Arhiv tekstova

S morske strane u Jadranasko more možemo uploviti kroz Otranska vrata, a kroz ovu stranicu ćete uploviti u zanimljivu jadransku priču. Kapetan vaše plovidbe bit će Hrcko! 

Znate li kako je Jadransko more dobilo ime? Po etruščanskoj koloniji Adria, koja se nalazila pokraj ušća rijeke Po u današnjoj Italiji. Zbog nanosa rijeke Po i širenja njezine delte, grad se danas ne nalazi više na obali već je »odmaknut« 22 km u unutrašnjost. 

Jadransko more je kroz povijest imalo nekoliko naziva poput Mare adriatikum (srednji vijek), Mare superum (Rimljani), a stari hrvatski naziv je Sinje more. 

Ovo more nije oduvijek niti bilo more! Krajem neogena na prostoru Jadranskog mora nalazila se Sjeverna jadranska zavala prekrivena niskom travom, a samo je najjužnije područje sadašnjeg mora bilo more. Nekada je, osim manje površine, Jadransko more imalo i manje otoka. Prije 12.000 godina završilo se posljednje ledeno doba i razina mora se podigla oko 120 m. Tada su u Jadranskom moru (onom južnom) postojala samo tri velika otoka. Danas je obala Jadranskog mora izrazito razvedena, tj. ima puno otoka, otočića i grebena – ukupno 1246, a najveći su Krk i Cres. 

Jadransko more je kao i svako more, slano. Otkuda sol u moru? Iz rijeka! Naime, sve vode na zemlji imaju vrlo mali udio, ali ga imaju, soli, a budući da rijeke stalno pune Svjetsko more ta voda bogata soli ovdje se akumulira. U Svjetskom moru voda i isparava u atmosferu, a to znači da voda odlazi, a sol ostaje u moru te more postaje sve slanije i slanije. Jadransko more ubraja se u slanija mora, a salinitet mu iznosi 38 promila. To znači da se 38 grama soli dobiva od 1 kilograma vode. U sjevernom dijelu je slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu zbog utjecaja rijeke Po. 

Osim što južni Jadran ima veći salinitet, ima i veću dubinu od sjevernog dijela Jadrana. 

Spomenuta velika razvedenost Jadranskog mora i njegov povoljan geografski položaj utjecali su na razvijenu plovidbu i u povijesti. Prvi pomorci koji su plovili Jadranom bili su Iliri, Rimljani i Grci. U početku se plovilo među otocima, na kojima su postojale utvrde za reguliranje ovog prometa, a Grci su prvi razvili ozbiljniju plovidbu. Postojao je Jantarski put koji je vodio od Baltika prema Jadranu. Ovim prometnim koridorom se trgovalo – sa sjevera je dolazio jantar, a s istoka su dolazili pojedini metali. Trgovalo se i žitom, maslinovim uljem... To je bio period nastanka prvih grčkih kolonija. 

Budući da je pomorski promet najjeftiniji, a Jadransko more ima povoljan geografski položaj, na sjeveru su nastale i najvažnije Jadranske luke – Trst, Venecija u Italiji, a Rijeka i Ploče u Hrvatskoj. 

Jadransko more je bogato ribljim vrstama. Osim otkrivenih 120 vrsta, ima puno i onih koje su još neistražene, jer se nalaze u velikim dubinama. Jadransko more stanište je i dupinima, iako ih najviše ima u akvatoriju Cresa i Lošinja, a ukoliko imate sreće, možete ih vidjeti i u ostalim dijelovima mora. Ako se na moru odlučite pecati, imate šanse za samulu, glavoču, balavicu i špari, jer su to vrste ribe koje djeca najčešće upecaju. Ali oprez – u Hrvatskoj ima i morskih pasa!