Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Alaj voljim iti u svatove

HKPD »Silvije Strahi-mir Kranjčević« iz Berega bilo je u nedjelju, 11. studenoga, do-maćin ovogodišnjih Susreta Šokadije. Susreti se organiziraju u okviru manifestacija »Šokci i baština«, koja je zajednički projekt udruga podunavskih Šokaca. Ove godine predstavljeni su svatovski običaji, a naziv programa bio je »Alaj voljim iti u svatove«, kroz koji su predstavljeni svatovski običaji, nošnja i pjesma. 
 
Riječi potpore
 
Na početku susreta prigodnim se riječima obratila predsjednica udruge domaćina HKPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« Tamara Lerić. »Ove godine naša udruga dobila je čast biti domaćin Susretima Šokadije. Na ovaj način upotpunjujemo i zaokružujemo proslavu naših jubileja koje smo obilježili ove godine. Podsjetit ću vas, to je 15. ‘Šokačko prelo’, 15. ‘Mikini dani’, obilježavanje 85 godina kulturno-umjetničkog djelovanja u selu i velika manifestacija – obilježavanje sto godina od rođenja našeg velikog pjesnika Ante Jakšića«, kazala je Tamara Lerić. Susretima Šokadije bio je nazočan i Dragan Đurić, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici. »Čast mi je što ste mi i ovim pozivom omogućili da upoznam i drugi pol podunavskih i bačkih Hrvata. Ta se dva pola ujedinjuju u ono što treba njegovati i očuvati, a ja, kao predstavnik Republike Hrvatske, zahvaljujem vam što se trudite to očuvati. Generalni konzulat obećava da će se, unatoč ovom recesijskom bauku, koji se nadvio nad nama, truditi i dalje sudjelovati u financiranju vaših potreba u smislu očuvanja tradicije, kulture, dakako hrvatskoj jezika, s vašom specifičnom bunjevačkom i šokačkom ikavicom«, kazao je generalni konzul Đurić.
  
Svatovski običaji
 
Šokci u Vojvodini žive uz Dunav i od davnina su se bavili stočarstvom i zemljoradnjom. Šokice su razvijale domaću radinost, naročito tkanje i vez i po tome su prepoznatljive i danas. S posebnom pažnjom njegovana je narodna nošnja koja se ističe svojom originalnošću. Tu nošnju, ali i običaje, Šokci su očuvali do danas. Običaji ne prate samo vjerske praznike, već i život čovjeka. Jedan od važnih trenutaka u životu je svadba. To je trenutak veselja i radosti i ona zauzima središnje mjesto u običajnom životu Šokaca. Svadbu prate običaji koji trebaju osigurati sreću i plodnost mladenaca u braku. Dio tih običaja prikazan je na Susretima Šokadije u Beregu. Domaćini su prikazali običaj »košuljare«. Običaj je da mlada iz roditeljske kuće u kuću mladoženje dolazi sama bez pratnje svoje rodbine. U Beregu su zato prije večere momci i djevojke odlazili u mladinu kuću u koju su dovodili žene iz mladine rodbine, takozvane »košuljare«. »Košuljare« su bile mladine tete, ujne, strine, sestre, susjede. Mlada je »košuljare« dočekivala na vratima, a mladu su »košuljare« darivale novcem i donosile su kolače. One su ostajale na svadbenoj večeri, a nakon završene večere odlazile su kućama. Važan dio svadbenog veselja je pjesma, pa su se tako čuli veseli bećarci – Otvarajte vrata i pendžere, nek se čuje to naše veselje. Ja sam strina u mladine strane, pivaću vam sve do zore rane...
Pjesma i nošnja
 
Drugi dio programa Susreta Šokadije bilo je predstavljanje nošnji iz šokačkih mjesta Podunavlja. »Projekt ‘Šokci i baština’ nastao je 2010. godine, kada smo organizirali Međunarodnu izložbu šokačkog ruha iz regija gdje žive Šokci. Nekako normalan slijed je bio da napravimo CD sa starim svatovskim pjesmama, a treći program iz ovog projekta gledamo večeras«, kazala je Marija Šeremešić, predsjednica udruge »Urbani Šokci« iz Sombora, koja je bila u ulozi voditeljice drugog dijela programa u kome su se čule pjesme s glazbenog CD-a »Svatovske pisme Šokaca u Bačkoj« i predstavljene specifičnosti šokačkih nošnji iz Sonte, Plavne, Vajske, Bačkog Monoštora, Berega, Santova i Osijeka.
Predstavljanje šokačkih nošnji bilo je prilika da se vidi koliko su te nošnje različite od mjesta do mjesta, i koliko su različiti nazivi pojedinih dijelova nošnje. Gosti iz Plavne, HKUPD »Matoš«, predstavili su i nošnju za momka, djevojku i, naravno, nezaobilaznu svekrvu. Nošnje koje su prikazane stare su oko 150 godina i očuvane su u obitelji Bartulov iz Plavne. Članice HKPU »Zora« iz Vajske prikazali su svečanu djevojačku nošnju i nošnju mlade žene, dok su članovi HKUPD-a »Dukat« iz Vajske prikazali svečane nošnje cura i momaka u kojima se išlo u svatove. Gosti iz »Šokačke grane« iz Osijeka u Bereg su došli obučeni kao da su pošli u svatove. KPZH »Šokadija« iz Sonte prikazala je momačku i djevojačku nošnju. »Najsličnije nošnje i najsličnija imena za dijelove nošnje imaju u Santovu, Beregu i Bačkom Monoštoru. U odnosu na Bač, Plavnu ili Vajsku sličnosti između nošnji ova tri mjesta mnogo su veće. Sonta je negdje na pola puta između ovih gornjih i donjih šokačkih sela, pa je i nošnja drugačija i od jednih i od drugih. Razlike između Santova, Berega i Bačkog Monoštora su male, a najveća je razlika između ruha kod momaka, jer bereško vuče na bunjevačko«, kaže Marija Šeremešić. Nošnje iz Bačkog Monoštora prikazali su gosti, članovi KUDH-a »Bodrog«, a iz Berega domaćin HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević«. Šeremešićeva je podsjetila i na običaje koji su prethodili svatovima. Sve počinje na proštenje. »Prije proštenja moraju se upoznati, a kada se upoznaju momak curi daruje licitarsko srce. Ako ona njega hoće, onda ona njemu za zeca na Uskrs pokloni šareno jaje - broćke ili vezena jaja. Ako je to razmijenjeno, sljedeći korak je ružmarin. Kada su svatovi svi Šokci u kući imaju puno veselja, ali i tuge, jer cura iz kuće odlazi«, kaže Šeremešićeva. Ta tuga ilustrirana je snimkom pjesme članica pjevačke skupine »Tragovi Šokaca« iz Bača.
Susretu Šokadije u Beregu nazočili su, osim generalnog konzula Dragana Đurića, i konzulica savjetnica Vesna Njikoš-Pečkaj, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, tajnik HNV-a Željko Pakledinac, Vera Erl, predsjednica »Šokačke grane« iz Osijeka, predsjednik Hrvatske manjinske samouprave iz Santova Stipan Balatinac… 
 
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika