Arhiv tekstova

Direktor Ureda za ljudska i manjinska prava Dušan Ignjatović obišao je u utorak, 25. rujna, nacionalna vijeća hrvatske, mađarske i bunjevačke nacionalne manjine u Subotici. U Hrvatskom nacionalnom vijeću on je sa svojim suradnicima razgovarao s predsjednikom HNV-a dr. sc. Slavenom Bačićem i predsjednikom IO HNV-a Darkom Sarićem Lukendićem.

Ignjatović je u izjavi za medije rekao kako jedna od najvažnijih stvari koje Ured za ljudska i manjinska prava radi jest odnos s nacionalnim manjinama, budući da u nadležnost Ureda spadaju odnosi s nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. »Smatramo da je dobar način da im dođemo na noge, da izrazimo svoje poštovanje. Danas smo došli u Suboticu, ići ćemo i u druge gradove i obići ćemo sva nacionalna vijeća koja postoje na teritoriju Republike Srbije«, rekao je Ignjatović dodajući kako kao tema razgovora nije postavljeno ništa konkretno, budući da je on dužnost direktora Ureda preuzeo 8. rujna, te su ovi prvi sastanci uhodavanje. 

 

Iskren dijalog

 

»Želimo se jednostavno upoznati s ljudima. Želimo im reći kako će u Beogradu imati prijatelja i iskrenog sugovornika u ovim poslovima. Nećemo obećavati kule i gradove, želimo uspostaviti iskren dijalog u kojemu ćemo rješavati one probleme koji postoje, identificirati ih i pokušati riješiti za vrijeme ovoga mandata. Mislimo da je to dobar način i dobar pristup, vidjet ćemo što misle naši partneri. Mislimo da je dobar način da se pokaže kako Beograd ima jedan aktivan pristup prema njima«, izjavio je Dušan Ignjatović prije početka sastanka u HNV-u. 

On je naveo kako je u proračunu predviđen novac za nacionalna vijeća, a na pitanje ima li Ured mehanizme i odriješene ruke realizirati planove, Ignjatović je rekao: »Vi znate kako ovo nije ministarstvo za nacionalna vijeća nego je sada Ured, vrijeme će pokazati je li to dobro ili nije dobro rješenje. U svakom slučaju ovo je institucionalni okvir u kome mi djelujemo i pokušat ćemo uraditi sve ono što je do nas. Naravno, u državnoj upravi nitko nema odriješene ruke. Prema tome, mi ćemo pokušati biti mjesto gdje će nacionalna vijeća prepoznati da se mogu obraćati sa svojim zahtjevima i sa svojim problemima, pokušat ćemo iskreno s njima razgovarati, pokušat ćemo imati aktivan pristup u rješavanju tih problema. Hoćemo li to uspjeti uraditi, to je sada potpuno drugo pitanje«, rekao je Dušan Ignjatović.

Upitan je li formiranje ureda dobar odgovor umjesto ministarstva, predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić je rekao kako je zahtjev manjinskih zajednica u Republici Srbiji za formiranjem ministarstva za ljudska i manjinska prava bio prije svega usmjeren u očekivanju da će opcija koju je predvodila Demokartska stranka pobijediti na izborima i ponovno formirati to ministarstvo. »Ovakva očekivanja su dakako bila iluzorna u odnosu na novu koaliciju koja je sada na vlasti, i formiranje Ureda za ljudska i manjinska prava Vlade RS zapravo je isto na tragu onoga što je bilo u dvjema vladama 2004. i do 2008. godine, tj. na razini Službe za ljudska i manjinska prava«, rekao je Bačić kako je to ipak snižavanje jednog stupnja zaštite tim prije što je čak i u prošloj Vladi kada je ukinuto Ministarstvo formirana posebna Uprava za ljudska i manjinska prava pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu. 

»Međutim, ono što mislim da je pozitivna stvar u svemu ovome jest da novopostavljeni direktor Ureda za ljudska i manjinska prava ima iskustva u domeni ljudskih prava. To se ne odnosi samo na njegovu aktivnost vezano uz suradnju sa Sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, nego prije svega on ima i iskustva u nevladinom sektoru. Tako da su naša očekivanja ipak nešto viša u odnosu na prvo vrijeme kada je formirana Vlada i kad se, evo vidimo koliko mjeseci, čekalo uopće na formiranje novog Ureda«, izjavio je Slaven Bačić.

On ipak kaže kako je do sada iz medija uspio razaznati kako će naglasak rada ovog Ureda biti na ljudskim pravima, te da nije siguran, odnosno ne zna koliko je ljudi koji su se u prethodnoj Upravi bavili manjinskim pravima, ušlo u novoformirani Ured. Bačić smatra kako je neophodno, kada je riječ o manjinskim pravima, da u državnim tijelima bude i predstavnika  manjina jer ipak oni bolje razumiju manjinsku problematiku nego predstavnici većinskog naroda.

 

Diskrepanca između propisa i života

 

Predsjednik HNV-a je rekao kako će u razgovorima s direktorom Ureda Ignjatovićem iznijeti stav da hrvatska zajednica jest zadovoljna donesenim propisima, ali i da postoji velika diskrepanca između propisa i života. »Inzistirat ćemo na provođenju propisa kako međunarodno-pravnih koji se tiču zaštite manjina, tako bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina i unutarnjih propisa – Ustava, Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Naši zahtjevi, dakle, isključivo su vezani uz ono što je propisano«, istaknuo je Bačić. 

On je također rekao kako će jedan od glavnih političkih zahtjeva HNV-a biti »provođenje bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina, odnosno da hrvatska zajednica dobije ono što ima i srpska zajednica u Hrvatskoj, dakle zajamčena mjesta u parlamentima različitih razina. Naravno, istaknut ćemo kako je najteže stanje glede manjinskih prava u obrazovanju. To nije isključivo mišljenje hrvatske manjinske zajednice nego gotovo sva manjinska vijeća smatraju da Ministarstvo prosvjete ili zanemaruje, ili vodi antimanjinsku politiku to je sada sasvim drugo pitanje, ali učinak je jednak, dakle veoma otežano ostvarivanje prava na obrazovanje. Naravno, ono što možda najviše dotiče ljude to je ta ustavna odredba o razmjernom predstavljanju manjina u državnim i javnim tijelima. Dakle, kad su u pitanju državna tijela mi ćemo inzistirati da se ta ustavna odredba i provede, ali tu je svakako najteže stanje jer postoji jedna disproporcija u pogledu nacionalnog sastava stanovništva gdje žive Hrvati u odnosu na državna i javna tijela«, istaknuo je dr. Slaven Bačić.