, na njegov zahtjev ne objavljujemo.
 
N. Perušić

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay