Arhiv tekstova

28. prosinca 1743.

Slijedom upliva bečkog dvora u sukobe oko poljskog prijestolja u ovom pothvatu sudjeluje i konjička četa pod zapovjedništvom graničarskog satnika Jakova Sučića. Postrojbu čine 84 časnika i vojnika podrijetlom iz Subotice, a bila je raspoređena na stražarskim punktovima duž šleske granice prema Poljskoj.

 

28. prosinca 1945.

Do naznačenog nadnevka u Subotičkom okrugu je popisano oko 11 tisuća bezemljaša i seljaka s malo zemlje, koji su se prijavili kao agrarni interesenti. Idućih mjeseci većina ih je dobila zemlju koja je bila oduzeta od nekadašnjih veleposjednika, odbjeglih osoba, te onih koji se više nisu bavili poljodjelstvom.

 

29. prosinca 1787. 

Po nalogu subotičkog Magistrata sačinjena je katastarska knjiga Bajmoka. Tom je prigodom utvrđeno kako se atar naselja prostire na površini od 23.452 lanca, odnosno da ima 8.170 lanaca oranica, 3639 lanaca sjenokoša, 1.108 lanaca pašnjaka, itd.

  

29. prosinca 1913.

Rođen je Jozo Pašić, svećenik, profesor Učiteljske škole u Somboru, prozni pisac. Autor je romana: »Marta traži roditelje«, »Pravi anđeo«  i »Krv se suši« te zbirki pripovjedaka: »Tuđe suze« , »Dida Fenjer«  i »Najobičniji muškarac«. 

 

30. prosinca 1867.

Objavljen je prvi »Bunjevački kalendar za pristupnu 1868. godinu koja ima 366 dana«. Osim kalendarskog dijela, u njemu je tiskan imenoslov »častnika«  slobodnog kraljevskog grada Subotice i Sombora, te grada Baje. Izrađen je u tiskari Károlya Bittermanna. 

 

31. prosinca 1687.

U prvu matičnu knjigu krštenih, ustrojenu po franjevačkom redovniku Bartulu Bariši Benjoviću, tijekom prosinca u Subotičkom vojnom šancu rođeno je ukupno 15 beba, sedam curica i osam dječaka. Djeca muškog spola dobila su imena: Tome, pet puta, Ivan tri puta, a Stipan jedanput. Imena djevojčica bila su raznovrsnija: Ana, dva puta, Angelina također dva puta, a po jednom Jelena (Helena), Kata i Marta.

 

31. prosinca 1880.

Prema popisu stanovnika Subotice osim najbrojnijih Hrvata (Dalmata ili Ilira, kasnije Bunjevaca), potom Mađara i Srba, u gradu živi 1.479 Nijemaca i 325 Slovaka. Prvi Nijemci, mahom obrtnici, doseljavaju se ovamo 1700., 1712. i 1718. godine, a nakon razvojačenja Subotice uslijedio je njihov masovniji dolazak. Nijemci su u uljudbenom pogledu, pa tako i glede (samo)organiziranja, zamjetno odskakali, te su prvi utemeljili «Bürger kasinu» (Građansku kasinu).

 

1. siječnja 1893.

Iz tiska izlazi prvi broj »Subotičkih novina« – bunjevački i šokački tjednik »za mistne i obće stvari, prosvitu i privredu«, a uređivao ga je novinar i publicist Mladen Karanović.  

 

1. siječnja 1920.

Rođen je Geza Kopunović, prvak subotičkog kazališta, redatelj i pisac satiričnih scenskih djela. Igrao je u oko 230 kazališnih komada, mahom tumačeći glavne uloge, a posebno su zapažena njegova glumačka ostvarenja u igrokazima Matije Poljakovića. Bio je počasni građanin Subotice i nositelj više zapaženih umjetničkih nagrada i priznanja.

 

2. siječnja 1833.

Odvjetnik Benedikt Beno Mačković objavio je proglas u kojem piše kako je umjesto solidarnosti, uzajamnog štovanja i nepomućenog prijateljstva, u društvene krugove prodro duh nesloge i razdora. Protuproglas iz pera jednog ondašnjeg vijećnika ni za dlaku nije opovrgao Mačkovićeve teze. Nažalost, sve je ostalo po starom.

 

2. siječnja 1876.

Rođen je Ernest Bošnjak, pionir kinematografije – filmski snimatelj, redatelj i producent, osnivač i vlasnik jednog od prvih kina u Južnoj Ugarskoj, a također novinar i urednik. Među ostalim bio je izumitelj stroja za tiskanje plakata u četiri boje. Umro je 9. kolovoza 1963.

 

2. siječnja 1917.

Rođen je Vladislav Kopunović, prozni pisac i novinar, jedno vrijeme glavni urednik »Hrvatske riječi«. Početkom pedesetih smijenjen je zbog »političke nepodobnosti«, šef je tehničkog odjela beogradskog dnevnog lista »Borba«. Po okončanju studija na Višoj školi za vanjsku trgovinu zaposlenik je Naftagasa i Industroservisa. Prvu pripovijest objavio je 1934. u »Bunjevačkom kolu«, a uz brojne novele i pripovijetke, pisao je drame i scenarije. Zastupljen je u više zbornik i »Antologiji proze bunjevačkih Hrvata« Geze Kikića. Umro je 12. travnja 1975. godine. 

 

3. siječnja 1747.

Umro Jakov Sučić, posljednji kapetan Subotičkog vojnog šanca od 1724. do 1743. godine, kada je grad stekao status povlaštene komorne varoši Sveta Marija (Szent Mária, ranije Subotica, odnosno Szabatka). 

 

3. siječnja 1812.

Umro je Bruno Skenderović, jedan od najistaknutijih javnih djelatnika grada s kraja 18. i prvog desetljeća 19. stoljeća. U pet navrata biran je za glavnog suca Subotice, a četiri puta za zastupnika Subotice u Zemaljskom saboru Ugarske. Neko je vrijeme bio i upravitelj pučkih škola u gradu.

 

3. siječnja 1917.

Rođen je Josip Merković, sudionik radničkog pokreta, aktivist KPJ, član ilegalnog komiteta KPJ za sjevernu Bačku. Poginuo je u borbi sa žandarmerijskom patrolom 5. veljače 1942. u blizini Bačke Topole, pri pokušaju povratka u Suboticu gdje je trebao organizirati NOP.