Arhiv tekstova

U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Art kina »Lifka« i Udruge Artizana iz Zagreba, a u suradnji sa Zagreb filmom, od 9. do 11. studenoga 2012. godine u Subotici će biti održan »Ciklus hrvatskog filma«. Svi filmovi će biti prikazivani u Art kinu »Lifka«, a ulaz na projekcije je slobodan.

U petak, 9. studenoga od 19 sati, bit će održana projekcija dokumentarnog filma Branka Ištvančića »Od zrna do slike«. Na projekciji će biti prisutan scenarist i redatelj Branko Ištvančić i koscenarist i dramaturg filma Silvio Mirošničenko.

Nakon premijernog prikazivanja filma u Tavankutu, Subotici i u Somboru, ovo će biti reprizno prikazivanje filma za sve one koji ga još nisu stigli pogledati na filmskom platnu. Film istražuje kulturu i umjetnički izričaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, a fokus je na slamarkama, bačkim narodnim umjetnicama. Film oslikava povezanost njihove svakidašnjice i umjetnosti, njihov specifični socijalni i nacionalni položaj. O slamarstvu u filmu govore istaknute slamarke Ana Milodanović i Jozefina Skenderović, povjesničar umjetnosti Bela Duranci, svećenik Andrija Kopilović, publicist Naco Zelić, te Ivo Škrabalo, hrvatski filmski kritičar, povjesničar i redatelj.

 

Portret splitskog kvarta

 

Drugoga dana, u subotu 10. studenoga od 20 sati, bit će prikazan dokumentarni film »Brda 21000 Split« redatelja Silvija Mirošničenka i producenta filma Branka Ištvančića, koji će također biti nazočni na projekciji. 

Ovo je jedan od najnovijih filmova u produkciji Udruge Artizana iz Zagreba. »Brda 21000 Split« je dokumentarni film koji u fellinijevskom stilu prikazuje stanovnike jednog neobičnog kvarta. U filmu upoznajemo stomatologa i pisca, izmorenog bivšeg boksača koji je ostvario karijeru u Njemačkoj, hard rock bend Pas Maters čiji je karizmatični frontmen i pjevač misteriozno nestao, starog nogometnog navijača prezimenom Hajduk, bivšeg huligana koji marljivo studira u večernjoj školi kao i mnoge druge. Višeslojni je to portret jednog neobičnog splitskog kvarta i njegovih još neobičnijih stanovnika čija je jedina svetinja Hajduk. Ovo je bio jedan od posljednjih filmova koji je nastao uz potporu Dokumentarističkog fonda Grada Splita, a kasnije i uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra. Premijerno je prikazan na Festivalu mediteranskog filma u Splitu ove godine.

 

Tadićevi dokumentarci

 

U nedjelju, 11. studenoga od 20 sati, bit će prikazana četiri dokumentarna filma redatelja Zorana Tadića: »Poštar s kamenjara« (1971.), »Druge« (1972.), »Dernek« (1974.) i »Pletenice« (1973.), koji na poetski način govore o neraskidivoj povezanosti ljudi iz dalmatinskog krša.

Zoran Tadić (1941.-2007.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih filmskih redatelja. Studirao je komparativnu književnost i filozofiju u Zagrebu. Filmom se bavi od 1961. isprva kao kritičar i publicist, potom je asistent, odnosno pomoćnik režije i koscenarist. Od 1968. samostalno režira. Režirao je 10 kratkometražnih filmova. Snimao je i naručeni, odnosno reklamni film. Filmom »Ritam zločina« (1981.) u niskobudžetnoj TV produkciji urednika Nenada Pate, debitira kao redatelj dugometražnog igranog filma. Taj fantastični triler po scenariju Pavla Pavličića, s radnjom u odumirućoj zagrebačkoj četvrti (nagrađen na festivalu u Portu) zasigurno je žanrovski i svjetonazorski najdosljedniji i najbolji film cjelokupnog njegovog opusa. Slijede filmovi trileri izrasli iz kulturno-socijalnog sklopa, uvijek usredotočeni na manju skupinu likova, s jakim naglaskom na njihovoj tjeskobi: »Treći ključ« (1983.), »San o ruži« (1986.), »Osuđeni« (1987.), »Čovjek koji je volio sprovode« (1989.) i »Orao« (1989.).

Zoran Tadić bio je nagrađivan u zemlji i inozemstvu. Kao profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu ostao je upamćen po brojnim istaknutim redateljima današnje generacije koji su bili njegovi studenti na filmskoj režiji.