Arhiv tekstova

Na ovogodišnjem 57. međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, u višednevnom obilju programa vezanih za književnost, svoje su mjesto našli i »proizvodi« iz ovdašnje hrvatske zajednice. U subotu, 27. listopada, u dvorani »Borislav Pekić« predstavljen je projekt »Godina hrvatskih velikana u Vojvodini«, s naglaskom na u okviru njega objavljene knjige. Riječ je o četiri naslova: »Vječnosti doba« Ante Evetovića Miroljuba, »Duše zemlje« Ante Jakšića, »Šta u oca to u dice« Balinta Vujkova i »Prognanik iz svijeta svjetlosti : život i djelo Stanislava Prepreka«. Prva tri rezultat su sunakladničkog pothvata Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ« iz Subotice, dok je posljednje spomenuta knjiga objavljena u nakladi navedenog Zavoda. 

 

Vidljivi i dostupniji

 

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov izrazio je zadovoljstvo što se i hrvatska manjinska zajednica predstavlja na najznačajnijoj knjiškoj manifestaciji u Republici Srbiji. »Ovaj nastup svjedoči naše nastojanje da želimo biti integralni dio kulturnoga prostora države u kojoj živimo, čiji smo građani, gdje plaćamo uredno poreze i gdje ostvarujemo naša prava. Ovim činom pokazujemo kako želimo biti dio multikulturalne scene države u kojoj živimo, da hrvatska kultura sa svojim najizvrsnijim učincima jest dio onoga što se dešava u Srbiji. Ne želimo stvarati u getu, ne želimo se izolirati, već biti dionici kulturnih procesa«, kazao je Žigmanov dodavši kako je ovo jedan od modela da hrvatska zajednica u Vojvodini i njezino kulturno naslijeđe postane vidljivije i dostupnije za moguće zainteresirane.

 

»Brendiranje« putem kulture

 

Veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Srbiji mr. sc. Željko Kuprešak u svom je izlaganju istaknuo kako opstojnost Hrvata u Srbiji, njihova kulturnog identiteta i tradicije, u ovom globaliziranom svijetu ovisi o dvjema državama, prvenstveno o državi Srbiji. 

»Republika Srbija mora, i sigurno i hoće, pomoći u stvaranju onih infrastrukturnih temelja da bi jedna manjinska zajednica mogla funkcionirati uopće. Tu mislimo na obrazovne instutucije, institucije kulture, na financiranje svih onih aktivnosti svojstvenih manjinskim zajednicama. Siguran sam da će u tom smislu Republika Srbija prepoznati važnost pojačavanja identiteta i života hrvatske manjinske zajednice ovdje u Srbiji«, kazao je Kuprešak.

Drugi, ništa manje važan oslonac za Hrvate u Srbiji, jest Republika Hrvatska, naveo je Kuprešak.

»Hrvatska država i politika moraju, a to i rade, pomagati hrvatsku zajednicu ovdje putem financijske, političke, organizacijske, obrazovne, pa i moralne potpore«, dodao je on. 

Veleposlanik Kuprešak je naglasio kako kultura može biti dobar način za »brendiranje« hrvatske zajednice u Srbiji, u čemu ovdašnji Hrvati trebaju preuzeti najbolje modele iz hrvatskih i srbijanskih praksi. 

»Srbija, uz potporu Hrva-tske, treba pomoći da se konačno sačini popis hrvatskih kulturnih dobara u Vojvodini i Srbiji, jer je to temelj iz kojeg mogu proisteći neki projekti koje hrvatska zajednica može sama za sebe nositi. A bez infrastrukturnog dijela, u kojem mora sudjelovati i Republika Hrvatska, stvari neće funkcionirati. U hrvatskoj zajedici ima puno potencijala koje bismo morali znati prepoznati i iskoristiti. U ‘brenidranju’ hrvatske kulture preko nematerijalne baštine mogu pomoći slamarke ili ‘Dužijanca’, to su stvari koje treba pokrenuti kod UNESCO-a«, rekao je hrvatski veleposlanik u Beogradu Željko Kuprešak podsjetivši i na zajedničku definiciju kulture i kulturnih vrijednosti što ih promovira Europska Unija kao jednako pravo svih građana Europe.

Ponosni na povijest

 

O najvažnijim značajkama projekta »Godine hrvatskih velikana u Vojvodini« govorila je menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković, koja je istaknula kako se ovim projektom nastoji izgraditi kultura sjećanja. 

»U želji da se dostojno odužimo svojim predšasnicima, nezaobilaznima kada je u pitanju izgradnja kulturne povijesti Hrvata u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata usustavljuje rad na obilježavanju obljetnica događaja i velikana s ciljem svjedočenja da smo zajednica ponosna na vlastitu povijest i velikane koji su ju obilježili. Mladim generacijama tako nudimo uzore koje mogu nasljedovati i na koje mogu biti ponosni. To činimo brojnim programima u kulturi, od književnih večeri, predavanja, tribina, izložaba, koji se održavaju u različitim gradovima, kao i promocijom u medijima na hrvatskom jeziku«, rekla je Katarina Čeliković.

Ona je podsjetila kako su tijekom ove godine obilježene stote obljetnice rođenja kiparice Ane Bešlić,  književnika Ante Jakšića, književnika i bibliografa Ivana Kujundžića, književnika i sakupljača narodne književnosti Balinta Vujkova i fra Stjepana Beata Bukinca, te 150 godina od rođenja pjesnika Ante Evetovića Miroljuba. Također, obilježena je i 30. obljetnica smrti skladatelja i književnika Stanislava Prepreka, a u prosincu će biti obilježeno i deset godina od smrti dominikanca i filozofa Tome Vereša.  

O knjigama objavljenjim u okviru projekta »Godine hrvatskih velikana u Vojvodini« govorio je Tomislav Žigmanov, navevši kako su njihovom tiskanjem, među ostalim, načinjeni početni koraci za valorizaciju nedovoljno poznatih opusa ovih autora što je ujedno i preduvjet za njihovu lakšu integraciju u matičnu hrvatsku književnost. Stihove Ante Evetovića Miroljuba kazivao je Mato Groznica, dok je jednu pripovijetku iz knjige »Šta u oca to u dice« Balinta Vujkova pročitala Bernadica Ivanković. 

Predstavljanju projekta »Godina hrvatskih velikana u Vojvodini«, među ostalim, nazočili su predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, Generalnog konzulata RH u Subotici, Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, savjetnik hrvatskog predsjednika Ive Josipovića prof. dr. sc. Siniša Tatalović, te republički zastupnik i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić.