Arhiv tekstova

Pola stoljeća postojanja i rada sjemeništa i gimnazije »Paulinum« u Subotici obilježeno je u utorak nekolicinom manifestacija. Na molbu svih katoličkih biskupa i nuncija, proslavi je nazočio i kardinal dr. Zenon Grocholewski, prefekt Kongregacije za katolički odgoj Svete stolice.

Tijekom petodnevnog posjeta Srbiji, kardinal Grocholewski je utorak iskoristio za dolazak u Suboticu gdje je tog jutra uveličao jutarnju molitvu u Paulinumu. Nakon toga organiziran mu je prijam u Zelenoj dvorani Gradske kuće gdje su ga dočekali gradonačelnik Modest Dulić i predsjednica Skupštine Maria Kern-Sólya. Njihovim ulaskom u Veliku vijećnicu Gradske kuće počela je svečana akademija, središnji događaj obilježavanja ovog značajnog jubileja.

Uz glazbene točke u izvođenju zbora pod ravnanjem vlč. Józsefa Miócsa, ravnatelja gimnazije, recitacije učenika Matije Merkovića, glasovirsko-violinskog dueta učenika Paula Oszkára i profesora vlč. Lászla Baranyija, te pratnju Dragana Muharema, ova akademija protekla je u znaku tri važna obraćanja.

 

Pozdrav ravnatelja

 

Ravnatelj gimnazije vlč. József Miócs pozdravio je među gostima nadbiskupa beogradskog mons. Stanislava Hočevara, biskupa zrenjaninskog Ladislava Németa, biskupa subotičkog mons. Ivana Pénzesa, generalnog konzula Republike Mađarske Tamása Korsósa,  generalnog konzula  Repub-like Hrvatske Dragana Đurića, predsjednika Mađa-rskog nacionalnog vijeća Tamása Korhecza, Anđelu Horvat kao izaslanicu predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavena Bačića, predsjednika Njemačkog nacionalnog vijeća Lászla Gencea Mandlera, zamjenika direktora Fonda za kapitalna ulaganja AP Vojvodine Imrea Kerna, zastupnika u Skupštini Vojvodine Sándora Egeresija, gradonačelnika Modesta Dulića, predsjednicu Skupštine grada Mariju Kern-Sólya, članicu Gradskog vijeća zaduženu za obrazovanje Etelu Jerinkić, v.d. dekanicu Učiteljskog fakulteta na mađarskom nastavnom jeziku Mártu Takács, svećenike, bivše učenike, profesore, učenike i rodetelje učenika Paulinuma, direktore poduzeća te dobročinitelje koji su se okupili na ovom skupu.

Ravnatelj Miócs je podsjetio na 1938. godinu kada je otvorena prva gimnazija Pauliunum, koja je 1944. godine odlukom tadašnjih vlasti ukinuta, a zgrada oduzeta. Nakon toga se 1962./63. godine skromno otvara »drugi«  Paulinum u katoličkom krugu Biskupskog doma, da bi 1965. godine počeo rad u vlastitoj zgradi kolegija. Paulinum je jedina katolička škola u Srbiji, istakao je ravnatelj i dodao kako su do ratne 1990. godine tu dolazili učenici iz svih bivših jugoslavenskih republika, a da je Paulinum dao četiri biskupa, svećenike, vjeroučitelje, kantore, liječnike, diplomate koji žive i rade po okolnim zemljama i diljem Europe.

»Paulinum je otvoren, od 2004. godine je i akreditirana školska ustanova koja priprema učenike za studij teologije ili neko drugo usmjerenje, ovo je dvojezična hrvatsko/mađarska jezična gimnazija klasičnog smjera, koju je do sada upisalo oko 2.000 učenika, od kojih su svi nastavili studij i postali intelektualci«, rekao je Miócs i ukazao na povijesnu dimenziju dolaska kardinala Grocholewskog.

 

Kriza odgoja

 

Biskup Ladislav Német svoje je izlaganje počeo osvrtom na rezultate popisa i službene podatke po kojima je Srbija od 228 rangiranih zemalja na 212. mjestu po novorođenčadima, a na 14. po mortalitetu, što zbog napuštanja zemlje predstavlja ogroman izazov za državu i školstvo, jer nestaje djece.

»Sve je manje škola, nastavnici gube posao, imamo duhovnu krizu od 90-ih godina, koju su ratovi produbili i koju vidimo na svakom koraku. Ne vidim ni duhovni ni politički faktor koji će uliti nadu, imamo krizu autoriteta, nasilje u školama, odražava se napetost i nasilje. To je ogroman potencijal da Crkva i vjerske organizacije pokušaju predstaviti pozitivnu sliku svijeta. Tu je i pitanje cilja odgoja. Škole pružaju informacije, a odgoj služi formiranju zrelih osoba. Mladima nije dosta pružiti informacije i diplome, već ih treba podučiti da postanu odgovorni i zreli ljudi koji će ostati ovdje i iskoristiti svoje mogućnosti.«

 

Katoličko školstvo

 

»Ministar obrazovanja«, kako nazivaju kardinala dr. Zenona Grocholewskog, obratio se okupljenima na talijanskom jeziku, što je publika slušala u dvojezičnom prijevodu. Prenio je ohrabrenje za velikodušnu službu u odgoju i školstvu, i ukazao na podatke po kojima na svijetu u oko 200.000 tisuća katoličkih škola uči oko 50 milijuna djece.

»Primjerice, u Americi imamo 14,5 milijuna učenika, 58 posto naših škola nalazi se u marginalnim zonama, 21 posto su seoske i 21 posto su u zonama bogatih. U školama se zalažemo za Afroamerikance, integraciju manjina, socijalno slabe skupine, a od naših učenika njih 12 posto niti nisu katolici. U Africi ima 10 milijuna učenika u katoličkim školama i promičemo ljudsko dostojanstvo, borimo se protiv siromaštva i podjela. Imamo bezbrojne projekte opismenjavanja, bavimo se djecom-vojnicima,  izbjeglicama... U katoličkim školama brinemo o čovjeku, njegovu sustavnom rastu u slobodi i odgovornosti. Crkva naglašava istinu o čovjeku, etičku, duhovnu dimneziju odgoja, cjelovitu formaciju čovjeka. Mlade učimo kakvi da budu, a ne da posjeduju ili da budu viđeni. Katolički identitet nije samo vanjska odredba već cjelovitost po uzoru na savršenog čovjeka Krista«, rekao je kardinal.

On je zaključujući svoje predavanje istaknuo veliki ispit odgoja u krizi civilizacije i potpunog poraza duhovnog. Ukazao je na duhovni barbarizam koji se dešava kroz zamjenu cilja i sredstva u našem tehnološkom dobu, te u konfuziji pluralizma, zbog šega treba očuvati otvorenost ka nadnaravnom.

 

Razlike su među nama male

 

Nakon prigodnog koktela, razgovor s novinarima nastavljen je na konferenciji za tisak gdje je kardinal  Grocholewski rekao kako je nakon dvije godine priprema na pomolu potpisivanje ugovora Vatikana i Srbije o međusobnom priznanju ekvivalentnih akademskih stupnjeva, kako ubuduće ne bi bila potrebna nostrifikacija diploma. S ministrom je dotaknuta i tema osnutka škole za znanost religije, kako naši budući svećenici ne bi morali ići na studij izvan zemlje.

Kardinal je tijekom boravka u Beogradu održao i predavanje na pravoslavnom Teološkom fakultetu u okviru Sveučilišta u Beogradu na temu važnosti teologije na državnim sveulilištima, pred trojicom vladika SPC-a, a za predavanje je rekao kako je bilo dobro primljeno. 

»Moj posjet je ohrabrenje katolicima za otvaranje drugih škola, možda i gimnazije. Nakon komunizma je osnovano mnogo škola i moja je želja da se i ovdje mogu osnovati«, izjavio je kardinal Grocholewski, kojeg u srijedu, nakon zaključenja ovog broja, očekuje i susret s njegovom svetošću, Patrijarhom srpskim Irinejem. Odgovarajući na pitanje o odnosu Katoličke i Pravoslavne crkve i mogućnosti Papina posjeta Srbiji, on je izjavio:

»U pravoslavnim zemljama su različite situacije jer je to nacionalna ustanova koja ima svoju autokefalnost. Imam prijatelje u Rumunjskoj pravoslavnoj crkvi, nadam se da ću imati i u Srpskoj. Jučer smo na tribini imali prijateljsko ozračje, nadamo se napretku i zajedničkom djelovanju. Teološke razlike su među nama male, minimalne, teža je situacija s protestantima gdje nema sakramenata svećeništva niti euharistije«, izjavio je kardinal obraćajući se medijima na talijanskom jeziku, uz prijevod vlč. Mirka Štefkovića na hrvatski.

U konačnici obilježavanja ovog velikog jubileja sjemeništa Paulinum održana je i sveta misa u katedrali svete Terezije Avilske u utorak navečer, koju je predvodio kardinal Grocholewski, a  koncelebrirali su nadbiskup beogradski mons. Stanislav Hočevar, biskup zrenjaninski Ladislav Német, biskup subotički mons. Ivan Pénzes te biskup srijemski mons. Đuro Gašparović.