Arhiv tekstova

Najavljujući prošloga tjedna ovu manifestaciju predsjednik Udruge pčelara »Pčela« Živoslav Stojanović rekao je kako se već sada mirne duše može govoriti o tome da će proizvodnja meda u subotičkom ataru ove godine biti prepolovljena, odnosno da će lokalno tržište biti uskraćeno bar za 3000 tona »tečnog zlata«, kako pčelari vole nazivati svoj osnovni proizvod. 

Kao razlog za to Stojanović je naveo niske temperature u veljači (što je utjecalo na smanjenje broja pčelinjih društava), a posebno mraz početkom svibnja, kada je bagrem na područjima nižim od 200 metara (a to je cijela subotička regija) ostao bez cvata. Drugim riječima, bagrem – koji predstavlja prvi »medeni plod« – čini okosnicu lokalne proizvodnje meda, a kako njegova cvijeta nije bilo, tako je u konačnici i »rod« prepolovljen. 

 

Pčele bez dovoljno hraniva

 

Situaciju je, kaže Stojan-ović, popravio divlji duhan ili svilenica, kako se još naziva, koji je pridonio tome da se nadoknadi gubitak i na suncokretu ovoga ljeta. Ipak, po njegovim riječima, više od prepolovljene proizvodnje, razloga za brigu ima kada je riječ o budućnosti pčelinjih društava, jer su pčele već sada ostale bez dovoljne količine hraniva za spokojno prezimljavanje.

To potvrđuje i član Izvršnog odbora Udruge pčelara József Agárdi, koji ističe da će se pr(a)vi rezultati »popisa pčela« vidjeti u ožujku sljedeće godine. Agárdi, međutim, svoje nezadovoljstvo ne usmjerava samo na prirodu, odnosno uvjete koji su tijekom godine vladali, nego i na tzv. ljudski faktor. 

Već pomalo zaboravljeni pojam »samokritike« on upućuje na adresu čelništva Saveza pčelinjih udruga Srbije za koga tvrdi da ništa nije uradilo na zaštiti interesa svojih članova. Kako navodi, zbog njihove pasivnosti pčelari su u potpunosti izostavljeni iz bilo koje mjere koju je Vlada ove godine donijela kako bi se ublažile posljedice suše i svih ranijih vremenskih nepogoda. On ističe da je to posebno važno ukoliko se u obzir uzme da proizvodnja meda i svih drugih pčelinjih proizvoda predstavlja veoma značajnu granu poljoprivrede u mnogim društvima. Ali ne i u našem.

 

Kultura potrošnje meda 

 

Pčelar iz Subotice Jovan Glončak na te stvari ne gleda tako crno. Jest, i on kaže da bagremovog meda neće biti dovoljno, baš kao ni suncokretovog. Slaže se i s time da će to divlji duhan donekle kompenzirati i da situacija s hranivima kod pčela nije najbolja. Ali, kaže, postoji mogućnost da se one spasu ostavljanjem veće količine meda za predstojeće razdoblje. Ono što Glončak stavlja u prvi plan tiče se kulture potrošnje meda i odnosa društva prema pčelarstvu. Što se prvog tiče, sugovornik kaže da potrošnja meda kod nas nije ni približno onolika kolika bi trebala biti i koliko pčelinji proizvodi, zbog svojih zdravstvenih osobina, zaslužuju. Ali, »da ne griješi dušu«, Glončak kaže kako je posljednjih godina evidentno »podizanje svijesti« subotičkih potrošača, kada je riječ o potrošnji meda. Kao mnogo veći problem on navodi konstantnu nekontroliranu uporabu toksičnih sredstava u ostalim granama poljoprivrede. I pokraj toga što, kako navodi, nadležna tijela (inspekcije) imaju pune ruke posla, bahatih i neodgovornih poljoprivrednika nikada ne manjka, pa su se svim ekstremno niskim temperatura, mrazevima i suši na popisu ovogodišnje štete kod pčelara pridružili i otrovi.

Ima toga, kaže predsjednik Saveza pčelara županije Timis Christian Cobanas, i u Rumunjskoj, ali se, napose nakon ulaska ove zemlje u Europsku Uniju, problemi oko uporabe herbicida, pesticida i ostalih »cida« rješavaju daleko brže i učinkovitije. Iako nije znao reći o kakvim je kaznama riječ i kolikom materijalnom iznosu, Cobanas kaže da su one dovoljno pedagoške da se slična pogreška ne ponovi. S iznimkom različitog »geografskog podrijetla« (županija Timis osim ravnice ima brda i rijeke), kaže Cobanas, problemi pčelara u ovom dijelu Rumunjske slični su našima: mrazevi i suša i kod njih su učinili da se situacija intenzvira. A Tamiš raste.