Arhiv tekstova

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini drugi mandat zaredom sudjeluje, kao koalicijski partner Demokratske stranke, u lokalnoj vlasti u Somboru. U vijećničkim klupama su Mata Matarić i Adam Tubić, dok je Snežana Periškić članica Gradskog vijeća na stalnom radu. Mata Matarić je član Odbora za međunarodnu suradnju Skupštine grada Sombora, pokrajinski zastupnik, te član pokrajinskih odbora za informiranje i međunacionalne odnose i član Programskog vijeća RTV Vojvodine, dok je Snežana Periškić u Gradskom vijeću zadužena za obrazovanje. O tome koliko je sudjelovanje predstavnika hrvatske zajednice u vlasti značajno i koliko mogu učiniti da se riješe pitanja koja se tiču Hrvata, razgovarali smo s Matom Matarićem i Snežanom Periškić.

Matarić pojašnjava kako je na izborima 2008. godine u Somboru DSHV također bio u predizbornoj koaliciji s DS-om i tada su među 23 vijećnika DS-a bila i tri iz DSHV-a. Na proteklim izborima DS je osvojio 16 mandata, a među njima su i tri vijećnika iz DSHV-a. »Hrvati su dali svoj doprinos i mi smo ponovno imali izabrana svoja tri vijećnika. To je nama signal da bismo eventualno na sljedećim lokalnim izborima mogli izaći samostalno i tako bismo bolje mogli rješavati probleme hvatske zajednice na teritoriju Sombora. Kada govorim o problemima, mislim na dva naseljena mjesta – Bački Monoštor i Bereg, koja imaju pravo na dvojezičnost, gdje je potrebno dosta uraditi da bi se u potpunosti primjenjivala zakonska odredba o pravima manjinske samouprave u tim mjestima. Također, aktivno moramo sudjelovati u tim mjestima u izborima za savjete mjesnih zajednica. Jedno od pitanja koja se tiču hrvatske zajednice, a koje još nije stiglo na dnevni red je isticanje znamenja u povodu četiri naša nacionalna praznika. Potrebno je da se to pravo koje imamo potvrdi i odlukom Skupštine grada Sombora. Uvijek je za takvu odluku bilo nepovoljno vrijeme, kao i za podizanje spomenika Svetog Trojstva u Somboru«, kaže Matarić. Prema njegovim riječima, zahtjevi koji se odnose na izgradnju komunalne infrastrukture u selima i salaškim naseljima imaju podršku Direkcije za izgradnju grada i Gradskog vijeća. Vodovod, javna rasvjeta, biciklistička staza – samo su neke od komunalnih investicija koje su pokretali mjesni odbori DSHV-a. 

 

Problem informiranja

 

Matarić je jedan od 59 zastupnika s liste DS-a u pokrajinskoj skupštini. On smatra kako je generalno za Sombor loše što od pet pokrajinskih zastupnika, koliko ih iz različitih stranaka i koalicija u pokrajinskoj skupštini ima Sombor, nitko nije na dužnosti potpredsjednika Skupštine Vojvodine. »Nijedan zastupnik iz Sombora nije predsjednik ili zamjenik nekog skupštinskog odbora, a takvih odbora ima devet. Konkretno, ja sam član dva odbora i to za informiranje i međunacionalne odnose.  Već na prvoj sjednici istaknuo sam problem informiranja na jedinom službenom mediju, na Radio Somboru, koji ima regionalnu frekvenciju. Na toj radijskoj postaji nije riješeno pitanje informiranja na hrvatskom jeziku. Mađarska nacionalna manjina ima svoju redakciju u okviru Radio Sombora, dok je emitiranje programa na hrvatskom jeziku organizirano na drugačiji način. Čekamo rezultate popisa, ako prijeđemo tih famoznih deset postotaka imat ćemo zakonsko pravo na to da se oformi redakcija na hrvatskom jeziku u okviru Radio Sombora. Ukoliko ne, ja ću preko Odbora za informiranje inzistirati da se informiranje na hrvatskom jeziku u Somboru riješi kao što je to riješeno u Subotici, Novom Sadu. Tražit ćemo i potporu za list ‘Miroljub’ koji izdaje Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo ‘Vladimir Nazor’, koji je jedan od dva lista koja izlaze na hrvatskom jezku. Za jedno kulturno-umjetničko društvo to je mnogo novca, pa ćemo tražiti materijalnu potporu, kao i za informiranje preko ‘Hrvatske riječi’, koja u Somboru mora imati malo veći publicitet«, zaključuje Matarić. Na posljednoj sjednici Skupštine AP Vojvodine Mata Matarić je izabran za člana Programskog vijeća RTV Vojvodine. »To mi je osobito drago, jer je prije mene na tom mjestu bio moj uvaženi kolega Dujo Runje. Mislim da ćemo tu moći afirmirati svoje stavove o potrebama intenzivnijeg informiranja svih manjinskih zajednica. Primjerice, Mađari imaju 23 medija preko kojih se obraćaju svojoj zajednici, a Hrvati četiri, ali odnos u broju  pripadnika ovh nacionalnih zajednica nije takav, pa se to treba uravnotežiti, na čemu ću ja inzistirati već na prvoj sjednici. S obzirom na brojnost, hoćemo ravnopravan status naše nacionalne manjine. Zajednica je disperzirana i u pogledu informiranja ne možemo se osloniti samo na lokalne medije«, kaže naš sugovornik.

S pozicije člana skupštinskog Odbora za međunacionalne odnose Matarić ističe kako od petog mjeseca, od kada funkcionira taj odbor, nije bilo međunacionalnih incidenata u Vojvodini.

 

Sombor bez nastave na hrvatskom

  

Kao vijećnica Gradskog vijeća zadužena za obrazovanje Snežana Periškić prati ostvarivanje prava u području obrazovanja. Ona, međutim, ističe kako je rješavanje pitanja nastave na hrvatskom jeziku u domeni Hrvatskog nacionalnog vijeća, krovne institucije Hrvata, a Gradsko vijeće Sombora podržat će svaku inicijativu koju HNV pokrene iz područja ostvarivanja prava na nastavu na hrvatskom jeziku.  »Prvo je potrebna edukacija roditelja i ravnatelja. Roditelje treba osloboditi bojazni koja vuče korijene iz 90-ih godina. Moramo ih upoznati s time da su prava nacionalnih manjina u oblasti obrazovanja, kulture i službene uporabe jezika zajamčena Ustavom ove zemlje. Spremna sam podržati svaku inicijativu, ali mi treba pomoć školske uprave, ravnatelja škola, koji su obvezni roditeljima dati upite žele li njihova djeca pohađati izbornu ili fakultativnu nastavu hrvatskog jezika. Poneki ravnatelji škola to elegantno izbjegavaju. Jedino u Bačkom Monoštoru već desetak godina se izučava predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture i mi želimo to uraditi i u Beregu i Somboru. U Monoštoru skoro polovica učenika hrvatski uči što fakultativno, što kao izborni predmet. Problem je i odgovarajući kadar i postoji inicijativa da se pri Sveučilištu u Novom Sadu otvori jedan odjel za kroatistiku. Znači, trenutačno nema školovanog kadra, ali se kroz seminare učitelji pripremaju za nastavu. Postoji i problem udžbenika. Mislim da se ipak krenulo s mrtve točke i u tom smislu vrlo su aktivni članovi HNV-a«, kaže Periškić. 

 

Nedovoljna zastupljenost 

 

Jedno od predizbornih obećanja Mate Matarića, kao kandidata za pokrajinskog zastupnika, bilo je zalaganje za povećanje zastupljenosti Hrvata u državnim institucijama i poboljšanje cestovne infrastrukture. »U kompletnoj pokrajinskoj administraciji ima 233 uposlenika pripadnika mađarske zajednice, a Hrvata je samo 24. Slična je situcija i u Somboru, gdje su pripadnici hrvatske zajednice malo zastupljeni u tijelima lokalne samouprave, pravosuđa, policije, carine i drugih državnih poduzeća i ustanova. Ne možemo za to okriviti samo vlast, jer činjenica je da je postojao jedan period gdje su naši odustajali od daljnjeg školovanja, pa sada nemamo kvalitetni kadar koji bi mogao doprinijeti razvoju grada, pokrajine i vlastite nacionalne zajednice«, kaže Matarić. On je ponovio kako je Sombor, što se tiče prometnih veza, ostao marginaliziran. Od Sombora do uključenja na autocestu kod Srbobrana putuje se jedan sat i prolazi kroz šest naseljenih mjesta. »Sombor s graničnim prijelazima prema Hrvatskoj i Mađarskoj zaslužio je dobiti obilaznicu i spojiti se na koridor C10 kod Srbobrana. To bi nas povezalo s tri europska koridora – Slavonika u Hrvatskoj, koridor C7, a to je Dunav, i s koridorom C10, koji je od nas udaljen oko 55 kilometara. Čim tema u Skupštini Vojvodine bude prometna infrastruktura govorit ću o ovom problemu«, kaže naš sugovornik.