Arhiv tekstova

28. rujna 1773.

U Suboticu stižu izaslanici Kaločkog kaptola, kanonici Gabriel Glaser i Antun Gašljević, te budući svetovni župnik dr. Stipan Ranić s četvoricom kapelana. Cilj njihova dolaska je preuzimanje katoličke župe od franjevaca, što je urađeno dan kasnije.

 

28. rujna 1778.

Najviše vojne vlasti obavijestile su Magistrat povlaštenog komornog grada Svete Marije (Subotice) da je sukladno najnovijim kraljevskim naredbama dužna unovačiti, o svom trošku opremiti i u vojsku poslati 30 regruta.

 

28. rujna 2002.

U proslavi stote obljetnice osnutka HKD-a »Napredak« u Sarajevu sudjeluje izaslanstvo Foruma hrvatskih institucija i organizacija - Lazo Vojnić Hajduk, mr. sc. Josip Ivanović i književnik Milovan Miković. 

 

29. rujna 1528.

Nakon što su svladale i opustošile Segedin, trupe velikog vezira Ibrahima izbile su pod Suboticu. Premda njegovi vojnici više dana opsjedaju utvrdu, ne uspijevaju svladati srčane branitelje grada, te Osmanlije odustaju od prvotne nakane i kreću prema Petrovaradinu.  

 

29. rujna 1844. 

Uz prigodno misno slavlje postavljen je križ na toranj franjevačke crkve. Mjesec dana kasnije započeli su radovi na pokrivanju krova i njegovu oblaganju limom, koji do tada bio samo urađen u daskama, nakon udara groma.

 

29. rujna 1962.

Nakon trodnevnog zasjedanja završen je Prvi skup likovnih umjetnika Jugoslavije, na kojem je raspravljano o perspektivama suvremene likovne umjetnosti u zemlji. Skup je organizirao subotički »Likovni susret«, a sva priopćenja i razmatranja objavljena su u dvobroju časopisa »Rukovet«, 11.-12., 1962.

 

30. rujna 1773.

U subotički franjevački samostan upućena je kopija pisma Carskog savjeta u svezi s ugovorom sklopljenim između kaločkog nadbiskupa i grada, zatim pismo nadbiskupa o provođenju carskog ukaza o zabrani franjevcima da vrše župničku službu, te popis predmeta koje su franjevci dužni predati novom svetovnom župniku.

 

1. listopada 1914.

Rođen je Albe Vidaković, svećenik, kompozitor, muzikolog. Nakon završenih studija bogoslovije, specijalizira glazbu u Rimu. Znalci i kritika svrstavaju A. Vidakovića među najistaknutije stvaratelje i obnovitelje crkvene glazbe u Hrvata. Umro je 18. travnja 1964.

 

1. listopada 1968.

Na sjednici Skupštine općine donesena je odluka o osnutku Radio Subotice, za čijeg je direktora izabran prof. Vitomir Ružić. Prvi su urednici bili novinari Lazar Merković (Srpsko-hrvatska redakcija), József Nagy (Mađarska redakcija) i Tomislav Vojnić (Muzička redakcija), dok je dipl. ing. Ladislav Francišković šef tehnike.

 

1. listopada 2000.

Preminula je Zvjezdana Šarić, rođena Asić, plodna i svestrana umjetnica: pjesnikinja, prevoditeljica, dramaturginja, redateljica, slikarica i likovna kritičarka. Rođena je 15. rujna 1946. godine u obitelji također umjetnika – glumice, operne i operetne pjevačice Jelke Šokčević Asić i maestra Milana Asića, dirigenta i skladatelja. 

 

2. listopada 1739.

U trogodišnjem ratu između Habsburške Monarhije i Turske, koji je okončan potpisivanjem mira u Beogradu, istakli su se i subotički graničari mnogim vojničkim podvizima, ali su zabilježili i velike gubitke u ljudstvu, naoružanju i opremi. Epidemija kuge, kao posljedica i ovoga rata, od 1738. do 1740. odnijela više tisuća ljudskih života, a najviše u Subotici, Baji i Somboru.

 

2. listopada 1986.

Prema službenim podacima subotička općina ima oko 160 tisuća stanovnika, od kojih je 60 tisuća zaposleno. Ima 50 doktora znanosti, 296 magistara i specijalista, i 3454 fakultetski obrazovana stanovnika. Svake godine izgradi se oko 600 novih stanova. Ribolovci su najbrojniji sportaši-rekreativci, snijeg pada u prosjeku 23 dana, a subotičke kavane i gostione imaju 12.265 sjedala.

 

2. listopada 1998.

Odbornici Skupštine općine donijeli su odluku da se u Radio Subotici osnuje Uredništvo programa na hrvatskom jeziku, koje će, za početak, svakog radnog dana emitirati program u trajanju od jednog sata.

 

3. listopada 1919.

Iz Pariza se vratilo izaslanstvo predvođeno župnikom Blaškom Rajićem, koje se na Mirovnoj konferenciji osobito zalagalo za prava slavenskog stanovništva u Bajskom trokutu, ali bez očekivanih rezultata, unatoč javno iskazanoj potpori jugoslavenske, francuske i američke delegacije. 

 

3. listopada 1935.  

Rođen je Petar Šarčević, redatelj, prozni pisac i prevoditelj. Završio je Pravni fakultet i Akademiju za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Bio je dugogodišnji redatelj Drame i Opere HNK, te njihov ravnatelj i profesor na Akademiji. Režirao je preko sto dramskih, opernih komada i veliki broj televizijskih ostvarenja. Objavio je knjigu eseja i kritika «Od danas do sutra».  

 

4. listopada 1744.

U Suboticu je stigla Kraljevska komisija sa zadaćom da riješi spor između većinskog katoličkog i manjinskog pravoslavnog stanovništva, glede problema nastalih s razgraničenjem Potiske vojne krajine. Naime, katolici su zagovarali prelazak grada i građana u civilni, građanski status, što omogućava razvoj i napredak, dok su pravoslavci tvrdili da njima vojnički status više odgovara. 

 

4. listopada 1757.   

Subotički izaslanici u Beču predali su predstavku Dvorskoj komori i kraljici, u kojoj navode da je ovdašnji narod preopterećen porezima i drugim davanjima, što se i dalje uvećava, u čemu prednjači kraljevski komesar J. F. Redl. Uz ostalo, narod se primorava na podvoz, kojega je oslobođen ugovorom s Komorom.

 

4. listopada 1849.

Zbog događaja tijekom revolucije ostavke su podnijeli članovi časničkog zbora: Stevan Blagojević, Đorđe Zarić, Božidar Prokopčanji, Petar Stojković i Lukacs Varda. Ne zadugo komandant Subotičkog garnizona izvodi pred Vojni sud Alberta Cordu, Miška Bačića Ágostona Birkása i druge, u revoluciji, kompromitirane osobe.