Arhiv tekstova

5. listopada 1840.

Gradsko vijeće Subotice od državne uprave zatražilo je povrat projektne dokumentacije kanala Palić–Tisa, kojim bi se odvodnjavalo Palićko jezero. Dokumentacija sa specifikacijom svih troškova, izrađena u dva toma, 1834. upućena je Vijeću Mađarske kraljevske komore na razmatranje.

 

5. listopada 1992. 

Umro je književnik Josip Klarski, dugogodišnji novinar i javni djelatnik, neko vrijeme čelnik NIP »Subotičke novine«. Objavio je sedam zbirki pripovijedaka, roman »Tajni život odbornika« i dvije knjige kronika, od kojih je poznatija ona o Tavankutu pod naslovom »Crveni pijesak«. Rođen je 16. listopada 1927. godine.

 

6. listopada 1968.

Otvoren je I. jugoslavenski trijenale keramike na kojem je u tri sekcije (umjetnička keramika, grnčari i zbirke s primjercima narodne keramike) svoje radove prikazalo 96 izlagača iz zemlje i inozemstva. Među njima je bio i glasoviti španjolski likovni umjetnik Pablo Picasso. 

 

7. listopada 1757.

Temeljem potvrde izdane od Požunske županije obitelji Radić verificirano je plemstvo s poveljom i grbovnicom, te su u status plemića uvedeni: Martin i njegova supruga Katarina (djevojački Kalman), te djeca Andrija, Elizabeta, Jela i Stjepan, a nešto kasnije u listu plemića uvedeni su još Matija i Pavao Radić.

 

7. listopada 1787.

U jednom izvješću Magistrata navodi se da su ovdašnje osobe, koje se uistinu smatraju siromasima, dobile od grada – limene značke. One im omogućuju slobodnu prošnju milostinje u subotičkom ataru, dok je osobama bez značke ona zabranjena. 

 

7. listopada 1895.

Prvi građanski brak u Subotici sklapaju pred matičarem Ivan Crnković i Julijana Vujković Lamić. Prema navodima iz matične knjige I. Crnković je bio narednik glasovite 86. pješačke regimente.

 

8. listopada 1744. 

Visoka kraljevska komisija predvođena barunom Engelshofenom saslušala je iskaze 32 ovdašnja plemića, članove gradskog čelništva i časnike, poput zamjenika kapetana Luke Sučića, kapetana Tome Rudića, poručnika Remije Vidakovića, zastavnika Ilije Crnkovića i dr. – i svi su se izjasnili za građanski način života u gradu.

8. listopada 1996.

U 16,30 Viša tehnička škola postala je prva subotička institucija priključena na globalnu mrežu svih mreža (tzv. internet), koju čine milijuni kućnih, poslovnih, akademskih, vladinih i drugih mreža što međusobno razmjenjuju informacije i usluge (e-pošte, chata, datoteka i štošta drugog još). Internet je osnovan 1969. na poticaj Ministarstva obrane SAD. 

 

 

8. listopada 1997. 

U Nacionalnoj knjižnici »Szécsenyi« u Budimpešti, pod nazivom »Bački dani«, predstavljena je kultura ovog podneblja, a sudjelovali su pisci: David Kecman Dako, Boško Krstić, Milovan Miković i Otto Tolnai, te književni kritičar József Fekete. Priređeni su, također, izbor iz slikarstva Milana Konjovića i kolektivna izložba bačkih slikara. 

 

9. listopada 1945.

U Subotici je rođen Lajčo Perušić, pjesnik i javni djelatnik bačkih Hrvata. Poslije školovanja u rodnom gradu završava studij na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Surađuje u »Maruliću«, »Zvoniku«, »Hrvatskoj riječi«, »Klasju naših ravni« i dr. Objavio dvije zbirke pjesama: »Brazde na licu« (1994.) i »Iza lica« (2011.).

 

9. listopada 1983.   

U okviru kulturne suradnje Osijeka, Sombora i Subotice, u Gradskom muzeju je otvorena izložba satova, iz fondova osječkog muzeja Slavonija, te izložba arheoloških, etnoloških i likovnih zbirki Gradskog muzeja iz Sombora.

 

9. listopada 1995.

Iznenada je u 63. godini preminuo Andrija Kujundžić, dugogodišnji sudac, predsjednik Okružnog, odnosno Višeg suda u Subotici, ugledni društveni i sportski djelatnik. 

 

10. listopada 1915.

U 57. godini preminuo je svećenik Pajo Kujundžić, istaknuti javni i kulturni djelatnik, utemeljitelj kalendara »Subotička Danica« (1884.), koji se održao do 1946. godine, a potom obnovljen 1971. i 1986. U svojim raspravama o narodnosnom pitanju (1914.) zdušno zagovara uvođenje narodnog jezika u škole, budući da su Bunjevci Hrvati i govore hrvatskim jezikom.

 

10. listopada 1944.

Poslije 42 mjeseca okupacije postrojbe Crvene armije i Subotički partizanski odred, pod komandom Jovana Mikića Spartaka, ulaze u Suboticu. Borbe s preostalim neprijateljskim snagama u jačini od 500-600 vojnika i žandara vođene su i sljedećeg dana. 

 

11. listopada 1944.

Na prvom legalnom zasjedanju Narodnooslobodilačkog odbora Subotice za gradonačelnika je izabran Lajčo Jaramazović, posjednik iz Tavankuta. Prvi ilegalni NOO odbor za kotar Suboticu utemeljen je 25. rujna 1944., a predsjednik mu je bio župnik Blaško Rajić.

 

11. listopada 1989.  

Raspravom muzejskih djelatnika o zaštiti kulturnih dobara, otvorenjem izložbe »Olimpijci naših gradova« i drugim priredbama u Subotici je, kao gradu domaćinu, započeo XX. susret Osijeka, Sombora i Subotice.  

 

11. listopada 1992.

Na referendumu o ustavnim promjenama u Subotici je od 119.211 upisanih birača, na glasačka mjesta izišlo 40.258, ili 34 posto, a za promjenu Ustava glasalo je njih 39.055, ili 32 posto.