Arhiv tekstova

26. listopada 1707.

U 71. godini preminuo je fra Mihajlo Radnić, prvi bunjevačko-šokački spisatelj iz ovih krajeva. Sukladno visokom položaju kojega je zauzimao u redodržavi Bosne Srebrene, znatno je pridonio seobi Bunjevaca u ovo podneblje, krajem XVII. stoljeća. Objavio je pet djela: »Pogargjene od svieta u tri diela sloxeno …« (Rim,1683.), »Razmscglagna pribogomiona od gliubavi Boxyje« (Rim, 1683.) i dr. 

 

26. listopada 1841.   

Prema nacrtima Ivana Morave, potkraj listopada započelo je uobličavanje Palićkog perivoja. U drugoj polovici siječnja 1842. pak sadnja šest tisuća mladica, na četvrtini površine budućeg Parka, a do proljeća 1843. završena je sadnja oko 25 tisuća mladica i grmova.  

 

27. listopada 1919.

Naredbom ministra unutarnjih poslova Kraljevine SHS, kako bi se spriječilo širenje anarhije u Bačkoj, Banatu i Baranji, proglašeno je izvanredno stanje. Ujedno je ustanovljen Prijeki sud za zločine grabežnog umorstva, razbojstva i druge teške zločine sa sjedištem u Subotici koji je u narednim mjesecima izrekao više smrtnih presuda.

 

27. listopada 1923.

Zbog oštrog napada na neke režimske postupke zabranjeno je izlaženje tjednika »Subotičke novine«, kršćanskog i narodnog glasila, kojega je pokrenuo vlč. Blaško Rajić, a uređivao Miško Prćić. Nakon ovog nasrtaja vlastodržaca na slobodu tiska, Rajić pokreće »Hrvatske novine«. 

 

27. listopada 1944.

Subotički dnevni list »Radio vijesti«, pisan hrvatskim standardom, dobiva svoj pandan «Радио вести», u izdanju tiskanom ćiriličnim pismom. Prema svjedočenju Jose Šokčića, jednog od urednika, glede tekstova dva su lista bila gotovo istovjetna, a  objavljivani su u tiraži od 25 do 30 tisuća primjeraka. Rasturani su ne samo u Subotici i Bačkoj, nego su putem vojne pošte stizali i do zapadnih bojišnica.

 

28. listopada 1879.

Počelo s radom prvo gradsko javno kupatilo s kadama, kojega su otvorili subotički poduzetnici Dezső Jó i Emanuel Fürst. Na Paliću je, međutim, još od pedesetih godina radilo toplo kupatilo (kade i tuševi), a također i kupalište na otvorenom, na obalama jezera.

 

28. listopada 1944.

Nakon diverzije u Gradskoj centrali i zaposjedanja Subotice, nove vlasti su strogo zabranile korištenje električne energije navečer od 22 sata do 5 sati izjutra. Također je bilo zabranjeno kuhanje, grijanje i glačanje na struju.

 

28. listopada 1945. 

Premijerom Bogovićeve drame »Matija Gubec«, u režiji Branka Špoljara, započinje sa radom subotičko Hrvatsko narodno kazalište, prva poratna profesionalna institucija kulture u gradu, na čijem čelu je Lajčo Lendvai. 

 

29. listopada 1856.

Postavljanjem 137 svjetiljki započelo je uvođenje javne rasvjete u Subotici. U lampama je, umjesto ulja, sagorijevao jeftiniji fotogen, a kasnije i petrolej. Nakon izgradnje Gradske, plinare, trgove i ulice osvjetljavaju plinske svjetiljke, koje se počinju postavljati od 5. veljače 1890. godine. 

 

29. listopada 1918.

Subotički svećenik Blaško Rajić sudjeluje u radu sjednice Hrvatskoga sabora kada je donesena odluka o raskidu državnopravnih veza hrvatskih zemalja s Austro-Ugarskom i o proglašenju Hrvatske i Slavonije s Rijekom neovisnom državom, koja s ostalim jugoslavenskim zemljama stupa u zajedničku Državu SHS. 

 

30. listopada 1884.

Pravnik Lazar Mamužić, izabran je za gradonačelnika Subotice, a na ovoj dužnosti ostaje do 1902 godine. U tom razdoblju Subotica je doživjela do tada nezabilježeno uspješan gospodarski i urbanistički razvoj grada. 

 

30. listopada 1944.  

Gradske vlasti izdale su naredbu o obveznom vraćanju cjelokupne imovine i svih stvari Židovima, što ih je pojedincima dijelila okupacijska fašistička vlast. Također je ograničeno kretanje civilnog stanovništva od 6 ujutro do 19 sati, navečer. 

 

30. listopada 1955. 

Na Trgu Ćirila i Metoda (danas Trg žrtava fašizma) otkriven je spomenik žrtvama fašizma, istaknutog kipara Tome Rosandića i njegovih suradnika među kojima je bila i Ana Bešlić.

 

31. listopada 1900.

Osim tramvaja i pedesetak fijakera, u javnom prometu se javlja novi vid prijevoza putnika – omnibus. Zapravo, tramvaj s konjskom vučom, koji je saobraćao od Gradske kuće do Aleksandrova, svaki sat, po cijeni od 40 filira.  

 

31. listopada 1995.   

Preminuo je Petar Vukov, pjesnik i prozaist, od 1972. do 1983. godine urednik književnog časopisa »Rukovet«, potom knjižničar u subotičkoj Gradskoj biblioteci.

 

1. studenoga 1945.

Nakon kraće bolesti preminuo je Nikola Matković, pedagog u subotičkoj gimnaziji, istaknuti sportaš i javni djelatnik. Kao atletičar natjecao se diljem Europe, osvojivši brojne zlatne trofeje. Rođen je 10. srpnja 1864. 

 

1. studenoga 1967.

U Subotici je rođen Dražen Prćić, spisatelj i novinar »Hrvatske riječi«. Nakon gimnazije u rodnom gradu završio Pravni fakultet u Osijeku. Do sada je objavio deset romana, od kojih su dva prevedena na srpski, mađarski, engleski i talijanski jezik.