Arhiv tekstova

Iako su i sami znali ono što im je potvrdio direktor Instituta za strna žita u Novom Sadu dr. Miroslav Malešević, više od 200 poljoprivrednika okupilo se prošle srijede u subotički KTC na tribinu posvećenu jesenskoj sjetvi i aktualnim problemima u agraru, koju su skupa organizirale zemljoradničke zadruge »Salaš« i »Stovet«. Znali su poljoprivrednici da će predsjetveni radovi uveliko biti otežani zbog dugotrajne suše, ali nikada nije zgorega poslušati one fine detalje po kojima se stručnjak razlikuje od laika.

Kako je kiša pala samo dan kasnije (prema službenim podacima petnaestak litara po četvornom metru), mnogi je ratar iskoristio i to malo oborina i – namjesto s teškim tanjuračama, razrivačima ili gruberima – odmah izašao na njivu s plugovima. Dan ranije Malešević je podsjetio na to da je zemlja suha i u dubljim slojevima, te da bi za kvalitetnu pripravu zemljišta za jesensku sjetvu bilo potrebno od 30 do 50 litara oborina po četvornom metru. Sve ispod, rekao je, ne garantira uspješno obavljanje ovog posla. Ako se tako uopće ova tema može promatrati, »dobra strana suše« po riječima Maleševića je što je potpuni ili u velikoj mjeri izostanak ploda ove jeseni na kukuruzu sačuvao zemljište u smislu manje potrebe za mineralnim gnojivima. Ne upuštujaći se u pojedinačne specifičnosti koje svaka njiva ima Malešević je istaknuo kako bi osnovnu dozu gnojiva trebalo smanjiti bar za 50 posto. Pri tome, tvrdi Malešević, kalij se u potpunosti može izostaviti, fosfor smanjiti za 50 posto, ali bi uporaba dušika trebala biti u prosjeku između 50 i 60 kilograma, jer će – kada se stvore uvjeti za to – bez ovog minerala razgradnja žetvenih ostataka biti otežana. Malešević savjetuje još i uporabu oko 120 kilograma uree prije osnovne obrade i do 180 kilograma MAP-a. Ta kombinacija, kaže, bila bi dovoljna za ovu godinu. Međutim, bilo kiše u razdoblju od 5. do 20. listopada ili ne – što se smatra optimalnim rokom za sjetvu – Malešević ističe kako je bolje posijati i suhu zemlju nego li ostaviti sjeme u džakovima.

A kako će sjetva, bar što se subotičkog atara tiče, izgledati u predstojećih mjesec dana? Po riječima šefa gradske Službe za poljoprivredu Mirka Ostrogonca ona će ove jeseni biti obavljena na oko 27.000, pa čak i do 30.000 hektara što predstavlja četvrtinu ukupnu obradivih površina. Uzmemo li u obzir kako posljednjih nekoliko godina jesenska sjetva nije prelazila površinu od 25.000 hektara, uočljivo je njihovo povećanje za desetak posto. Ostrogonac kaže kako je razlog tomu što su se ovdašnji ratari prilično neoprezno odlučivali isključivo za komercijalnu varijantu biljne proizvodnje, što se posebice odnosi na kukuruz. Ova godina, kada je kukuruz podbacio na svih 41.000 hektara, poslužila je ratarima kao neka vrsta pljuske koja će ih vratiti uzgoju i drugih tradicionalnih kultura u ovom kraju. Tako će, kaže Ostrogonac, pšenice ove jeseni biti zasijano oko 22.000 hektara što predstavlja povećanje od preko 2.000 hektara u odnosu na više godina unazad. Neku vrstu renesanase doživjet će i ječam, koji će, prema procjenama, biti zasijan na površini između 3.500 i 4.000 hektara, što također predstavlja značajno povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 2.500 hektara. Razlog tomu je, kaže Ostrogonac, deficit stočne hrane, pa će svaka takva kultura, posebno kada (kao i lucerna) dođe među prvima itekako dobro doći. Isto se može reći i za tritikale za koji se predviđa da će biti posijan na oko tisuću hektara, što je tri puta više u odnosu na prošlu jesen, kao i za oko 500 hektara raži. Ostrogonac ističe kako će se na ovaj način dostići krajnji minimum koji je potreban u strukturi sjetve za ovo područje. On dodaje kako će se na taj način stvoriti uvjeti i za širu lepezu poljoprivrednih kultura koja je manje rizična u odnosu na dominaciju samo jedne.

Neku vrstu potvrde Ostrogončevih riječi dao je i poljoprivrednik iz Male Bosne Marinko Vujković Lamić. Iako, kaže, površina koju će zasijati uveliko ovisi o vremenskim uvjetima, najvjerojatnije će se – uz reduciranu obradu – odlučiti za njihovo povećanje za oko 20 posto. Kako se uz ratarstvo bavi i stočarstvom, Marinko Vujković Lamić kaže kako se to povećanje ne odnosi samo na pšenicu nego i na raž kako bi »prvi otkosi« bili namijenjeni kravama. Vlatko Vojnić Purčar iz Đurđina kaže kako će ove jeseni sijati kao i do sada, jer »nema razloga ni za povećanje ni za smanjivanje«. Kako navodi, to što ove godine kukuruz nije uspio ne jamči ratarima dobar rod pšenice na ljeto. Vlatko Vojnić Purčar ističe i kako će sjetvu najvjerojatnije obaviti za gotov novac, a »ukoliko ga ne dotekne«, onda nešto i na temelju pariteta.