Arhiv tekstova

14. prosinca 1944.

Zbog brojnih poteškoća, prvenstveno zbog ratnih uvjeta, gradska aprovizacija je količinu sljedovanja šećera odredila na samo 150 grama po osobi, dok su malodobna djeca dobivala nešto više.

 

15. prosinca 1878.

Na poticaj Boze Šarčevića, sljedbenika preporodnih zamisli biskupa Ivana Antunovića, u svečanom ozračju počela je s radom »Pučka kasina«. Upravu su sačinjavali: predsjednik Beno Dulić, perovođa Ivan Rožić, blagajnik Bodo Kujundžić, prvi zastupnik Ago Mamužić, kao i Odbor od 30 uglednih Hrvata.

 

15. prosinca 1970.

Kulturno-prosvjetna zajednica Srbije dodijelila je subotičkom kazalištu »Vukovu nagradu« za četvrtstoljetni rad i postignute rezultate. Predstave u Hrvatskoj (kasnije Srpsko-hrvatskoj) i Mađarskoj drami, te u Operi s baletom (1951.–1954.) tijekom 25 godina pratilo je više od tri i pol milijuna gledatelja. 

 

15. prosinca 2002. 

Uz sudjelovanje oko 200 elektora, predsjednika Sabora Republike Hrvatske Zlatka Tomčića, visokih predstavnika Ministarstva za nacionalne manjine RS, diplomata, generalnih konzula RH i Republike Mađarske u Subotici, te drugih visokih dužnosnika, na Elektorskoj skupštini izabrano je Hrvatsko nacionalno vijeće od 35 članova.

 

16. prosinca 1854.

Predstavom »A két Barcsai« (»Dvoje Barcsaijevih«) započelo je s radom Subotičko kazalište, izgrađeno prema projektu Jánosa Scultetija. Temeljni kamen postavljen je 1848. ali su radovi prekinuti zbog izbijanja mađarske revolucije, a gradnja je nastavljena 1853. godine. Kazalište je imalo dvoranu od 450 sjedala i 49 loža, a izgrađeno je po cijeni od 10.309 forinata i 52 krajcare. 

 

16. prosinca 1998.

Na konstitutvnoj sjednici Vijeća Hrvatskog narodnog saveza, izabrano je čelništvo novoosnovane stranke: Kalman Kuntić, predsjednik, Franjo Vujkov, dopredsjednik, zatim Marija Sekulić, Zvonimiri Sajfert i Branko Horvat.

 

17. prosinca 1845.

Rođen je István Iványi (obiteljsko prezime Ivanovski), profesor, upravitelj Gradske knjižnice, povjesničar. Osim dvosveščana djela Szabadka szabad királyi város (Povijest slobodnog kraljevskog grada Subotice), tiskanog 1886. i 1892. godine, autor je još desetak važnijih djela iz prošlosti našega grada i Bačke. Umro je 7. kolovoza 1917.

 

17. prosinca 1915.

Rođen je Marko Čović, prozaik, publicist, profesor filozofije. Nakon II. svjetskog rata živi u emigraciji. Objavio je rad »Narodna borba Bunjevaca i Šokaca« (s A. Kokićem), romane »Doktor filozofije«, »Mala Ljubica« i »Priču o lopti«, nadalje zbirku pripovijedaka »Žito zove«,  a također i djela: »Nejugoslavenska Jugoslavija i Hrvati«, »Bački Bunjevci i Šokci na hrvatskoj varijanti« i dr. Umro je 12. travnja 1983. u Sao Paolu.

 

17. prosinca 1919.

Rođen je Antun Peić, prozaist, aforističar, novinar, pravnik. Od 1945. objavljuje u »Hrvatskoj riječi«, potom radi kao dopisnik Tanjuga i Radio Beograda iz Subotice. Surađuje u književnim časopisima »Njiva« i »Rukovet«. Zastupljen je u više zbornika i u »Antologiji proze bunjevačkih Hrvata« Geze Kikića.

 

18. prosinca 1502.

Dalmatinsko-hrvatski ban i slavonski ban János Korvin pred zagrebačkom je Kaptolom predao subotičku utvrdu Imreu Töröku, te istoimeni grad u zalog za deset tisuća forinata, uz trgovišta Madaras, Tavankut, Verušić i Šebešić.

 

18. prosinca 1851.

Pokrajinski poglavar Temišvara zatražio je od Gradskog vijeća pečat grada. Do tada su ovdašnje vlasti prema vlastitom nahođenju rabile žig s »dalmatinskim« kružnim natpisom: »Pečat slobodnog kraljevskog grada Subotice 1850«. Nakon što mu je žig dostavljen zabranjena je njegova daljnja dostava, a gradskom je čelništvu naloženo neka koristi žig sukladno propisima kraljevskog privilegija.

 

18. prosinca 1987.

Ponovno je proradio veliki sat na tornju Gradske kuće, zaslugom majstora Istvána Fehéra i umirovljenika Lajče Vidakovića, koji su ga besplatno popravili.  

 

19. prosinca 1978.

U Subotici je pušten u rad »Regionalni računski centar sjeverne Bačke«. U gradnju samoga objekta uloženo je 20, u suvremenu računalnu opremu 85 milijuna dinara.

 

19. prosinca 1997.

Izložbom likovnih ostvarenja nekadašnjih učenika i profesora subotičke gimnazije, te prikazom knjige grupe autora »Gymnasium 1747.–1997.«, obilježena su dva i pol stoljeća ove najznačajnije srednjoškolske ustanove u Subotici. 

 

20. prosinca 1881.

Gradsko vijeće Subotice naredilo je Gospodarskom odjelu da podnese izvješće o mogućnosti uvođenja električne rasvjete. Ovo je uslijedilo nakon što je pred više tisuća Subotičana, u središtu grada, prikazano osvjetljenje proizvedeno iz priručnog generatora. 

 

20. prosinca 1995.

Nizom prigodnih programa, predstavama i akademijom, obilježena je 50. obljetnica osnutka dvaju profesionalnih teatara u Subotici – Hrvatskog narodnog kazališta i Magyar Színháza. Početkom 1951. godine ove su kuće objedinjene u subotičko Narodno kazalište, koje je imalo Dramu na hrvatskom i Dramu na mađarskom jeziku, kao i Muzičku granu, ubrzo potom Operu s baletom.