Arhiv tekstova

Jesu li danas mediji u stanju biti generator jednog civilnog humanog društva u kojemu će građanin biti aktivan i moći utjecati na odluke i način na koji se odluke izvršavaju? Mogu li  nevladine organizacije pomoći građanima da se samoorganiziraju, iskažu svoje interese i potrebe i  sudjeluju u procesu donošenja odluka i kontroliranju vlasti? Bila su to pitanja o kojima su na subotnjoj »Subotičkoj agori« odgovore pokušali dati novinarka »Danasa« i dopisnica »Slobodne Europe« Vesela Laloš i politolog iz Novog Sada prof. dr. Duško Radosavljević. Voditelj tribine Ljubomir Đorđević istaknuo je kako je tek u zajedničkom sudjelovanju građana, koji moraju biti aktivni, nevladinih organizacija, koje predstavljaju oblik samoorganiziranja građana, i medija, moguće stvoriti istinski demokratsko, civilno društvo. »Kada govorimo o stvaranju humanog civilnog društva prije svega mislimo na aktivnog građanina koji sudjeluje u donošenju odluka, a ne samo naknadno čita u medijima o tim odlukama, i također taj isti građanin sudjeluje u vršenju kontrole nad onima koji obnašaju vlast«, kazao je Đorđević. 

Mediji u Srbiji su isti kakvo je i društvo, i tom smislu ne može biti drukčije, niti ima  prostora da mediji budu uređeni poput onih u uređenim demokratskim državama, smatra Vesela Laloš, jer svi problemi koji pritiskaju društvo reflektiraju se i na medijsku sferu. Urušena profesija novinara, nedovoljna educiranost, pristajanje na svakakve neprofesionalne sporazume, ali i utrka za profitom zbog čega se plasiraju tračevi i senzacije, pridonijeli su da građani danas nemaju povjerenja u medije, ali i sami novinari nerijetko smatraju da je ponižavajuće baviti se ovim poslom. »Ni subotički mediji nemaju baš neki veliki ugled, građani su nezadovoljni, tvrde da nemaju pravih informacija, da se pravi problemi nikad ne iznose, ne obrađuju na odgovorniji i profesionalniji način«, kaže Laloš, ali dodaje kako subotički mediji ipak drže određenu razinu kvalitete ispod koje nikada nisu pali. 

S druge strane, novinari sve teže dolaze do informacija jer su gradske institucije sve više centralizirane, izjave najčešće mogu davati isključivo direktori, izmišljaju se razne PR službe, a sve to je način da se vlast ogradi prema javnosti. »Pres centar je jedno fingiranje komunikacije s novinarima, gdje su novinari kao dobili bolje uvjete za rad, a nedavno me je jedna od zaposlenih u tom centru informirala kako je njihova obveza paziti na ponašanje novinara. U Subotici je također dva desetljeća postojao jedan institut, na kojemu su nam zavidjeli novinari iz drugih gradova, tzv. brifing, što je bila konferencija za medije koju je držao gradonačelnik jednom tjedno, i obavještavao o tome što se događa a novinari su mogli pitati sve što ih zanima. To je ukinuo prethodni gradonačelnik, jer je jednostavno odbio sazivati te konferencije«, kazala je Vesela Laloš. 

 Aktualna politička situacija plodno je tlo da se ponovno razbukta civilno društvo, smatra Duško Radosavljević, jer »živimo u jednoj teškoj sjeni restauracije starog poretka Slobodana Miloševića i ovdje u Vojvodini pod odlukama Ustavnog suda Republike Srbije, koji je dodatno konzervirao situaciju, odnosno udar je u leđa najkonzervativnijim snagama srpskog društva«.

On međutim ističe kako su dobar dio nevladinih organizacija zapravo monopolizirane projektne organizacije, koje »sisaju dvije ovce a trećoj se žale da su gladne, pa čak i ulaze u parlament i odgore odlučuju kome će se davati donacije«.

Radosavljević ističe kako vlastodršci neće uraditi ništa ako ih građani ne natjeraju na to, i tek kad se o problemima društva počne pričati javno, kad se politika vrati ponovno prema onima za koje se i pravi, dok probleme ne počnemo rješavati kao aktivni građani, neće biti niti lokalne demokracije.