Arhiv tekstova

Uočivši ranije greške na koje su poljoprivrednici ukazivali Goran je Knežević 25. listopada potpisao akt od 49 točaka koji je pod nazivom Nacrt Zakona o poticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju izradila za to angažirana radna grupa. Još u vrijeme izrade Knežević je više puta kao najvažniju odliku Nacrta istaknuo da će se novim zakonom osigurati predvidljivost i stabilnost u proizvodnji koja će, osim što će ih motivirati, poljoprivrednicima omogućiti i stjecanje većeg profita nego li je to do sada bio slučaj. Odmah nakon izrade Nacrta ministar je pozvao sve zainteresirane da do 16. studenoga svoje primjedbe ili prijedloge elektronskom poštom pošalju na adresu Ministarstva, smatrajući valjda da takav oblik komunikacije u potpunosti pokriva pojam javne rasprave. Međutim, i prije no što su vidjeli tekst, koji skupa s obrazloženjem stane na 34 gusto tipkane stranice, poljoprivrednici su imali tri krupne primjedbe na Nacrt. Prva se tiče činjenice da nitko od poljoprivrednika nije bio konzultiran prigodom pisanja Nacrta, druga da u javnoj raspravi nije predviđen oblik neposrednog dijaloga i treća da je tri tjedna za ovako važan dokument prekratak rok za raspravu.

Iz tih razloga Asocijacija poljoprivrednika održala je prošlog tjedna sastanak u Novom Sadu na kom je odlučeno da će poljoprivredne udruge same organizirati tribine na ovu temu s ciljem da se nakon temeljite analize dođe do što konkretnijih primjedbi i što kvalitetnijih prijedloga. Jedan od takvih sastanaka održan je i prošlog petka u Subotici kojega je organiziralo osam ovdašnjih udruga poljoprivrednika. Međutim, već na samom početku dalo se zaključiti ono što se do sada samo slutilo, a tiče se već spomenute suptilne dvoličnosti ministra Kneževića. Naime, iako pozvani, nitko iz Ministarstva nije se udostojio doći u Suboticu i stati pred poljoprivrednike koji su samo tražili da im se objasni ono što im nije jasno. Podsjetimo, prije mjesec dana Goran Knežević osobno je u Subotici otvorio tzv. Poljoprivredni forum »Hrana za Europu« kada su hotel »Galleriu« svojim prisustvom počastili brojni tajkuni, direktori ili predsjednici kompanija, banaka i osiguravajućih kuća. Naravno, jedino tko je tada nedostajao bili su upravo poljoprivrednici.

 

Predvidiva neizvjesnost i stabilan strah

 

Kada su se već okupili, poljoprivrednici su i pretresli tekst Nacrta, a krajnja ocjena bila je više nego loša za njegove autore. Iznoseći u osam točaka sročene primjedbe predsjedavajući Udruge poljoprivrednika »Subotica« Daniel Kovačić istaknuo je kako ovaj dokument ni izbliza ne osigurava predvidivost i stabilnost u proizvodnji nego upravo otvara brojne nedo-umice i sumnje u iskrenost tekstopisaca. Kao primjer za to naveo je da su mnoge odredbe Nacrta tek naznačene, dok su druge, poput recimo premija za mlijeko (u iznosu od 7 dinara po litri), razrađene do detalja. U pozadini takvog »stila pisanja« Kovačić vidi izlazak Ministarstva u susret pojedinačnim interesima poput, recimo, bivšeg saveznog ministra Saše Vitoševića koji je sudjelovao u izradi Nacrta i koji (jedini u zemlji) ima farmu za proizvodnju mlijeka na temeljima organske poljoprivrede. Spočitava Kovačić Kneževiću i da se ministru daju velike ovlasti, jer je Nacrtom predviđeno da uredbe za pojedine grane proizvodnje donosi on sam, namjesto, kao što je do sada bio slučaj, Vlade. Drugim riječima, Kneževiću  ili nekom drugom ministru nakon njega Zakonom će biti omogućeno samostalno donošenje odluka što, osim što ostavlja utemeljene sumnje na pritiske različitih lobija, u temljima drma proklamiranu predvidivost i stabilnost u proizvodnji.

Ništa ljepše riječi na račun teksta nije imala niti bivša ministrica poljoprivrede Ivana Dulić-Marković, koja je rekla kako on predstavlja kontinuitet dosadašnje loše agrarne politike. Navodeći da je u Nacrt prepisano 11 članova iz Zakona o poljoprivredi, ona je predočeni tekst nazvala nakazom. Ipak, jedna od temeljnih manjkavosti Nacrta po njezinim je riječima je nenavođenje podataka o tome koliko će procentualno iznositi agrarni proračun što također već u startu dovodi u pitanje pojmove predvidivosti stabilnosti. Također, Ivana Dulić - Marković rekla je kako se iznosom od 3,3 milijarde dinara za investicije (tek 10 posto u odnosu na predviđeni iznos za poticaje) ni izbliza ne može govoriti o ruralnom razvoju, a još i manje kada je riječ o izostanku nekomercijalnih gospodarstava iz sustava poticaja.

Niti pomoćnik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu Slobodan Teofanov nema puno bolje mišljenje o Nacrtu. On je, recimo, istaknuo kako je neprihvatljivo da Pokrajina i lokalne samouprave moraju Ministarstvu davati na suglasnost svoje programe iako ih provode isključivo vlastitim sredstvima. »Prevedeno«, to i u teoriji i u praksi znači pojačavanje centralizacije i dodatno obesmišljavanje autonomije u odlučivanju o tome kako će netko utrošiti sredstva koja je sam zaradio. S obzirom na to da niti Pokrajina nije konzultirana prigodom izrade Nacrta Teofanov je rekao da će tražiti odgađanje donošenje ovog zakona, odnosno formiranje nove radne grupe koja bi sličan dokument trebala pripremiti, uključujući i održavanje javne rasprave, do ožujskog zasjedanja Skupštine Srbije.

Svojevrsni nastavak javne rasprave o Nacrtu vođen je i u subotu u sjedištu Saveza vojvođanskih Mađara. Repub-lički zastupnik i član Odbora za poljoprivredu u Skupštini Srbije iz redova ove stranke Árpád Fremond istaknuo je kako mu nije jasno što se žuri s donošenjem ovog zakona. Po njegovim riječima mnogo bi bolje bilo da Ministarstvo pričeka da se završi Popis poljoprivrede, koji traje do 15. prosinca i da se tek nakon što bude poznato s čime Srbija u ovoj oblasti raspolaže prione pisanju novog teksta. S obzirom na to da je posljednji popis poljoprivrede u ovoj zemlji rađen još 1960. i da se od tada podaci o poljoprivrednoj proizvodnji donose samo na temelju nagađanja Fremondova primjedba i više je nego li na mjestu.

 

Odvjetnici svih zemalja registrirajte se

 

Poseban dio ove priče čine uloga pravnih osoba u Nacrtu kao i brisnaje uvjeta da poticaje mogu dobivati samo gospodarstva koja uplaćuju Fond Mirovinsko-invalidskog osiguranja. Predvidjevši mogućnost da poticaje od sljedeće godine mogu dobivati i pravne osobe Ministarstvo je otvorilo i pitanja koja već sada dijele emocije budućih korisnika.

Pozdravljajući ovu mjeru direktor AD »Kelebija« Drag-an Zvekanović kaže kako su kombinati dugo bili u podređenom položaju u odnosu na fizičke osobe, jer su ostajali bez poticaja dok su im istodobno državni nameti bili mnogo veći. Kao primjer za to on navodi da kombinati koji su nakon privatizacija nastavili s poljoprivrednom djelatnošću i danas upošljavaju mnogo veći broj ljudi nego li individualna gospodarstva, te da za to plaćaju sve doprinose i obveze. Na taj način, kaže Zvekanović, kombinati, napose oni manji, pridonose uposlenosti ljudi na selu što u situaciji u kojoj se nalazimo nije zanemarivo. I direktor Zemljoradničke zadruge »Salaš« Josip Anišić pozdravlja ovu mjeru, jer će, kaže, i njima biti omogućeno ravnopravnije sudjelovanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Ipak, on na mjeru ograničenja na 100 hektara poticaja gleda nešto drugačije od svog prethodnika. Naime, dok Zvekanović kaže da je svaki dinar poticaja dobrodošao i da će utjecati na razvoj, Anišić tvrdi da će sposobnija individualna gospodarstva i dalje biti u povlaštenom položaju. Kako kaže, i dalje će se nastaviti praksa da jedno kućanstvo svoje gospodarstvo podijeli na članove bliže ili dalje rodbine ili susjeda što će u praksi rezultirati poticajima i preko 1.000 hektara.

Naravno, posve drugačije mišljenje o ovome imaju predsjednik Udruge odgajivača svinja iz Bajmoka Antal Cindel i predsjedavajući Udruge seljaka »Stari Žednik« Ivan Vidaković. Obojica, naime, smatraju da su kombinati do sada bili u puno povlaštenijem položaju, napose kada je riječ o dolaženju do imovine (kupovine farmi, desetljećima besplatnog korištenja državnog zemljišta itd). Osim toga, Vidaković ističe da se na taj način ne pridonosi razvoju obiteljskih gospodarstava, jer će se time ukupna suma poticaja dodatno usitniti. To isto misli i predsjednik Skupštine Asocijacije poljoprivrednika Miroslav Ivković, samo kada je riječ o brisanju uplate u MIO fond kao uvjeta za dobivanje poticaja. Po njegovim riječima ovom će mjerom broj korisnika poticaja s oko 90.000 biti bar pet puta veći, a u njegovoj strukturi naći će se i one osobe koje u stvarnosti veze nemaju s poljoprivrednom proizvodnjom (Ivković tu posebno podvlači ulogu odvjetnika i liječnika), jer će se, zarad poticaja, bez problema registrirati. S njim se, međutim, ne slaže Vidaković koji kaže kako uplata u MIO fond ne postoji kao uvjet niti u jednoj drugoj zemlji gdje poticaji postoje. On ističe da se potiču obradive površine, a da je posve svejedno tko ih obrađuje. U pozadini ovog neslaganja, naravno, stoji pitanje tko ima pravo na poticaje: oni čija je zemlja ili oni koji je obrađuju? Stoga i nije teško zamisliti situaciju da će zbog 6.000 zagarantiranih dinara po hektaru i još 6.000 na ime regresa za naftu, sjeme i gnojiva mnogi arendaški ugovori biti stavljeni na preispitivanje kod dvije i potencijalno i realno suprotstavljene strane.

Vratimo li se na kraju ministru Kneževiću teško je povjerovati da će odstupiti od onoga što je očito već ranije naumio, odnosno da će uvažiti osnovne zahtjeve koji su došli s različitih strana, a koji se u svojoj biti tiču odgađanja donošenja Zakona i formiranja nove radne grupe u koju bi bili uključeni i Pokrajina i poljoprivrednici. U prilog tome govore i riječi Ivane Dulić-Marković da odsustvom s tribina Ministarstvo pokazuje da nije voljno za debatu, kao i riječi poljoprivrednika iz Male Bosne Danijela Kovačevića da je Ministarstvo ignoriranjem poljoprivrednika jasno pokazalo koliko mu je stalo do njihovog mišljenja. Konačno neki lobiji, poput onih s foruma »Hrana za Europu«, javno su pokazali dio onoga što tajno svakodnevno rade: utječu i sve više vode agrarnu politiku ove zemlje.