Arhiv tekstova

Izložbe dječjih likovnih radova obično nisu atraktivne manifestacije koje bi privukle publiku, pa gosti najčešće budu samo roditelji. Ali kada niti njih nema, pomislili biste kako je to prilično deprimirajuća situacija. Ipak, onoj malobrojnoj pubulici zalutaloj u »Skladište« prošlog petka nije silazio osmijeh s lica, što zbog maštovitih slika vedrih boja, što zbog radoznalih pogleda i otvorenosti za razgovor malih slikara. Bila je to izložba likovnih radova romske djece iz Mjesne zajednice »Peščara« koja su pohađala radionicu »Skintijice« (Iskrice). »Željeli smo kroz likovnu radionicu dati šansu djeci da pokažu što znaju, što osjećaju, misle, a u stvari željeli smo im dati šansu za bolji život. Ovo je jedini put kako možemo postati jednaki i jedini put kako možemo svi imati jednake šanse u životu«, kaže Stevan Nikolić, predsjednik Upravnog odbora Edukacijskog centra Roma.

Izložba je jedna od aktivnosti koje su »Peščaru« od strane Vijeća Europe svrstale među  primjere dobre prakse kako živjeti zajedno u 21. stoljeću, nakon što su se pojavili međuetnički problemi u ovoj mjesnoj zajednici. Naime, doseljavanjem većeg broja Roma na ovaj teritorij i nastalih problema, uglavnom zbog učestalih krađa, Mjesna zajednica je 2005. godine osnovala Odbor za međuetničke odnose i tako otvorila put za dijalog i razumijevanje između domaćeg stanovništva i doseljenika. »Nastojimo izgraditi neke nove mehanizme kako da romska populacija, koja je stjecajem okolnosti u većem broju došla na taj teritorij, pronađe sebe, nađe svoje mjesto i postanu ravnopravni građani Subotice«, kaže Nikolić.

Prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji živi oko 140.000 Roma, dok se  neslužbeno barata s podacima od oko 250.000, pri čemu se svakodnevno bilježe migracije prema Zapadnoj Europi ali i iz Zapadne Europe prema Srbiji. Primjerice, u Subotici kao pograničnom gradu, tijekom školske godine »nestane« 50 djece, što znači da se odseli najmanje 30 do 40 obitelji, ali u isto vrijeme u škole dolaze »nova« djeca. Edukacijski centar Roma je organizacija koja ih dočekuje i pomaže njihovo uključivanje u institucije sistema. »Imamo izuzetno dobru suradnju sa svim lokalnim institucijama, od predškolske ustanove do svih osnovnih škola, Centra za socijalni rad, zaštitnika građana, policijske uprave. U dogledno vrijeme očekujemo kvalitetniju suradnju s lokalnom samoupravom, jer u ostalim mjestima postoji romski koordinator, čiji posao u ovom trenutku radi naša organizacija na razini grada. Ali možemo biti ponosni da je Subotica po pitanju inkluzije Roma lider ne samo u zemlji, nego u regiji. Recimo, naša organizacija je sudjelovala u kreiranju kriterija za današnjeg pedagoškog asistenta, sudjelovali smo u uvođenju  zdravstvenog medijatora u zdravstveni sustav, do sada smo obnovili preko 3.500 osobnih dokumenta za romsku populaciju, od 2005. godine kada smo imali 124 osobe koje nisu bile upisane u matične knjige rođenih, 85 njih je naknadno upisano. Sve su to elementi koji pokazuju da je romske populacija u težoj poziciji od ostalih, jer ako niste upisani u matične knjige ne možete ostvarivati prava, vi ste tzv. nevidljiva osoba«, kaže Stevan Nikolić, te dodaje kako su u Subotici prošle godine sva romska djeca bila upisana u pripremni predškolski program, 735 djece je pohađalo osnovnu školu, 75 srednju, a 15 ih je upisalo studij.  

Pri Vladi AP Vojvodine već šest godina postoji Ured za inkluziju Roma, i jedina je institucija takve vrste, ne samo u Srbiji već i u Europi, koja se izravno bavi problemima romske nacionalne zajednice. Ured zajedno sa Savezom za integraciju Roma, također pri vojvođanskoj Vladi, prikuplja podatke i osigurava jednokratnu financijsku pomoć za najuspješnije učenike, studente i za socijalno ugrožene. »U okviru tog programa djeca dobivaju mentorsku pomoć u srednjim školama, mjesečnu stipendiju od 48 eura, s tim da se od njih zahtijeva određeni uspjeh. Ured za inkluziju Roma je tijelo kojemu se mi obraćamo za primjenu afirmativnih mjera«, kaže Nikolić te dodaje da su zahvaljujući Uredu romska djeca u Vojvodini u boljem položaju u odnosu na druge dijelove Srbije.

Ured izdvaja sredstva i za rješavanje komunalne infrastrukture u romskim naseljima, podržava samozapošljavanje Roma i osnivanje poduzeća, ali statistika još uvijek pokazuje da je najsiromašniji Rom šest puta siromašniji od najsiromašnijeg neroma. Na pitanje koliko su Romi sami otvoreniji i spremniji koristiti mogućnosti obrazovanja i onoga što se nudi kroz programe u raznim područjima, Nikolić kaže: »Romska populacija je uvijek bila spremna ući u sustav, međutim, uvijek je nekako bilo neke zapreke za njih.  Mi ne ulazimo u pitanja tko je kriv, naš stav je da romska populacija ima lošu povijest, i mi kažemo - ajde da pravimo budućnost. Budućnost možemo praviti tako da ne pravimo greške iz povijesti, a onda je temelj promjene u zajednici obrazovanje. 

Svjesni smo da romska zajednica živi u nelegalnim, nehigijenskim naseljima, i kada živite dugi niz godina u takvom ambijentu to postane sastavni dio vaše kulture. Da biste napravili promjenu u zajednici, ako nemate izvana nekoga tko će vam pomoći da se ta promjena napravi, trebat će vam između tri i četiri generacije. Sada, kada imamo međunarodne organizacije, romske organizacije, kada je država pristala potpisati inicijativu za Dekadu Roma, očekujemo da se taj proces promjena skrati do dvije generacije. Stoga smo razvili model koji primjenjujemo ovdje u Subotici i u regiji, naša organizacija je medijator između institucija sustava i obitelji, jer krećemo od obitelji kako bismo jačali njezine kapacitete. Njihovim jačanjem sagledavaju se problemi i pronalaze načini i rješenja, jer danas imamo mehanizme kako ih rješavati«, kaže Nikolić.