Arhiv tekstova

Potpredsjednik Vlade AP Vojvodine i pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić sa suradnicima održao je u petak, 9. studenoga, radni sastanak s predstavnicima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Sastanak je održan u Skupštini APV, a  tema sastanka odnosila se na pitanje informiranja i  poboljšanja položaja medija na jezicima nacionalnih zajednica. U uvodnom obraćanju Grujić je naglasio kako je ideja sastanka upoznati nacionalna vijeća s izradom medijske strategije Republike Srbije kao i sa sudjelovanjem Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje u izradi iste. Sastankom su obuhvaćena tri važna pitanja – medijska strategija, razvitak lokalnih medija, kao i treći dio kojim je ostavljena mogućnost predstavnicima nacionalnih vijeća da iskažu svoja očekivanja i sugestije.

 

Više smjerova nove strategije

 

U pogledu medijske strategije, kao predstavnik tajništva u radnom tijelu za izradu strategije, Kalman Kuntić je istaknuo kako nova strategija obuhvaća više pravaca, a jedan od pravaca tiče se digitalizacije medija. S obzirom da je 17. lipnja 2015. godine određen kao rok  za završetak digitalizacije medija, postavlja se pitanje što će preostati od lokalnih i regionalnih medija, jer je u pitanju skupa tehnologija za sve one koji se žele naći u digitalnom okviru. Drugi pravac odnosio bi se na pitanje javnog interesa i njegovo utvrđivanje na svim razinama vlasti. On je naglasio kako je osobito važno definirati na lokalnoj razini stvari od općeg interesa kako ne bismo došli u situaciju da nakon privatizacije medija na lokalnoj razini lokalne samouprave više nemaju interesa za financiranje istih. 

Vrlo bitno pitanje oko kojega se vode polemike dulji niz godina svakako je vlasnička transformacija. Po važećem zakonu ovaj proces, kada su u pitanju tiskani mediji, trebao je biti okončan koncem 2006. godine, a kada su u pitanju elektronički mediji – do 1. prosinca 2007. godine. Iako su prolongirani rokovi, važna pitanja u svezi s privatizacijom i dalje nisu riješena. Naglašeno je kako se ovim dokumentom trebaju urediti i ta veoma značajna pitanja o kojima ovisi i položaj medija u Vojvodini, posebice na jezicima nacionalnih zajednica. Važno je pitanje svakako financiranje medija nakon privatizacije. Ukoliko taj proces ne jamči nastavak obveze financiranja medija ili slične modalitete financiranja, mediji će se naći u velikom problemu. Kuntić je naglasio kako se ne smije dopustiti da se razina stečenih prava ugrozi i da privatizacija medija mora sadržati moguće iznimke, a ako ih ne bude bilo onda neke druge modalitete kako se stečena prava ne bi mijenjala. Bitno pitanje o kome je također bilo riječi jesu javni servisi, a osobito pokrajinski javni  servis, Radiotelevizija Vojvodine. Naglašena je neophodnost očuvanja ovog servisa kao jednog od garanta nacionalnim manjinama da se jedno od njihovih stečenih prava, pravo na informiranje na materinjem jeziku, ničim ne smije ugroziti. Razgovaralo se i o ulozi ovog javnog servisa, kao i o potrebi njegovog reformiranja i nalaženja adekvatnog načina financiranja i pripreme za digitalizaciju. 

 

Stečena se prava ne smiju mijenjati

 

Tijekom sastanka istaknuto  je kako postoje tendencije prilikom izrade  nove medijske strategije koje se odnose na decentralizaciju i pripremu novih zakona, s tim što bi država i dalje putem natječaja financirala medijske projekte sukladno mogućnostima. Posebno je naglašeno da  se stečena prava nacionalnih zajednica u području informiranja na materinjem jeziku ne smiju umanjiti, a Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje nastavit će sa subvencijama listovima na jezicima nacionalnih zajednica. Istaknuta je i potreba da se više sredstava usmjeri i na internetsku prezentaciju listova na jezicima nacionalnih zajednica. 

Na kraju sastanka predstavnici nacionalnih vijeća iznijeli su svoja mišljenja, stajališta, probleme i prijedloge. Zajednički zaključak bio je usmjeren na neophodnost daljnje i češće suradnje. Svako od predstavnika nacionalnih vijeća bi skupa sa svojim suradnicima u zajednici trebao definirati probleme i potrebe u području informiranja i iste dostaviti tajništvu, tj. osobi koja će biti određena za suradnju s predstavnicima nacionalnih vijeća zaduženim za ova pitanja. Temeljni cilj ovakve komunikacije jest da se nakon usuglašavanja zajednička stajališta prenesu Ministarstvu kulture i medija, kako bi bila unesena u republičku, a samim tim i pokrajinsku medijsku strategiju. 

Ispred Hrvatskog nacionalnog vijeća u radnom sastanku sudjelovali su članica IO HNV-a zadužena za informiranje Ankica Jukić-Mandić i vijećnik Mato Groznica.