14.12.2012
Priča o najboljoj Subotici
Predstavljanje knjige »Stare subotičke porodice« autorice novinarke Katarine Korponaić prošle srijede, 5. prosinca, u Gradskom muzeju izazvalo je iznimno veliku posjećenost i zanimanje sugrađana. Knjiga je svojevrsna povijest grada oslikana kroz život i sudbine 25 znamenitih subotičkih obitelji, koje su predstavljenje kroz priče i sjećanja potomaka, kroz arhivska dokumenta i ekskluzivne fotografije iz obiteljskih albuma.
Govoreći o povijesnim činjenicama koje su obilježile Suboticu u razdoblju od polovice 19. stoljeća, povjesničar Mirko Grlica je istaknuo kako su se u grad nerijetko doseljavali ljudi iz Zapadne Europe prije svega zahvaljući tome što je ondašnje gradsko vodstvo bilo otvoreno prema sposobnim i kreativnim ljudima, i povjeravalo im vrlo odgovorne dužnosti i pozicije u gradu.
»Ovo o čemu danas pričamo je priča o toj najboljoj Subotici koja je bila ujedno i najmalobrojnija, većina ostalog stanovništva je živjela sasvim drugačije«, rekao je Mirko Grlica. On je istaknuo kako je Katarina Korponaić pripremala knjigu kroz brojna istraživanja, traganja za osobama i intervjue s njima, koristeći se danas gotovo zaboravljenom metodom istraživačkog novinarstva, te da će »Stare subotičke porodice« za povjesničare biti veoma značajan izvor kojemu će se oni u budućnosti vraćati.
Povjesničar i ravnatelj Historijskog arhiva Stevan Mačković istaknuo je kako je knjiga doprinos lokalnoj zavičajnoj historiografiji, te da je autorica primijenila intervju kao glavnu metodu istraživanja razgovarajući s puno ljudi i tako prikupljajući jako puno informacija izravno od osoba koje su pridonijele upotpunjavanju podataka o obiteljima. »Mnoge od ovih obitelji su ostavile velikog i značajnog traga, puno toga je i zapisano o njima, ali neke stvari se samo čuju u obitelji i nisu ostale u nekim javnim arhivama i nije ih moguće istražiti na taj način«, kazao je Mačković
Premda je knjiga objavljenja ljetos, autorica Katarina Korponaić je kazala kako je njezino predstavljanje u prosincu upravo pravo vrijeme budući da je to mjesec okrenut obiteljima kao što je i knjiga »Stare subotičke porodice« svojim sadržajem posvećena »povijesti, kronologiji, sjećanjima i događajima, uspjesima i padovima, precima i potomcima jedne tako osobne, ali nesporno najvrednije zajednice u životu svakog čovjeka, a to je obitelj«. Ona je podsjetila kako je prve tekstove objavljivala 2007. godine u tjedniku »Subotičke« u okviru feljtona »Subotičani u traganju za imovinom svojih predaka« koji je pripremala povodom najavljene restitucije i vraćanja imovine oduzete poslije Drugog svjestkog rata. »Već te 2007. ustalio se i taj naziv ‘Stare subotičke porodice’. Feljton, tada objavljen, temelj je i osnova građe sadržane u knjizi. Knjiga je dopunjena detaljima koje su obitelji u međuvremenu i same saznavale, izvodima iz publiciranih tekstova historičara i kroničara, dokumentima iz arhivskih fondova i fotografijama za kojima se u obiteljima također dodatno tragalo. Ovo istraživanje je zbroj mini obiteljskih istraživanja, ova knjiga je i album uspomena i sjećanja, pa i potiskivanih i dugo neispričanih uspomena i predanja čuvanih u okrilju obitelji. Ono što je konačno javno ispričano nakon šest desetljeća bilo je preplavljeno emocijama. Zato u meni ova knjiga nosi jedan emotivniji, osobniji naslov – tajanstvena Subotica, jer je puna detalja, spleta različitih životnih sudbina i drama, mnogo čega što prolazeći jedni kraj drugih, nismo znali niti o ljudima, niti o onome što su ostavili iza sebe, niti o njihovim sudbinama«, rekla je Katarina Korponaić.
O osobnim iskustvima, uspomenama i događanjima vezanim uz oduzimanje privatne imovine, na tribini je govorio je i počasni građanin Subotice dr. Vasa Isakov, čija je obitelj jedna do predstavljenih u knjizi, a koji je kao dijete bio i svjedokom agrarnih reformi.