Arhiv tekstova

Prva regionalna konferencija na kojoj se govorilo o tiskanim i online medijima na jezicima nacionalnih manjina, nazvana »Prisutni, vidljivi i zajedno snažni«, održana je 29. studenoga u prostorijama lista »Magyar Szó« u Novom Sadu. Pokrovitelj je bilo Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje Vojvodine. 

Konferencija je održana radi potrebe za razmjenom iskustava kao i za okretanjem prema tržištu i sagledavanju promjena koje nosi digitalno doba, s intencijom da se sagledaju i mogućnosti drugačijeg  profiliranja medija.

 

Poštovati i čuvati stečena prava

 

U ime domaćina nazočne je pozdravila ravnateljica »Magyar Szóa« Rozalija Ekres, a konferenciju je otvorila Ana Tomanova-Makanova, potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine i predsjednica Nacionalnog vijeća slovačke nacionalne manjine, koja se obraćajući se nazočnima dotaknula i financiranja: »Ako se uzme u obzir da se suma od 300 milijuna dinara na godišnjoj razini raspoređuje za izdanja na jezicima nacionalnih manjina, onda će se netko upitati je li to puno ili malo? Financijskih sredstava nikada nije dovoljno kako bi se kvalitetnije radilo, kako bismo naše tiskane medije gradili kao suvremene, pokrenuli i koristili nove tehnologije. Sredstva treba pravilno rasporediti za izdavanje medija, unapređenje tehnike i novih suvremenih internetskih i online izdanja, poštujući propisane standarde«, rekla je potpredsjednica. Također je podsjetila kako je Vlada Vojvodine napravila prijedlog strategije medija u Vojvodini kao, i prijedloge za njeno usvajanje u Skupštini. »Tada smo još imali dilemu – privatizirati medije ili ne.  Danas ponovno počinjemo s radom na strategiji medija, zbog svih naših specifičnosti u kojima smo postavili temelje medijske scene kod nas. Moramo poštovati i čuvati naša stečena prava da informiramo građane na jezicima nacionalnih zajednica. Naš jezik, kultura, identitet su veoma bitni i sve dobro što je do sada urađeno treba produljiti. Ovaj skup je prilika i mogućnost da se razmijene iskustva, da budemo profesionalci i da iznad svega  budemo optimisti u promjenama i tranziciji koja traje. Moramo pronalaziti putove vidljivosti na tržištu, a ne uljuljkavati se nekom divnom tradicijom«, rekla je  Ana Tomanova-Makanova.

 

Ponosan na postojanje manjinskih medija

 

Sudionicima konferencije obratio se i Slaviša Grujić, pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje i potpredsjednik Vlade APV. »Kao čovjek iz medija, rekao bih kako slogan ove konferencije doživljavam kao mnogo širu priču, priču koja se odnosi na sve medije u Srbiji i Vojvodini. Ipak se to zajedništvo i ovim putem pokušava održati i proći kroz sve probleme u kojima se država nalazi. Devedesetih godina su  mediji po svijetu uveliko razvijali svoje standarde i unapređivali profesionalnost, dok smo mi ratovali, doživljavali sankcije, izoliranost. Deset godina je prošlo u tome, dok smo se sljedećih deset pokušavali oporaviti. Danas, kada stanemo pred naslove brojnih tiskanih medija, imamo uvrede, ponižavanja, sramoćenja i to jest stanje medija, a to je sramota. Zbog toga sam vrlo ponosan na postojanje manjinskih medija u kojima takvih stvari nema. Vidim više životnijih tema jer su okrenuti prema sebi. Zadovoljan sam i što u izradi državne strategije medija sudjelujemo i mi, što se naš glas uvažava i čuje, jer se moraju poštovati naše specifičnosti. To je ono zbog čega postojimo. Meni su u Vojvodini sličnosti mnogo bitnije.  Naše sličnosti su velike, a uvijek govorim i smatram da ih imamo mnogo više, nego naših različitosti, i taj balans osjeti se i u medijima  koji stvaraju sliku današnje realnosti«.

 

Privatizirati medije ili ne

 

»Pred nama je pitanje privatizirati medije ili ne, ali kod nas to ne može ići tako paušalno. Dobro je razgovarati o kriterijima za financiranje manjinskih medija, gdje treba stvoriti jedan partnerski odnos. Tu se nadovezuje još jedno vrlo bitno pitanje, a to je Radiotelevizija Vojvodine, kao servis svih građana Vojvodine, koja također emitira program na jezicima nacionalnih zajednica. Kako bi funkcionirala na europski način, moramo riješiti pitanje njenog financiranja, gdje se kao jedno od rješenja nametnula naplata sredstava putem pristojbe, gdje bi se od te sume odvojilo tri posto za financiranje i za razvitak lokalnih medija«, rekao je Slaviša Grujić.

Konferencija je obuhvatila tri bitna pitanja i to: definiranje kriterija financiranja manjinskih medija, unapređenje online izdanja manjinskih medija i industriju medija, odnosno informiranje tržišnih aktera o potencijalu manjinskih medija kada se radi o oglasnom prostoru na jezicima manjina, kao i predstavljanje prakse iz regije. 

 

Opstanak na tržištu

 

Moderator prvog panela Kalman Kuntić, pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje, naglasio je kako pokrajinska uprava nema za cilj učvrstiti državu u upravljanju medijima, nego pomoći manjinskim medijima da opstanu na tržištu. Postavljajući pitanje je li postojanje tiskanih medija koji se financiraju od bilo koje razine vlasti jedini pravi i mogući način, on je istaknuo kako moramo biti svjesni da mediji kakvi su danas neće ostati takvi ističući internet kao novi, sve interesantniji medij. Pitanje financiranja manjinskih medija kao najosjetljivije nameće veliki broj drugih pitanja, tako da su neka od njih otvorena na konferenciji. On je mišljenja kako je nužno redefinirati odnose između  onoga tko je u obvezi financirati  medije i onoga tko o tim medijima skrbi kao osnivač. »Intencije Pokrajinskog  tajništva za kulturu i javno informiranje jesu da u korelaciji s vama dođemo do najoptimalnijih rješenja kako za medije kojima su osnivači vijeća, tako i prema onima koje želimo poduprijeti natječajnim financiranjem i tako riješiti  buduće modalitete financiranja i sufinanciranja i poticanja medijskog pluralizma. Jezik je bitan i kao identitetski faktor, a i kao kompetativni faktor, osobito za  one manjinske zajednice koje se ne mogu artikulirati na vlastitom  jeziku i tako zaostaju, jer nisu u mogućnosti iskazivati potrebe i obraćati se javnosti i svojoj zajednici na vlastitom jeziku. Kod financiranja je važno znati kako se pri tome moraju poštovati i temeljna načela uprave i to ekonomičnost, učinkovitost i racionalnost. Potreban je jedan  balans koji bi poštovao potrebe manjinskih zajednica da budu informirane na pravi način i potrebe uprave da novac koji se izdvaja za to bude opravdan.« Kuntić je naglasio kako su iskustva što se tiče financiranja u APV  zadovoljavajuća. 

O financiranju su govorili i Žjak Samo, ravnatelj ustanove »Hlas ludu«, Martica Tamaš, ravnateljica ustanove »Ruske slovo« i Péter Kókai, šef marketinga »Magyar Szoa«. Mogla su se čuti različita mišljenja, od onog da je obujam novina određen prema potrebi zajednice, a stupanj kvalitete mjerilo za financiranje, koje je iznio Žjak Samo, preko iznošenja podataka za »Ruske slovo« gdje se 85 posto financira od strane Tajništva, do toga da broj zaposlenika treba ovisiti o tiraži, što bi za tjednik ovisno je li tiraža ispod 1500 ili iznad 5000 iznosilo  između 15 i 30 uposlenika, koje je iznio Péter Kókai.

O unapređenju online izdanja manjinskih medija govorili su Erzsebet Zita-Simon, Marta Varju, Teodora Smoljan, Andrijana Mazijanin, Gabrijela Stjepanović i Jurij Giacomelli, a o industriji medija na jezicima manjina govorili su Liviu Burlacu, Branislav Novčić, Galjina Ognjanov i Nataša Heror. Svoju praksu predstavio je Jurij Giacomello, osnivač i ravnatelj »Giacomelli media« iz Slovenije. 

Konferenciji su nazočili i predstavnici hrvatskih medija, među kojima i urednica »Hrvatske riječi« Jasminka Dulić i novinar programa na hrvatskom jeziku Radio Subotica Siniša Jurić. Konferenciji je nazočila i članica IO HNV-a Ankica Jukić-Mandić.