Arhiv tekstova

9. studenoga 1945.   

Prema službenim podacima, subotička »Tvornica sapuna Bek« mjesečno je proizvodila 1.200 komada toaletnog sapuna, kao i 15.000 komada sapuna za pranje. Sapun se, inače, dijelio na točkice.  

 

9. studenoga 1978.

Od 2.735 zaposlenika, na referendumu se 2.430 izjasnilo za stvaranje »Subotičke udružene trgovine« (SUT). Trgovačku mrežu sačinjavala je 541 prodavaonica s 53.200 četvornih metara prodajnog prostora. Na jednu prodavaonicu u prosjeku je bilo upućeno 257 kupaca. 

 

10. studenoga 1918.

Na velikom narodnom zboru ispred gostione »Hungaria« (kino »Lifka«) okupilo se preko 5 tisuća Subotičana. Tom prigodom izabran je Narodni odbor od 40 članova, a za predsjednika veleposjednik i spisatelj, pukovnik u mirovini Šime Milodanović. Usvojena je rezolucija prema kojoj se položaj Slavena u Ugarskoj ima riješiti sukladno načelima kulturnog svijeta, budući da svi narodi imaju pravo odrediti vlastitu sudbinu.

 

10. studenoga 1946.

Na izborima za Skupštinu Narodne Republike Srbije, u subotičkom kotaru izabrani su za zastupnike Geza Tikvicki, Ida Szabó, Blaško Stražarković, Mitar Mijatov i Lajos Budai.

 

11. studenoga 1919.

U Subotici je pokrenut nezavisni politički dnevnik »Narod«, glasilo Jugoslavenske demokratske stranke. Vlasnik, direktor i glavni urednik bio je pjesnik Lazar Stipić. List prestaje izlaziti 1923. godine.

 

11. studenoga 1958. 

U Gradskoj knjižnici nastao je prvi broj usmenih novina »Vrijeme sadašnje«, u čemu su sudjelovali subotičkih spisatelji na srpskom i hrvatskom jeziku. Glavni urednik bio je Lazar Merković. Pisci na mađarskom jeziku oglašavali su se u usmenim novinama pod nazivom »Életjel«.

 

11. studenoga 1997.

ZOO vrt na Paliću dobio je značajne prinove: šest pingvina iz Engleske, četiri lame iz Mađarske, kao i tri foke koje su stigle posredovanjem humanitarne organizacije Intercare.  

 

12. studenoga 1700.

Zaštitnim pismom Mješovitog povjerenstva za ustrojstvo Potiske i Pomoriške vojne krajine stanovništvo Subotice i okolice izuzeto je iz županijske i vlastelinske jurisdikcije i oslobođeno plaćanja poreza, različitih dažbina i kuluka. 

 

12. studenoga 1849.

Magistrat Slobodnog kraljevskog grada Subotice obnarodovao je Carski ustav kojim se ukida samostalnost Ugarske, koja je svedena na status pokrajine, čime započinje uvođenje privremenih mjera (provizorij), odnosno tzv. Bachov apsolutizam. 

 

12. studenoga 2000.

Obilježena je stota obljetnica rođenja subotičkog slikara Martina Džavića, koji kao izrazito darovit započinje studij u Beogradu, a nastavlja u Beču, ali ga nije okončao budući da mu je nakon dvije godine ukinuta gradska stipendija. Bio je pripadnikom tzv. «izgubljene generacije». Prvu samostalnu izložbu priredio je 1933. godine. Među ostalim oslikao je (1936.) crkvu u Žedniku. Umro je 1957. godine.

 

13. studenoga 1918.  

U večernjim satima (18,35), kroz susnježicu, na subotički željeznički kolodvor stigao je vlak u kojem je bila srpska vojska, čije su zapovjednike, potpukovnika Antu Živulovića i bojnika Mihajla Bodija, sačekali i pozdravili predstavnici Narodnog odbora Bunjevaca i Srba, kao i Mađarskog nacionalnog vijeća. 

 

13. studenoga 2004.

Obilježena je 110. obljetnica rođenja dvojice istaknutih umjetnika s Palića: Béle Farkasa (1894.-1941.) i kipara Károlya Baranyija (1894.-1978.). Tom je prigodom u Gradskom muzeju otvorena izložba njihovih radova o kojima su govorili povjesničari umjetnosti Bela Duranci i Olga Kovačev-Ninkov.

 

14. studenoga 1920.

Rođen je Berislav Deželić, arhitekt, scenograf i lutkar. Studij završio u Zagrebu i Beču, a kao scenograf opremio je oko 300 predstava u Subotici, Zagrebu, Puli, Novom Sadu, Beogradu i drugdje. Od 1945. bio je prvi scenograf subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta. Umro je u Zagrebu 22. lipnja 1982. 

 

14. studenoga 1978.   

Održana je praizvedba »Risara«, igrokaza kojega je napisao Lajčo Lendvaj, utemeljivač i prvi ravnatelj subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta 

 

14. studenoga 1995.

Izrečena je prvostupanjska presuda u subotičkom procesu stoljeća. Višestrukom ubojici i pljačkašu Marinku Magdi u odsustvu su izrečene dvije smrtne kazne i 15 godina robije. Siniša Petričić je za četiri kaznena djela dobio 65 godina zatvora.

 

15. studenoga 1830.

U nastojanju da se unaprijedi opća pismenost, Gradsko vijeće Subotice odlučilo je da se trgovački pomoćnici i učenici, nedjeljom i praznikom od 7 do 9 sati podučavaju pismenosti »U ime Boga besplatno«.

 

15. studenoga 1918.

Bojnik Imre Ratvay, predstavnik mađarske vojske u Subotici, predao je pukovniku Srpske vojske Vladislavu Krupeževiću sve vojne objekte u gradu, nakon čega se stotinjak vojnika, koliko ih je preostalo od četiri mađarska puka, povuklo preko demarkacijske linije. 

 

15. studenoga 2003.

Subotičanka Nevena Mlinko sudjelovala je u Zagrebu na završnoj svečanosti nacionalnog kviza upriličenog s ciljem poticanja čitanja, priređenog u povodu sajma knjiga »Interliber, 2003«.