Arhiv tekstova

Preminuo predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem

Poruke sućuti uputili HNV i DSHV

 

Nakon duge i iscrpljujuće borbe s bolešću, predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem umro je u nedjelju 30. rujna u bolnici u Houstonu. Bolovao je od iznimno malignog oblika multiplog mijeloma. 

Boris Šprem rođen je 1956. u Koprivničkim Bregima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Za predsjednika Hrvatskog sabora jednoglasno je izabran na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora 22. prosinca 2011. godine.

U povodu smrti Borisa Šprema, poruku sućuti, među ostalim, uputili su i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić. 

Također, u povodu Špremove smrti, u prostorijama Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici u srijedu i četvrtak bila je otvorena knjiga žalosti. 

Boris Šprem je sahranjen jučer, 4. listopada, na zagrebačkom groblju Mirogoj.

 

Predsjednik SVM IstváN Pásztor

Postoje pritisci 

za promjenu vlasti u Subotici

 

Komentirajući situaciju u lokalnoj samoupravi Subotice, gdje prema nekima slijedi promjena vlasti, predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara István Pásztor rekao je da SVM nije bio rado viđen u toj vladajućoj većini i da se morao ugurati. On navodi da je Demokratska stranka čak ponudila naprednjacima zajedničko formiranje vlasti, samo da ne bi morali sa SVM–om rukovoditi gradom. »Gradonačelnik sada stalno govori o odličnoj suradnji, po njemu je sve u najboljem redu. Međutim, tamo su naprednjaci koji stalno vrše pritisak na nas da prekomponiramo subotičku vlast«, kaže Pásztor i dodaje, kako će u slučaju da vlast bude uzdrmana, i kada se izjasne naprednjaci, socijalisti i Koštuničine demokrate, i SVM procijeniti mogućnosti. »Za nas je najvažnije što će biti s ovim gradom. Uzalud postoji jedna masovna većina ,ako nitko ništa ne radi protiv očigledne unazađenosti. Ako ne žele ništa učiniti za grad, onda SVM ne želi sudjelovati u toj priči«, rekao je Pásztor za Magyar Szó. 

 

Proračun puni i porez 

na vraćenu imovinu

 

Agencija za restituciju u proteklih sedam mjeseci primila je od »Pošta Srbije« 6400 predmeta od ukupno 8000 zahtjeva građana za povraćaj imovine oduzete poslije Drugog svjetskog rata, koji su dosad podneseni. Agencija je u proteklom periodu donijela 599 odluka, od kojih 128 o vraćanju imovine u naturi. Tako je ranijim vlasnicima ili nasljednicima vraćeno 156 nekretnina, uglavnom poslovnih prostora, ali i nekoliko stanova i objekata, što ukupno čini više od 14.000 četvornih metara. Vraćeno je u naturi i 1.250 hektara poljoprivrednog, 25 hektara neizgrađenog građevinskog i 5,5 hektara šumskog zemljišta, piše dnevni list »Novosti«.

U Mreži za restituciju su rekli za »Novosti« da je učinak Agencije za restituciju veliki. Od vraćene imovine država i lokalne samouprave počele su dobivati proračunske prihode po osnovi poreza. Ta sredstva prevazilaze prihode koje su općine, gradovi i republika imali od gazdovanja ovom doskora državnom imovinom.

»Iako ne piše u zakonu, direktor Agencije je naložio zaposlenima da se sva pravosnažna rješenja o vraćanju imovine odmah dostavljaju nadležnim poreznim službama i mi tu odluku pozdravljamo«, ističe Mile Antić iz Mreže za restituciju. »Ti novi porezni prihodi države pokazat će najbolje koliko smo bili u pravu kada smo upozoravali državu da restitucija u naturi nije trošak, već prihod. Kako bi Agencija mogla vraćati više imovine u naturi, neophodno je izmijeniti Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, i to uvođenjem supstitucije za zemljište.