Arhiv tekstova

S više od 160.000 hektara koliko je oranica u Somboru i općinama koje pripadaju Zapadnobačkom okrugu godišnje zasejano kukuruzom, pšenicom i sojom, proizvede se više od 200.000 tona biomase koja uglavnom neiskorištena propada na njivama. Čine se tek pionirski koraci u korištenju  ovog potencijala. Neiskorišteni su i izvori geotermalne vode, pa tako godinama stoji bušotina na cesti Bački Monoštor – Sombor gdje je temperatura vode 73 stupnja, a kapacitet 900 litara u minuti. 

 

Biomasa propada na njivama

 

 Uporaba biomase kao energenta u odnosu na količinu biomase koja se proizvede na njivama zapadnobačke regije mjeri se s nekoliko postotaka. Uglavnom se sve završava u kućanstvima koja biomasu koriste za grijanje. A potencijala je puno. Za proizvodnju biomase mogu se koristiti ostaci kukuruza, soje i pšenice. Kukuruz se u ovoj regiji sije na 96.000 hektara, bere se u prvoj polovici studenoga, a ako se oduzmu količine koje se koriste za silažu, kao biomasa može se koristiti oko 60 posto proizvodnje, što znači oko 184.000 tona biomase samo od kukuruza. Pšenicom se u zapadnoj Bačkoj sije oko 50.000 hektara, žanje se od 1. do 20. srpnja, a za biomasu može se iskoristiti slama s oko 20 posto njiva. To znači 15.000 tona biomase od pšenice. Od soje se može dobiti oko 12.000 tona biomase, jer se ovom uljaricom sije oko 20.000 hektara, žetva se obavlja između 20. kolovoza i 20. srpnja, a za biomasu može se iskoristiti oko 50 posto biljnih ostataka. Sve to u zbroju iznosi više od 200.000 tona biomase, koja može biti zamjena za druge energente. Pretvoreno u energiju to iznosi više od 780.000 MWh godišnje, čime bi se moglo podmiriti oko 22 posto energetskih potreba regije. Različita razdoblja u kojima se obavlja berba i žetva pokazuju da se biomasa na njivama praktički dobiva od početka srpnja do polovice studenoga. 

Jedan od projekata iskorištenja energetskog bogatstva na njivama je izgradnja pogona za proizvodnju agropeleta u Doroslovu kraj Sombora. Riječ je o zajedničkom projektu češke tvrtke »Bridge Power Investments« i obiteljskog gazdinstva Hollo iz Doroslova. U investiciju će biti uloženo 12 milijuna eura, investitori najavljuju preradu 100.000 tona biomase, a cjelokupno tržište bit će osigurano u Europskoj Uniji. 

Ovo je velika i skupa investicija, ali se i s manje novca, pa i sredstvima poticaja, može koristiti biomasa. Takav je primjer Srednje poljoprivredne škole u Somboru, koja je iskoristila poticajna sredstva Pokrajinskog tajništva za energetiku i mineralne sirovine. »Ovo je tajništvo prije dvije godine počelo dodjeljivati bespovratna poticajna sredstva za kupovinu kotlova na biomasu. Mi smo prošle godine dobili te poticaje na natječaju i sada se učionice na ekonomiji, objekti i stakleniku griju na sojinu slamu. Na taj način štedimo energiju i smanjujemo materijalne troškove škole«, kaže ravnateljica škole Ljubica Pribić-Jovičić.

 

Trgovina na burzi

 

Značajnije korištenje biomase podrazumijeva i da postoji burza na kojoj bi se prodavala i kupovala biomasa. Ta ideja nije nova, a konačno bi burza biomase na razini Vojvodine mogla profunkcionirati ove zime. To je u Somboru na prezentaciji IPA projekta »Regionalnog modela ekološkog gospodarstva« istaknuo docent dr. Jovan Petrović s Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada i član Pokrajinskog centra za energetsku efikasnost. »Lokalni uvjeti za korištenje biomase u energetske svrhe postoje. Naravno, ne može sva biomasa otići u energetiku i to nitko od nas nikada nije rekao. Biomasa je potrebna i u ratarstvu i u stočarstvu, ali jedan dio ostaje kao suvišak i on se, umjesto da se spaljuje ili propada, može i treba iskoristiti. Za veću uporabu u energetske svrhe potrebni su konkretni poticaji tijela vlasti. Ne treba trošiti novac na parcijalne i sitne zahvate, već treba raditi na stvaranju povoljnog  okruženja«, kaže dr. Petrović. Prema mišljenju Petrovića ključno za razvoj tržišta biomase je formiranje burze biomase, odnosno organiziranog tržišta. Aktivnosti na formiranju burze su počele i to od strane Pokrajinskog tajništva za energetiku i mineralne sirovine. »Očekuje se da će cijeli posao biti gotov do kraja godine. U pripremi je softver koji će omogućiti da se elektronički nudi i kupuje roba. Kada je riječ o trgovini biomasom važno je definirati koje su to forme koje su pogodne i isplative za trgovinu. Biomasa iz ratarske pro-izvodnje može biti u rinfuzi, u obliku malih konvencionalnih bala, valjkastih i velikih četvrtastih bala, ali prava forma za korištenje biomase su briketi, kobsovi i pelet. Intencije su da se sve svede na najpogodniju formu za trgovinu, a to je pelet. S obzirom da će netko biti zainteresiran prodati i sirovu biomasu, mi na burzanskom tržištu moramo nuditi sve forme biomase. Najvažniji dio je formiranje cijene kojom burzanska trgovina može početi. Naravno, burza posluje po zakonima ponude i tražnje što će i diktirati cijenu, ali za početak mora se definirati cijena. Biomasa u rinfuzi mogla se u prethodnom razdoblju kupiti po cijeni 0,5 do 0,6 dinara po kilogramu, ali je transport vrlo neracionalan zbog toga što je u pitanju rastresita, kabasta roba i takav oblik biomase interesantan je za trgovinu na lokalnoj razini. Cijena biomase u balama je od tri do 3,6 dinara po kilogramu i nju je isplativo transportirati i na veće udaljenosti, pa ako su u pitanju velike četvrtaste bale i na udaljenosti od stotinjak kilometara. Najskuplji su briketi od slame čija je cijena od 14,5 do 14,9 dinara po kilogramu i pelete s cijenom od 16 do 16,4 dinara po kilogramu. Ideja je da se konačne cijene biomase vežu za cijenu prirodnog plina, koji je najzastupljeniji energent u Vojvodini, i to tako što  u energetskoj vrijednosti energija iz biomase ne bi prešla 60 do 70 posto cijene iste energije iz prirodnog plina. Na taj bi se način dobila ekonomska isplativost, ali je pitanje je li to moguće na običnom tržištu ponude i tražnje. Tu je sada na redu opet država, koja treba naći način da ukoliko tako nešto nije održivo pomogne poticajima, kako konačna cijena energije iz peleta ne bi bila veća od 70 posto iste te  energije iz prirodnog plina. Ukoliko država uspostavi fondove za energetsku efikasnost, fondove za intenziviranje uporabe biomase, bit će prostora u kome ćemo moći tražiti poticaje za intenzivnije korištenje ove energije u širokoj potrošnji, toplanama i svugdje gdje imamo potrebe za toplinskom energijom. Država će jednog momenta izgubiti ulogu kada sve počne funkcionirati kao u zapadnoeuropskim zemljama, ali ne treba zaboraviti kako je i tamo država u jednom dužem razdoblju pomagala«, zaključuje Petrović.

 

Europski energetski projekt

 

O mogućnostima uporabe obnovljivih izvora energije u toplanama razmišljaju i u Regionalnoj gospodraskoj komori Sombor, koja zajedno s Trgovačko-industrijskom komorom Bač-Kiškun u Mađarskoj realiziraju projekt »Prekogranični regionalni model ekološke privrede«. Ovaj projekt prvenstveno je namijenjen izradi tehničkog i ekonomskog modela, kao i studije izvodljivosti korištenja obnovljivih izvora energije koji bi u budućnosti imali uporabu u Javnom komunalnom poduzeću »Energana« u Somboru i toplani »Termostar« iz Kečkemeta (Mađarska). Studija izvodljivosti treba biti završena do kraja listopada.  »Cilj projekta je povećati korištenje obnovljivih izvora energije u sustavima daljinskog grijanja. Vrijednost projekta koji sufinancira Europska Unija iz fonda prekogranične suradnje je 66.000 eura, a ukupna vrijednost projekta je 78.000 eura. Generalno, s obzirom da već nekoliko mjeseci zajednički radimo na ovom projektu, mogu kazati kako se obnovljivi izvori energije za grijanje više  koriste kod vas nego kod nas u Mađarskoj«, kaže menadžer projekta Tibor Nyerges. 

Predsjednica Regionalne gospodarske komore Sombor Tatjana Maglić potencira i mogućnosti geotermalnih izvora u regiji zapadne Bačke i najavljuje kako će komora inicirati opsežno istraživanje potencijala geotermalnih izvora. »Biomasa jest naš najznačajniji energetski potencijal, ali ne treba zaboraviti geotermalne izvore. Ti geotermalni izvori osim za potrebe topličkog turizma mogu se koristiti u povrtlarskoj i cvjećarskoj proizvodnji«, zaključuje Maglić.