Arhiv tekstova

Općina Apatin u cijeloj Srbiji slovi za jednu od najperspektivnijih, odnosno za općinu budućnosti. Iako je u konstantnoj najavi dolazak inozemnih investitora, iako su planirana najbolja rješenja glede upošljavanja, a samim tim i podizanja standarda žitelja, za mnoge obitelji i pojedince današnjica je vrlo sumorna. Bez najminimalnijih primanja, bez nade za boljitak, sa zebnjom čekaju dolazeću jesen i osobito zimu. I oni koji nikada u životu nisu niti pomišljali na teško nadničenje u ratarstvu ili povrtlarstvu, zanemaruju svoje s mukom stečene diplome i koriste jedinu priliku za zaradu sredstava potrebnih za nabavu najneophodnijih količina zimnice i ogrjeva. 

Oni najlabilniji ne uspijevaju izdržati ovakav pritisak i poduzimaju onaj posljednji, nepopularni korak u svojem beznađu, svojevoljno polaze na put bez povratka. Mnogi žitelji apatinske općine šokirani su činjenicom da je u njihovom najbližem okruženju počinjeno čak sedam samoubojstava od početka 2012. godine. Najviše je onih koji su digli ruku na sebe u vrijeme najvećega slavlja, u danima novogodišnjih i božićnih praznovanja, pa je tako u samo jednom tjednu, između 5. i 12. siječnja, u Apatinu počinjeno čak tri samoubojstva. Od tada, pa do kolovoza, još tri osobe iz naseljenih mjesta Općine Apatin oduzele su sebi život na razne načine, a osobito dubok trag u svijesti ljudi ostavila je samovoljna smrt dvadesetogodišnje studentice M. N. iz Svilojeva. 

 

Brojna samoubojstva

 

U svim ovim slučajevima ne postoje nikakva sustavna pravila. Riječ je o osobama različitih životnih dobi, a za nadležna tijela motivi, uzroci i načini ovih samoubojstava u većini su za sva vremena ostali nepoznati.  Naime, u noći između 4. i 5. siječnja ove godine prvo je sebi oduzeo život tridesetčetverogodišnji M. L., popivši veću količinu medikamenata za umirenje. Iza sebe je ostavio vrlo šturo oproštajno pismo svojem najboljem prijatelju, sa samo jednom riječi: »izvini«.  Po riječima malobrojnih prijatelja i susjeda M. je imao vrlo težak život, ali i velike financijske dubioze i ljubavne probleme. Radio je u poduzeću »Dunav«, u kojem radnici nekoliko mjeseci nisu dobili plaće. Prijatelji kažu i da su ga sve češće proganjala teška sjećanja s ratišta na Kosovu, gdje je boravio kao mladi vojnik. Dva dana kasnije, na pravoslavnu Badnju večer, pedesetdevetogodišnji D. K. pucao je pištoljem sebi u glavu. Po riječima članova njegove obitelji D. je jako teško podnosio sve teže siromaštvo, a večer prije samoubojstva povjerio se jednom od prijatelja da svoju nemoć i neimaštinu više ne može izdržati. Dva dana prije dočeka pravoslavne Nove godine, vješanjem je sebi oduzeo život Z. G. Po riječima njegovog sina D., Z. se dugo borio s opakom bolešću. Taj teret više nije imao snage nositi i svoje muke je okončao na navedeni način. Najsvježiji primjer, samoubojstvo mlade studentice M. N. i najalarmantniji je. Samo godinu dana ranije, s titulom prvakinje Srbije u natjecanju iz znanja njemačkog jezika u kategoriji srednjoškolaca, svijet joj se otvorio upisom studija jezika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Školska godina prošla je kao u snu, mladost se razmahala, a onda se suočila s teškom istinom, koju nije mogla prihvatiti i preboljeti. Obiteljski problemi i vezana uz njih nemogućnost dalje izobrazbe, srušili su jednu raspjevanu mladost. U oproštajnom pismu, osim ostalog, apostrofirala je život koji joj nije išao onako kako ga je isplanirala. Bolna opomena za sve u ovoj državi. I pitanje: postoji li uopće način da se izvanprosječnoj djeci, hendikepiranoj jedino imovnim stanjem roditelja, pruži prilika za život i izobrazbu dostojnu njihovih mentalnih kapaciteta. 

 

Kad poluga života zakaže

 

Djelatnici Centra za socijalni rad Općine Apatin svjesni su teške situacije u našem društvu općenito, svjesni su da je izlaz vrlo težak, kompliciran i dugotrajan proces, ali i da je za svaki pojedinačni problem moguće iznaći rješenje. Po riječima psihologa Centra Duška Bursaća suicidne namjere su često posljedica depresivnih stanja, izazvanih neizvjesnošću glede posla, a da najviše pogađaju sredovječne ljude u proljetnom razdoblju. 

»U našoj društvenoj zajednici vladaju opća depresija, siromaštvo i bijeda. Upravo te kategorije i jesu ključni čimbenici kada poluga života zakaže i pretvori se u polugu smrti. Ne možemo govoriti o nikakvim mentalnim smetnjama, jer u većini slučajeva suicid počine psihički zdrave osobe, koje gotovo do samoga kraja vode normalan i sadržajan život. Vrlo često, te osobe su u vrlo bliskoj prošlosti bile izložene tranziciji, financijskoj krizi, ali i bombardiranjima u regiji, sudjelovanju u ratnim dejstvima suprotno vlastitoj volji, hiperinflaciji, sankcijama i ostalom. To je mnoge slomilo. Osim navedenog, razlozi za odlučivanje na taj korak mogu biti emotivni i obiteljski problemi, ali i brojni poroci, utjecaji raznih sekti i satanističkih udruga«, svojedobno je na konferenciji za tisak rekao Duško Bursać.