Arhiv tekstova

Od preko 100 izlagača koliko ih je, po riječima direktora »Parka Palić« Gorana Gabrića, proteklog vikenda bilo na XXIII. »Berbanskim danima« niti trećina njih nije imala neposredne veze s grožđem, voćem ili povrćem. I ta je brojka, međutim, bila dovoljna da se – kako tvrdi Goran Gabrić – preko 10.000 posjetitelja uvjeri da je ono što je preživjelo u vinogradu, voćnjaku, vrtu ili na njivi odlične kvalitete. To se prije svega odnosi na grožđe za koje svaki od desetak, što domaćih što gostujućih, izlagača tvrdi isto: rod je debelo podbacio, ali je kvaliteta dobra. Nijanse u njihovim iskazima tiču se tek prognoza kakvo će vino biti roda 2012?

 

Ocjene i procjene 

 

Ako ćemo vjerovati ovogodišnjem »Pudaru godine« Csabi Simonu iz vinarije »Tonković« iz Bačkih Vinograda, onda će biti vrhunska. Simon, naime, kaže kako je veliki broj sunčanih dana (a ovoga ih je ljeta doista bilo) pogodno utjecao na povećanu razinu šećera u grožđu što će, u kombinaciji s kiselinama, dati gotovo pa idealan odnos u procesu sazrevanja vina. Spomenimo i to da je Simon zvanje »Pudara godine«, koju dodjeljuje Red vitezova vina »Arena Zabatkiensis«, zaslužio prije svega zbog toga što je i u teškim uvjetima (ekstremna zima u veljači i mraz u travnju) uspio sačuvati sedam hektara vinograda, ne samo za ovu nego i za sljedeće godine. Svi ostali sugovornici poprilično su umjereniji u odnosu na Simona, bar kada je riječ o procjeni kvalitete vina. 

S Palića, primjerice, upravo za odnos šećera i kiselina u grožđu kaže da nije idealan, pa stoga ni ne očekuje da će se 2012. spominjati kao bogzna kako dobra berba. To će isto reći i menadžer prodaje u vinariji »Pusula« iz okolice Valjeva Miloš Milosavljević, dodajući kako i pored velikog broja sunčanih dana fotosinteza »nije urađena kako treba«, odnosno da grožđu nedostaje vlage. Najumjereniji u procjenama te vrste svakako je vlasnik vinarije »Di Bonis« László Bóni koji, držeći se one da je jutro pametnije od večeri, tvrdi da je najbolje pričekati još koji mjesec pa onda sa sigurnošću reći što imaš u podrumu. Ipak, i on, poput Sinke i Milosavljevića, kaže da samo sunce nije dovoljno za dobru kvalitetu grožđa, jer je upravo nedostatak vlage utjecao na to da bobice, iako slatke, budu znatno manje, lakše i dobrano isušene. A od takvoga grožđa, kaže Bóni, teško se može očekivati vrhunska kvaliteta.

 

Zaključci i krivci

 

Prognoze nisu ružičaste niti kada je riječ o proizvodnji meda. Član Izvršnog odbora Udruge pčelara »Pčela« iz Subotice József Agárdi kaže kako je mraz u noći između 9. i 10. travnja ove godine učinio to da se u velikoj mjeri izmrzne cvijet bagrema, pa će tako meda od ove biljke biti tek oko 50% u odnosu na ranije godine. Agárdi navodi i kako je broj pčelinjih društava u znatnoj mjeri desetkovan što će se također loše odraziti na proizvodnju meda. Sve u svemu, on ističe da će se posljedice zime, mraza, tuče i suše loše odraziti i na sljedeću godinu, a – uzmemo li u obzir i njegove riječi o smanjenju broja pčelinjih društava – onda svakako i na dulje razdoblje. Ima, međutim, nešto po čemu se Agardi u priličnoj mjeri razlikuje u odnosu na mnoge svoje kolege koji se bave poljoprivredom. On, naime, za činjenicu da je pčelarstvo (baš kao i voćarstvo) izostavljeno iz bilo kakvih mjera pomoći ne krivi državu nego rukovodstvo Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Kako kaže, njihova ih je pasivnost i dalje ostavila posve po strani od bilo kog iznosa od ukupno 41.000.000.000 (četrdeset i jedne milijarde) dinara, koliko je Ministarstvu poljoprivrede pripalo nakon usvajanja rebalansa proračuna.

Priču o »poljoprivrednim lobijima« potaknuo je još ranije i direktor AD »Kelebija« Dragan Zvekanović. S obzirom na to da se ova tvrtka bavi i ratarstvom i stočarstvom i voćarstvom, on iz praktičnog iskustva govori o nedostatku potpore i snage unutar voćarskih organizacija da se – poput ratara, a donekle i stočara (nije rijetkost da su te dvije grane spojene) – jasnije i odlučnije nastupi prema državi. U tom cilju u Subotici je nedavno održan sastanak voćara subotičkog i kanjiškog atara s ciljem da i ova grana poljoprivrede bude uvrštena u mjere saniranja posljedica suše. Kako je tom prigodom rekao član Gradskog vijeća zadužen za poljoprivredu Simon Ostrogonac, i voćari, napose oni koji se bave proizvodnjom jabuka, u značajnoj mjeri sudjeluju u izvozu ove države i stvaranju suficita koji na godišnjoj razini premašuje dvije milijarde dinara. Međutim, s obzirom na to da je riječ o proizvođačima iz tek dvije lokalne samouprave, teško da će itko od nadležnih riječi proizvođača jabuka iz Tavankuta Branka Horvata da su troškovi u voćarstvu znatno skuplji u odnosu na druge grane poljoprivrede shvatiti ozbiljnije od »razumijevajućeg« klimanja glavom.

Do tada svima njima: i vinogradarima i pčelarima i voćarima ostaje da se zadovolje onim što nas ovih dana obasipa sa svih strana – poskupljenjima. I dok vinogradari kažu kako je realno uskoro očekivati da i »piće bogatih« bude skuplje, dotle su pčelari već podigli cijenu meda. Što se voća (i povrća) tiče, znate i sami prigodom svakog odlaska na tržnicu ili u prodavaonicu.