Arhiv tekstova

Trodnevni međunarodni znanstveno-filozofski skup »Misaona popudbina Tome Vereša«, koji je prošlog tjedna održan u zajedničkoj organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotičke biskupije i Otvorenog sveučilišta, privukao je veliki broj intelektualaca na promišljanje odnosa vjere i društva, znanosti i religije, dijaloga i tolerancije.

Otvarajući skup, biskup subotički mons. Ivan Pénzes nazvao je Tomu Vereša jednim među najizvanrednijim intelektualcima Subotice druge polovice XX. stoljeća, vrsnim filozofom i prevoditeljem, piscem, gorljivim zagovornikom dijaloga, propovjednikom kojeg je osobno poznavao formalno i neformalno. 

»Zadovoljan sam suorganizacijom i supokroviteljstvom Otvorenog sveučilišta i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ugodno je crpjeti iz misaone popudbine oca Tome Vereša«, istaknuo je biskup.

 

Subotica, mjesto dijaloga

 

Pozdravljajući okupljene, gradonačelnik Subotice Modest Dulić istaknuo je kako se radi o velikom čovjeku čiji je rodni grad bio njegova prednost zbog različitosti jezika, kulture i mišljenja.

»On je pronio ime svog grada, i pozdravljam ovu inicijativu za koju se nadam da će prerasti u tradicionalno druženje«, dodao je gradonačelnik Dulić pozvavši goste na prijam u Gradsku kuću.

Urednik nakladnog zavoda Globus, koji je izdao Verešev prijevod »Izabranih djela« sv. Tome Akvinskog na 840 strana, dominikanac dr. sc. Anto Gavrić istaknuo je Vereša kao dugo vremena jedinog ozbiljnog zagovornika dijaloga kršćana i marksista, pronicljivu osobu u previranjima u društvu i Crkvi.

»On se zalagao za jasno suočenje i kulturu neušminkanog dijaloga čiji je cilj promjena. Bio je živ duh, vatren, uvijek bi nešto novo preveo i objavio, uostalom dosta je vidjeti kako je o njemu govorio teolog papinskog doma kardinal Cottier«, ukazujući na njegovo strasno praćenje Akvinskog, kojeg je postavljao u dijalog s marksistima, te je osvjetljavao njegov odnos s pravoslavcima kao začetnikom ekumenizma. Opat Gavrić je podsjetio i na rekordnu nakladu od 12.000 primjeraka prvog izdanja iz 81. godine, te predstavljanje u prepunoj dvorani u Beogradu. Najavio je znanstveni simpozij o Verešovu radu u Zagrebu sljedeće godine, ali nije zaboravio ukazati ni na privođenje Vereša od strane državnih vlasti.

 

Akvinski i Marx

 

Zadovoljstvo trolistom organizatora izrazio je i dr. Boško Kovačević uime Otvorenog sveučilišta, zbog opredjeljenja podrške nespornim veličinama uma, što Vereš duboko zavređuje. 

»Razgovor je iskorak i neophodan domet razuma i vjere. Živimo u perifernom, a ne tranzicijskom razdoblju. Poziciju možemo mijenjati misaono djelatnim angažmanom koji je Subotici potreban«, rekao je Kovačević, te dodao kako je naš grad razbijen na male zabrane i »rezervate« te da stoga nije ispunjen kao cjelina.

Vjeroučitelj dipl. theol. Marjan Ostrogonac upoznao je okupljene sa životnim putem oca Vereša, koji je bio profesor filozofije na papinskom sveučilištu, ali i član Instituta Ivan Antunović, te prevoditelj s njemačkog, mađarskog, engleskog i latinskog jezika, koji je držao seminare diljem Europe.

»Možda je bio razočaran jer nije vidio plodove dijaloga. Odbacio je marksizam, ali je primijetio kako je on poput kršćanstva usmjeren otuđenom čovjeku. Nije osudio ateizam, ako on nije okrenut protiv kršćanstva. Smatrao je da je Marxova misao uz sve svoje vrline sadržavala i sudbonosne promašaje, te da marksizam i kršćanstvo nisu nužno suprotstavljeni«, pojasnio je Ostrogonac, koji priprema doktorsku radnju upravo na temu misli Tome Vereša.

U nastavku rada, drugog dana skupa temelj rada na sesijama pružili su benediktanac dr. sc. Hrvoje Lasić i dr. Boško Kovačević, a moderirao je profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu dr. sc. Dragan Prole. 

Na sesijama, svojim radovima i na otvaranju su, pokraj svih nabrojanih, sudjelovali i: tajnica Veleposlanstva Republike Hrvatske Valentina Šarčević te generalni konzul RH u Subotici Dragan Đurić, nadalje dr. sc. Anto Gavrić, dr. sc. Stjepan Radić, dr. sc. Álpár Losonc, dr. sc. Jasna Šakota-Mimica, dr. sc. Slaven Bačić, prof. Stevan Mačković, dipl. theol. Tomislav Vuković, prof. dr. sc. Šefket Krcić, mr. sc. Mirko Đorđević, mr. sc. Mladen Milić, mr. sc. Miroslav Keveždi, prof. Tvrtko Klarić, mr. sc. Mihailo Smiljanić, dipl. theol. Dragomir Janković, dipl. theol. Ivan Armanda, prof. Katarina Čeliković te prof. Dušan Torbica.

O visokoj razini cijeloga skupa, koji se na momente pretvarao u živahnu diskusiju, skrbio je moderator prof. Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Uglednom skupu nazočio je i rođeni brat Tome Vereša, Ladislav. Nabrojeni vrsni intelektualci iz Vojvodine, Zagreba i Beograda predstavili su radove, govorili i raspravljali prvog dana skupa u objektu Augustinianuma Subotičke biskupije, da bi nastavak uslijedio drugog dana u punoj konferencijskoj dvorani Otvorenog sveučilišta. Trećeg dana skupa, u nedjelju, sudionici su posjetili grob Tome Vereša, da bi nakon toga sudjelovali na svetoj misi u katedrali svete Terezije Avilske.