30.11.2012
Radikalnim mjerama, preko konsolidacije, do oporavka
Državni proračun za iduću godinu prošloga je tjedna bio predmetom važne rasprave u Skupštini Srbije. Fokus rasprave bilo je pitanje položaja pokrajine Vojvodine u proračunu Srbije, to jest pitanje Ustavom zajamčenih 7 posto. Sjednica Skupštine već je počela činjenicom da prijedlog dopune Zakona o proračunskom sustavu, koji je podnijela Skupština Vojvodine, prije svega nije prihvatila Vlada Srbije.
Radikalan prijedlog
Prijedlog republičkog proračuna predviđa ukupne prihode od 956,4 milijarde i rashode od 1.078,3 milijarde dinara, što znači kako je predviđeni deficit 121,9 milijardi dinara, dakle 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Državni tajnik Ministarstva financija Vlajko Senić ocijenio je kako je prijedlog proračuna za iduću godinu realan, kao i da predstavlja pravi korak prema fiskalnoj konsolidaciji. On je, govoreći za medije, istaknuo kako su na sugestiju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Fiskalnog vijeća uveli kvartalnu kontrolu trošenja sredstava, te da neće biti povećanja.
»Uz radikalne mjere fiskalne konsolidacije možemo očekivati oporavak Srbije«, kazao je Senić.
Agrarni proračun za sljedeću godinu iznosit će 45 milijardi dinara, što predstavlja 4,5 posto ukupnog proračuna, izjavio je u petak ministar poljoprivrede Goran Knežević.
Pokrajina upitna
Predstavnici pokrajinskih vlasti unaprijed su se plašili sjednice Skupštine Srbije nakon što je Vlada Srbije odbila pokrajinsku dopunu Zakona o proračunu. Predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić najavio je obraćanje Ustavnom sudu radi ocjene ustavnosti cijelog proračuna.
»Vojvodina nije problem i ispunjavanje ustavnih obveza prema Vojvodini ne bi smjelo biti problem«, rekao je Pajtić i dodao kako je ustavna odredba o zajamčenih 7 posto republičkog proračuna za pokrajinu i tri sedmine za kapitalne investicije, kako se izrazio, »jedini član Ustava koji se svjesno ne poštuje u Republici Srbiji, i koji republičke institucije svjesno ignoriraju«.
»Žalosno je što se ne poštuje samo onaj dio Ustava koji se odnosi na Vojvodinu. A mi smo kao pokrajina itekako poštovali i one odluke Ustavnog suda koje smatramo problematičnim.«
Dnevni red
Predstavnicima Vojvodine ulazak u Skupštinu Srbije nije bio mali korak. U posljednjih 12 godina samo su tri prijedloga Vojvodine došla na dnevni red i to u vrijeme vlade Zorana Đinđića, a u posljednjih devet godina nijedan.
»Odluka predsjednika Skupštine Srbije Nebojše Stefanovića je iskorak, jer nije samo proceduralno pravno pitanje, već i pitanje povjerenja« - naglasio je predsjednik Skupštine AP Vojvodine István Pásztor.
Rasprava
Pripreme za raspravu počele su 15. studenoga kada je dogovoreno da se pokrajinski amandmani uvrste u dnevni red skupštinskog zasjedanja. Potporu vojvođanskim dopunama Zakona o proračunskom sustavu u republičkom parlamentu najavili su LSV, LDP i DS, dok su SNS, URS, SPS i DSS najavili protivljenje.
SNS nije želio podržati predložene dopune s obrazloženjem da kontrola sredstava koja se troše u Vojvodini mora biti bolja, jer je, po njihovom mišljenju, posljednjih godina vojvođanska Vlada sredstva neravnomjerno raspoređivala.
SPS je smatrao kako nema dovoljno uvjerljivih argumenata za potporu predloženim dopunama, te je podržao stav Vlade Srbije, a to dijeli i URS, čiji su zastupnici naveli kako će proračun Vojvodine u sljedećoj godini biti veći za šest milijardi dinara, a ne manji za devet milijardi dinara.
LSV je u raspravi upozorio kako će proračun Vojvodine biti oštećen za 9,6 milijardi dinara ne izglasa li se pokrajinski prijedlog, a LDP je poručio kako je on opravdan i utemeljen u Ustavu, te da ova stranka ima razumijevanja za tu inicijativu. I DS je najavio podršku predloženim dopunama, ali je i najavio kako će i sam inicirati donošenje posebnog zakona o financiranju Vojvodine i pokrajinskim nadležnostima.
Budući da su zastupnici URS-a tijekom debate spomenuli pitanje funkcioniranja Fonda za kapitalna ulaganja i Razvojne banke Vojvodine, odgovorio im je predsjednik Skupštine APV:
»Bilo bi zgodno da se prestane s procesom sotoniziranja izvršne vlasti u Vojvodini, vodstva Razvojne banke i ostalih institucija. Želim odavdje pozvati sva tijela države da rade svoj posao. Ako se utvrdi da se bilo tko ogriješio o zakon, neka se povuče potez i neka to ima posljedice«, rekao je Pásztor.
DS između jučer i sutra
Zastupnici oporbene Demokratske stranke predložili su da se u Skupštini Srbije hitno donese poseban zakon o financiranju Vojvodine kako to više ne bi bilo uvjetovano promjenom političke vlasti. Zastupnik DS-a Srđan Miković rekao je novinarima u parlamentu kako su dopune Zakona o proračunskom sustavu koje je predložila Skupština Vojvodine jednoglasno prihvaćene na Odboru Skupštine Srbije za ustavna pitanja i zakonodavstvo, te je ocijenio kako predloženi državni proračun za 2013. nije u skladu s Ustavom.
Zastupnica DS-a Liljana Lučić rekla je kako je predloženo rješenje proračuna Srbije za 2013. godinu neustavno i da bi ugrozilo proračun Vojvodine. Zastupnica DS-a Gordana Čomić rekla je kako su 28. rujna usvojenim izmjenama Zakona o proračunskom sustavu neustavno prekršena prava Vojvodine o financiranju. DS sada želi, istaknula je Čomić, spriječiti da Vojvodina ostane bez 9,6 milijardi dinara, što će se dogoditi ako se usvoji prijedlog proračuna Srbije za 2013. godinu.
Nakon svih ovih riječi doista je teško ne upitati zastupnike Demokratske stranke zašto ove korake nisu povukli tijekom dugih godina svoje vladavine. Prečesto su se kritike na račun stranačke centrale DS-a slušale iz pokrajine i kada je ova stranka bila na vlasti i krojila državni proračun. Sada, kada je autonomija Vojvodine, uz grad Beograd, posljednji veći bastion vlasti starog režima, tek se sada vidi kolika je količina komocije iskazivana u proteklom razdoblju.
Posljedice
Nakon razočaravajućeg glasovanja, predsjednik Skupštine Vojvodine István Pásztor izjavio je kako je donošenjem negativne odluke izvršen udar na ustavnu garanciju i uvedena proizvoljnost koja vodi smanjenju povjerenja između Vojvodine i Srbije. Napomenuo je kako ima stvari oko kojih ne može biti spora: »Ustav se mora poštovati i mi poštujemo odluke Ustavnog suda, bez obzira slažemo li se s nekim odlukama ili ne. Nemojte misliti da nekoga napadam, niti se radi o ambiciji rastakanja Srbije«, poručio je Pásztor.
Prema njegovim riječima, izjave i stav da je Vojvodina »lokomotiva Srbije« i njen najrazvijeniji dio predstavljaju političke floskule koje se provlače po medijima, ali, kako je rekao, danas to nije istina.
»To ne tvrdim ja, nego tvrdi i Vlada Srbije, koja je Uredbom o stupnju razvijenosti regija od 8. studenoga navela kako je Vojvodina nedovoljno razvijena i u kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) ispod republičkog prosjeka«, pojasnio je.
On je upozorio kako samo 30 posto stanovnika Vojvodine ima kanalizaciju, da u Srednjobanatskom okrugu nijedan vodovod nije ispravan, da je Vojvodina za posljednjih 20 godina izgubila 70 posto društvenog kapitala, ili 16.000 dolara po građaninu, kao i da, u ovom trenutku, Vojvodina po prvi put ima niži prosjek zarada u odnosu na Srbiju.
Kalkulacija
Iako je ovo ustavno i financijsko pitanje odlučivano na političkom polju, ono ima i svoju administrativnu dimenziju. Ta administrativna dimenzija je rastegljiva i ona je omogućila da Vlada upućivanje manje novca ne smatra svojim kršenjem pravila igre.
Naime, vojvođanski parlament traži da se osnovica za izračunavanje sredstava koje će dobiti iz republičkog proračuna obračunava po metodologiji koja je bila utvrđena Zakonom o proračuskom sustavu, odnosno prije izmjena tog zakona u rujnu. To znači da se ustavnih 7 posto sredstava obračunava i na osnovi prihoda i primanja nefinancijske imovine.
Ta je osnovica rujanskim izmjenama Zakona o proračunskom sustavu sužena “na rashode koji se financiraju iz poreznih prihoda”, i dakle time je znatno smanjen obujam proračuna Vojvodine.
Zašto se Vlada ne slaže?
U uvertiri donošenja skupštinske odluke, Vlada Srbije je bila ta koja je predložila parlamentu da ne prihvati dopune Zakona o proračunskom sustavu. To je obrazložila, pokraj ostalog, time da ključne mjere fiskalne konsolidacije na prihodnoj strani predstavljaju povećanje poreznih prihoda kroz povećanje poreznih stopa, pa na taj način ukupni transfer Vojvodini, ali i ostali dio proračuna pokrajine, prati i ključne promjene u fiskalnoj politici.
Međutim, ključni razlog promjene načina kalkulacije možemo tražiti na dva mjesta. Jedan navodi URS kada Vlajko Senić najavljuje radikalne mjere radi konsolidacije, što znači da novca nema te da se stoga niti ne može dati Vojvodini. A o ovom drugom govore dojučerašnji radikali, današnji naprednjaci, kada uvijeno kažu kako novac ne žele dati ako oni nemaju kontrolu nad njim. Stajalište SNS-a nakon donošenja negativne odluke pojašnjavao je Oto Kišmarton rekavši kako »onaj tko daje 7 posto mora imati uvid u to gdje se to troši«. Nažalost, nitko ga nije obavijestio kako ta sredstva nije zaradila Vlada da bi ih »davala« nekome, već građani kojima su putem poreza uzeta i kojima trebaju biti vraćena. Predstavnica LSV-a Aleksandra Jerkov je rekla kako bi se tim sredstvima mogao napraviti tunel kroz Frušku goru. No, i ona je bila popustljiva prema sebi, jer se prigodom nekih ranijih sličnih inicijativa LSV uzdržavao od glasovanja.
Konac
Nakon što je Skupština Srbije svojoj pokrajini na ovaj način »uručila korpu«, uslijedio je nastavak rasprave o proračunu u cjelini. DS je izjavio kako ga ne podržava, jer je nerealan i potpuno neprimjeren trenutačnoj ekonomskoj situaciji, SVM ga ne podržava upravo zbog odbijanja amandmana Skupštine Vojvodine, LDP proračun smatra predizbornim, SPO-DHSS ga smatra ambicioznim i teško ostvarivim, stav DSS-a ovisi o predloženim amandmanima, dok ga Ljajićev SDPS podržava. Dakako, očekuje se kako će glasovima vladajuće koalicije SNS-SPS-PUPS-JS-URS i njima priklonjenih predizbornih satelita biti glatko usvojen, pogotovo nakon kratke epozide s tvitom ministra Mlađana Dinkića koji je ovjekovječio zanemarljiv broj oporbenih zastupnika na raspravi u petak navečer. S obzirom da do zaključenja ovog broja proračun još nije izglasan, prema ranijim najavama, u sljedećoj epizodi nas očekuje upućivanje proračuna na Ustavni sud i konačna odluka ovog vrhovnog državnog tijela.