Arhiv tekstova

Poput brojnih primjera neuspjelih privatizacija u kojima je razoreno domaće gospodarstvo, i »Sigma« je nekada ugledno subotičko poduzeće koje odbrojava svoje posljednje dane. Ova tvornica za proizvodnju uređaja za željezničku signalizaciju i komponenti tzv. male elektronike u svoja najbolja vremena upošljavala je oko 700 radnika, u vrijeme privatizacije 2007. godine zaposlenih je bilo 202, a od tada svakim danom je bilo sve manje posla i sve manje radnika, te ih je danas svega 35. 

 

Naše privatizacije

 

»Sigma je klasičan primjer naših privatizacija u kojima se tvornice kupuju zbog nekretnine, uzimaju se krediti, zadužuje poduzeće i na koncu ide u stečaj, a novac je negdje otišao. Premda, ako netko želi znati gdje je otišao novac od podizanih kredita to se uvijek može utvrditi. Ali to je razrađena forma, i svi to znamo i vidimo. Naprave se dilovi s procjeniteljima, vrijednost nekretnine se procijeni više od stvarne kako bi se digao veći kredit. Tako su i u ‘Sigmi’, primjerice, objekti kantine i porte bili procijenjeni na 90.000 eura, a ne vrijede niti pola od toga«, kaže predsjednik Gradskog vijeća Samostalnih sindikata Milan Popović.

Sigmu je prije pet godina kupilo šabačko poduzeće za proizvodnju, trgovinu i usluge Galeb Group po cijeni od 44 milijuna dinara (euro je bio oko 80 dinara), a prema prospektu Agencije za privatizaciju kapital tvornice bio je procijenjen na oko 180 milijuna dinara. Inače, vlasnik Galeb grupacije je Radoslav Veselinović, nekadašnji predsjednik Gospodarske komore Srbije. Prema podacima Narodne banke Srbije Sigma je danas u blokadi od 75 milijuna dinara, a računi cijele Galeb grupacije također su blokirani na dugovanja od 563 milijuna dinara. Najveći vjerovnici su banke, koje svakog dana mogu pokrenuti stečaj radi naplate dugovanja.

Od 35 zaposlenih u Sigmi, 25 njih je u štrajku već mjesec i pol dana jer im nisu isplaćene četiri plaće, a budući da s poslovodstvom tvornice ne mogu postići nikakav dogovor, grupa radnika obratila se za pomoć medijima. Oni kažu da su ovih posljednjih pet godina svaku plaću, čiji je iznos bio čak i manji od najmanjih zagarantiranih, izvlačili uz prijetnju štrajkom. »Došli smo u situaciju da se ne možemo više izboriti za naše plaće, jer ako i tužimo vlasnika nećemo imati od čega ih naplatiti«, ističe jedan od radnika Novak Mandić. Budući da ne vide više svoju budućnost u Sigmi, i više ne vjeruju obećanjima da će im biti isplaćene plaće, radnici su predložili da im vlasnik isplati otpremnine po zakonu i da napuste tvornicu kao tehnološki višak, ali vlasnik tvrdi da niti za takav program nema novca.

 

Sumnje

 

S druge strane, radnici sumnjaju da je u postupku privatizacije bilo nepravilnosti i kriminalnih radnji, te najavljuju podnošenje kaznenih prijava protiv vlasnika. Oni, naime, navode da je postupak dokapitalizacije urađen tako da se izigra i prevari Agencija za privatizaciju. Naime, vlasnik je bio u obvezi investirati oko 500 tisuća eura u Sigmu, a to je učinio tako što je Agenciji za privatizaciju prikazan dokument prema kojemu je kupljen novi stroj za brizganje plastike vrijednosti 350.000 eura. Predsjednik štrajkačkog odbora Rado Korać navodi, međutim, kako je taj stroj najprije prodan jednoj lizing kući, pa onda bio ponovno otkupljen na otplatu, te ponovno prodan. Ispostavilo se da je u Sigmu stigao već korišten, s 2.000 radnih sati, a kupcu je na koncu prodan za 97.000 eura. Prošle godine izvršena je i procjena imovine za koju radnici sumnjaju da je vjerojatno napuhana, jer je na temelju te procjene porez na imovinu s oko sto tisuća dinara deset puta uvećan, odnosno narastao na 1.300.000 dinara. 

Inače, Sigma je osnovana 1923. godine kao poduzeće koje je pripadalo Željeznici i radilo na održavanju, da bi se 1963. osamostalilo, kada prelazi na novu lokaciju u Aleksandrovo i počinje se baviti i drugim programima – termostatikom, mikroprekidačima, kao i proizvodnjom novih proizvoda za potrebe Željeznice, poput skretničkih sprava, signala, rampi za putne prijelaze. »Jedini smo proizvodili rampe koje su bile atestirane i prihvaćene od strane Željeznice još u Jugoslaviji. Takve branike nitko nije proizvodio i oni se upotrebljavaju i danas. Jedini smo proizvođači termostata u Srbiji u ovih posljednjih 40 godina, ali nikada nije investirano da se proizvodnja unaprijedi, da se proizvodi malo osuvremene. Nekada smo opskrbljivali termostatima najvećeg proizvođača bojlera slovenački Tiki, ali vremenom, kad se raspala Jugoslavija, izgubili smo tržište«, kaže jedan od radnika Josip Purčar Vojnić.

Štrajkački odbor Sigme navodi da je većina tvrtki u vlasništvu Galeb grupacije u gubicima, jer su međusobno jedna drugoj bile garanti za podizanje kredita, stoga u sindikatu vjeruju da postoji mnogo razloga za sumnju na kriminal i korupciju. »Podnijet ćemo prijavu tužiteljstvu, pa da vidimo hoće li nova vlast, kako je obećala, raditi na borbi protiv kriminala i korupcije, i hoće li sada institucije države raditi svoj posao ili će nastaviti kao i do sada«, kaže Milan Popović.