Arhiv tekstova

21. rujna 1787.

Upravitelj subotičke Gramatikalne škole dr. Stipan Ranić obratio se nadležnima s molbom da osiguraju profesora za njemački jezik. Nakon manjih nesporazuma Namjesničko vijeće uputilo je u Suboticu Matiju Langa, suplenta iz Đura (Györa), koji se također pokazao i vrsnim znalcem latinskog.

 

21. rujna 1962.

U Subotici je održan I. onkološki simpozij liječnika Vojvodine.

 

21. rujna 1979.

Na 9.063 hektara pod suncokretom u subotičkom ataru, prinosi su se kretali od 25  do 30 metričkih centi po hektaru. Na mnogim seljačkim posjedima prinosi su bili znatno viši nego na površinama društvenog gazdinstva. 

 

22. rujna 1730.

Subotički propovjednik o. Lovro Janković položio je temeljni kamen u svetište buduće franjevačke crkve. Time su počeli radovi na preuređenju dotadašnje vojne utvrde u cilju njene prilagodbe za crkvene namjene. Ovom svečanom činu bio je nazočan i glasoviti o. Jerko Ludoški, poglavar katoličke župe u gradu. 

 

22. rujna 1844.

Mlinarski majstor Jozef König, podrijetlom iz Donje Austrije, završio je izgradnju vodenice i potrebnih objekata uz nju, koju je podignuo pored kanala Bege, što spaja Palićko s Krvavim i Ludoškim jezerom.  

 

22. rujna 1980.

U krugu subotičke industrije »Sever« pušteno je u rad više novoizgrađenih pogona za postojeću i novoosvojenu proizvodnju (elektromehaničkih prijenosnika, zupčanika, agregata i strojeva, kao i opremu za skladištenje). Otvoreni su, također, nov restoran za 6 tisuća obroka, tvornička ambulanta i sportsko-rekreacijski centar.

 

22. rujna 1996.

Koncelebriranom misom koju je predvodio sarajevski kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup, održana je središnja proslava 100. obljetnice crkve svetog Roka u Keru. Njena gradnja započela je 1894. a okončana je 1896. godine.

 

23. rujna 1982. 

Umro je arhitekt Baltazar Bolto Dulić. Studij je završio u Zagrebu, potom je projektant, inženjer u Državnim željeznicama, predavač u Građevinskoj i Višoj građevinskoj školi, dugogodišnji predsjednik Društva inženjera i tehničara i dr. Projektirao je mnoge značajne građevine i javna zdanja za potrebe stanovanja, gospodarstva, kulture, crkvene i sakralne objekte i dr. Bavio se i restauratorskim zahvatima u Vojvodini, Makedoniji i Boki kotorskoj. Rođen je u Đurđinus 6. siječnja 1905. godine.

 

23. rujna 2007.

U Ljutovu je položen temeljni kamen za crkvu svetog Križa. Idejni projekt izradio je arhitekt mr. sc. Ante Rudinski, a glavni projekt dipl. ing. László Király. 

 

24. rujna 1908.

U 15 sati i 30 minuta okončano je rušenje zgrade Gimnazije, započeto 1. kolovoza. Usporedo s njom rušena je i zgrada Gradske kuće, koja je pored nje podignuta 1828. godine. Iz ruševina dviju zgrada očišćeno je oko pola milijuna cigala koje su poslužile kod izgradnje nove Gradske kuće, dovršene 1910. godine. 

 

24. rujna 1984.

Umro je Blaško Vojnić Hajduk, pjesnik, publicist, bibliograf, dugogodišnji upravnik subotičke Gradske knjižnice. Osim dviju zbirki pjesama, najčitanije djelo mu je bilo »Moj grad u davnini – Subotica (1391.-1941.) – 550 godina grada«, koje je objavljeno 1971. godine. Rođen je 3. veljače 1910. godine.  

 

24. rujna 1993.

Prosvjetne su vlasti donijele odluku prema kojoj i učenici subotičkih osnovnih škola moraju prvo učiti ćirilično, a potom latinično pismo, unatoč dotadašnjoj višedesetljetnoj praksi. 

 

25. rujna 1902.

Posvećena je novoizgrađena zgrada subotičke Sinagoge, izgrađene u stilu mađarske varijante secesije. Projektanti ovog objekta, danas spomenika kulture, bili su arhitekti Marcel Komor i Dezsõ Jakab, a izvođači radova Ferenc Nagy i Lukács Kladek.

 

25. rujna 1925.

Na poticaj subotičke akademske mladeži osnovan je Hrvatski sokol, čiji je cilj bio prosvjetno-tjelesni odgoj mladih. Prvi predsjednik nove udruge bio je Josip Vujković Đido, a zatim Ivan Ivković Ivandekić.  

 

25. rujna 1976.

Pored Ludoškog jezera pušteno je u rad novo naftonosno polje, na kojem je do kraja godine trebalo iscrpsti 20.000 tona crnog zlata, dok bi prema očekivanjima stručnjaka godišnja proizvodnja trebala iznositi oko 70.000 tona nafte.

 

26. rujna 1893.

Rođen je dr. Mihovil Katanec, odvjetnik, istaknuti javni i kulturni djelatnik subotičkih Hrvata između dvaju svjetskih ratova. Dugogodišnji je vođa i dirigent mješovitog zbora subotičkog Hrvatskog pjevačkog društva «Neven». Umro je 25. ožujka 1973. godine

26. rujna 2001.

Subotički književnici Josip Buljovčić, Lazar Merković, Milovan Miković i Tomislav Žigmanov sudjelovali su u raspravi na tribini »Suvremena književnost hrvatskih manjina«, koja je održana u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

 

26. rujna 2003.   

Književnici Franjo Petrinović, Milovan Miković, Ferenc Deak i Boško Krstić, u Čitaonici subotičke Gradske knjižnice predstavili su poeziju Pere Zupca, sabranu u pet tomova.

 

27. rujna 1913.

Prema mišljenju Blaška Rajića, »Naše novine«  (pokrenute 4. prosinca 1907. godine), kao glasilo Zemaljske kršćansko-socijalne stranke (Országos Keresztényszocialista Szövetség), pod uredništvom Jose Mamužića, više ne služe interesima svoga naroda. Prije Mamužića, ovo glasilo je uređivao Stipan Subotić, a nakon njega urednici su Ivan Petreš, Blaško Rajić, Matija Čatalinac i Béla Mészáros. «Naše novine» prestaju izlaziti 29. rujna 1918. godine.

 

27. rujna 1963.

Nakladom »Osvita«, izdavačkog odjela književnog časopisa »Rukovet«, objavljena su tri značajna djela subotičkih hrvatskih književnika – »Do neba drvo«, Balinta Vujkova, »Četiri komedije«, Matije Poljakovića i roman »Put dug pet života« Lazara Merkovića.

 

27. rujna 1999.

Forum hrvatskih institucija i organizacija podržao je stav o potrebi osnutka vijeća snacionalnih zajednica te je odredio ekspertsku grupu sa zadaćom da izradi prijedlog dokumenata potrebnih za formiranje budućeg Hrvatskog nacionalnog vijeća.