Arhiv tekstova

U organizaciji Fonda »Europski poslovi« i Zavoda za kulturu vojvođanskih Slovaka nedavno je u Novom Sadu održana konferencija pod nazivom »Kultura u Vojvodini dio Kreativne Europe – perspektive, vizije, mogućnosti«.

Otvarajući konferenciju potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine Ana Tomanova-Makanova konstatirala je da je kultura veoma značajna, ali i to da će iz proračuna Republike Srbije u 2013. godini za razvitak ovog područja biti osigurana niska razina sredstava, što će onemogućiti velike investicije i financijsku potporu ustanovama i suvremenoj kulturno-umjetničkoj djelatnosti. »Na žalost, živimo u vremenu koje je jako teško u svim aspektima i svjedoci smo kako je kultura uvijek na marginama svih događanja, a istodobno svijesni smo da upravo kultura, kulturni identitet države, regije, naroda, etničkih zajednica jest nešto što daje osjećaj sigurnosti, samopoštovanja, što nam daje odgovor na pitanje – tko smo mi i gdje to hoćemo?«, rekla je Tomanova-Makanova. Ona je naglasila bitnost nedavnog susreta predstavnika nacionalnih vijeća  s ravnateljem Ureda AP Vojvodine u Bruxellesu Predragom Novikovim, gdje je konstatirano kako taj ured treba pomoći da se povežemo, odredimo svoje prioritete te napišemo dobre projekte koji će nam osigurati uvjete za daljnji rad. 

 

Europski program potpore

 

Konferencija je bila posvećena mogućnostima financiranja organizacija s teritorija Vojvodine, prezentaciji programa »Creative Europe 2014.-2020.« (Kreativna Europa) i predstavljanju primjera dobre prakse u kulturnoj suradnji Vojvodine i susjednih zemalja. Prema navodima Europske komisije, tisuće ljudi koji rade u područjima filma, televizije, glazbe, izvođačkih umjetnosti, naslijeđu i srodnim djelatnostima, imat će korist od povećane potpore EU u okviru novog programa »Kreativna Europa«, koji je nedavno predstavljen u Bruxellesu. Predloženi proračun od 1,8 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. godine predstavlja očekivano i potrebno povećanje pomoći za kulturu i kreativne industrije, koje su glavni izvori radnih mjesta i razvoja u Europi.

Govoreći o ovom projektu Nevena Paunović je u ime Ureda »Točka kulturnog kontakta« kao implementacijskog tijela programa Kultura 2007.-2013. naglasila kako Europska komisija podupire kulturu kroz kulturnu politiku i financijsku potporu temeljem Europske strategije za kulturu i Strategije 2020. Kultura se na ovaj način promatra kroz kulturni diverzitet i interkulturalni dijalog, kao katalizator kreacija i inovativnosti i kao ključna komponenta u vanjskoj politici Europske Unije. Temeljem toga Srbija sudjeluje u programu »Kreativna Europa« od 2008. godine i na ovaj način sudjelovala su 43 tijela u 48 programa i povučeno je oko 850.000 eura iz programa Kultura 2007-2013. Ona je također govorila o i novom programu  »Kreativna Europa«, samim tim i o novim mogućnostima.

 

Kreativnost i produkcija

 

Na to da se kreativnost ne može izjednačavati s kulturnom produkcijom govorio je Dimitrije Vujadinović uime Balkankult fundacije. »Kreativnost se ne vezuje samo za umjetnost, nego i za biznis, industriju, a stvaraju je ljudi. Potencijal Vojvodine je multikulturalnost, ona je jedinstven susret kulturnih krugova središnje i jugoistočne Europe. Ova je regija jedinstvena sa svojim kreativnim potencijalima koji nisu još uvijek istraženi i zadržala je potencijal humanog sustava vrijednosti, zato treba raditi na kulturnoj različitosti i njenoj održivosti. Mi imamo značajne kulturne potencijale, ali nemamo financijske mogućnosti«, kazao je Vujadinović. On je pojasnio činjenicu kako Vojvodina nema snage ulaziti u nove projekte, ali se može uključivati u već postojeće projekte EU u cilju uspostavljanja kreativnog ambijenta u Vojvodini. Također je kao veliki kulturni potencijal izdvojio Podunavlje i predložio stvaranje fondova za mobilnost i klastera mobilnosti.

 

Primjeri dobre prakse

 

Primjer dobre prakse korištenja sredstava iz EU fondova u području kulture uime Društva arhitekata Zagreba predstavio je arhitekt Rene Lisac. 

»Projekt ‘Akupunktura grada’ prijavilo je Društvo arhitekata Zagreba na temelju iskustava koja je imala sekcija mladih kroz neke volonterske aktivnosti. Društvo arhitekata je prepoznalo kvalitetu tih aktivnosti i upakiralo ih u jednu ozbiljniju priču koja je sada postala konkretan prijedlog projekta i dobila sredstva EU. Projekt je pokušao probiti neke barijere, ali ne samo na razini grada ili Hrvatske, nego na razini cijele regije. On je i prijavljen s još četiri partnera iz regije, s Beogradom, Skopljem, Sarajevom i Splitom, i podrazumijeva interdisciplinarne, kreativne radionice na temu poboljšanja kvalitete života u gradu. Radi se o malim intervencijama koje će biti izvedene u ovim gradovima radi podizanja kvalitete urbanog života i uređenja prostora. Mi smo kroz europske projekte otišli dalje u tom multinacionalnom i multikulturalnom smislu i probijamo i nacionalne barijere i zanimljivo je vidjeti kada se na jednom mjestu nađu mladi stručnjaci koji su iz različitih disciplina, dobnih granica i nacionalnosti, i moraju smisliti jedan rezultat – jako je zanimljivo kako se onda te granice prelaze«, kazao je Lisac.

Svoje prakse i iskustva predstavili su, između ostalih, i predstavnici Exit tima, Studentskog kulturnog centra Novog Sada i Klastera kreativnih industrija Vojvodine, organizacije Voice of the Vilige – Glas zavičaja iz Mađarske, kulturnih organizacija iz Žiline u Slovačkoj Republici. Konferenciji su nazočili i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, kao i predstavnici hrvatskih udruga iz Vajske i Plavne.