Arhiv tekstova

14. rujna 1578.

 

Subotica stekla pravo svakog petka održavati tzv. nedjeljne tržnice, uz tri godišnja sajma: prvi 14. rujna, drugi između 2. i 20. prosinca, a treći uoči Uskrsa. U to gluho tursko doba u Subotici živi samo 46 obitelji koje plaćaju porez i druge dažbine u iznosu od 10.789 akči godišnje. 

 

14. rujna 1906.

 

Prema vijesti što ju je objavio »Bácsmegyei Napló« subotički ulični prodavači novina stupili su u štrajk. Kolporteri su za svoj stožer odabrali jednu krčmu na periferiji, a predvodio ih je iskusni sindikalni vođa János Rigó, ali ih je policija ubrzo rastjerala. 

 

14. rujna 1996. 

 

U prostorijama župnog dvora u Keru otvorena je »Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivana Kujundžića«. Time je ujedno započeo Spomen-dan svećenika Ivana Kujundžića, nekadašnjeg kerskog župnika, bibliografa, pisca, prevoditelja, urednika više hrvatskih listova i drugih publikacija između dva svjetska rata.

 

15. rujna 1729.

 

Izvršavajući nalog Ratnog vijeća, barun Weiss, zapovjednik segedinske utvrde, dolazi u Suboticu kako bi se osobno, na licu mjesta, uvjerio u opravdanost prepuštanja, subotičke utvrde franjevcima koji je žele preurediti u crkvu i samostan. U pismu što ga je uputio Carskom dvoru u Beču, on podržava ovaj prijedlog  budući da je zbog ruiniranosti utvrda postala nepodesna za vojne namjene. 

 

15. rujna 1912.

 

U nazočnosti vodećih ličnosti onodobne Mađarske i gradskih uglednika svečano je otvorena Gradska kuća u Subotici, a potom kupalište i ljetovalište Palić. Izgradnja ovog velebnog zdanja započela je 1908. godine, a okončana 1910. U iduće dvije godine trajali su radovi na unutarnjem uređenju i opremanju. Gradsku kuću su projektirali arhitekti Marczel Komor i Dezsö Jakab.  

 

15. rujna 1946.

 

Rođena je Zvjezdana Asić, pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica i slikarica. Studij književnosti završila je u Zagrebu, a dramaturgije u Beogradu. Prve radove objavila je u subotičkom časopisu »Rukovet«. Tiskane su joj tri knjige pjesama – »Vidici vetrova«, pjesme (zajedno s J. Tušakom i P. Vukovim), Subotica 1964; – »Prijatelju, da ne zaplače«, Subotica 1969; – »Fotografije sećanja«, Novi Sad 1998., nadalje tridesetak kazališnih, radio i televizijskih djela. Preminula je 4. listopada 2000.

 

16. rujna 1876.

 

U Đurđinu je rođen o. Tomo Gerard Stantić, prvi hrvatski karmelićanin iz ovih krajeva, dugogodišnji poglavar karmelićanskog samostana u Somboru, u kojem je i pokopan. Zbog njegove uzoritosti i blagosti, a osobito skrbi za bolesne, poveden je postupak njegova proglašenja blaženim, te je 25. lipnja 2003. završen prvi stupanj prema beatifikaciji. Umro je 24. lipnja 1955. godine.

 

16. rujna 1984. 

 

Preminula Klara Peić, popularna kazališna umjetnica bačkih Hrvata, jedna od utemeljiteljica subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta, osnovanog 1945. godine. Ostvarila je veliki broj zapaženih scenskih likova, a mnoge s izraženim senzibilitetom za komično, posebno igrajući u djelima Matije Poljakovića. Rođena je 1907. godine. 

 

17. rujna 1919.

 

Preminuo je gradski arhitekt Titus Mačković. Nakon školovanja u rodnom gradu, studira u Beču, Aahenu i Zürichu. Iza njega je ostalo oko 400 projekata (obiteljskih kuća i plača, vjerskih, prosvjetnih, gospodarskih i drugih objekata, od kojih je većina uspješno ostvarena, te su poneke, danas na popisu zaštićenih zgrada. Sretna je okolnost što je bio glavni gradski inženjer u vrijeme kada je punih osamnaest godina gradonačelnik Lazar Mamužić, izrazito naklonjen europeizaciji Subotice. Otac je slikarice Angele Mačković. Rođen je 15. ožujka 1851. 

 

17. rujna 1971.

 

Predstavom Pere Budaka »Klupko« u Subotici je otvorena nova kazališna sezona.

 

18. rujna 1992.

 

Tijekom dva ljetna mjeseca (srpanj-kolovoz) u Subotici su 23 osobe izvršile samoubojstvo.

 

18. rujna 1993.

 

Preminuo Nesto Orčić, kipar i restaurator. Nakon završenih studija suradnik je Majstorske radionice glasovitog kipara Augustina Augustinčića, a jedno vrijeme profesor na Akademiji. U Orčićevu umjetničkom opusu posebno mjesto imaju portreti i djela religiozne tematike. Rođen je u Subotici 28. veljače 1929.

 

18. rujna 1994.

 

Umjesto zvijezde petokrake na vrh Gradske kuće ponovno je postavljen križ, uklonjen po završetku II. svjetskog rata.

 

19. rujna 1868.

 

Rođen je Franjo Sudarević, liječnik, istaknuti javni i kulturni djelatnik. Od 1920. veliki župan i gradonačelnik Subotice, kasnije poslanik Skupštine SHS. Umro je 14. svibnja 1924.  

 

19. rujna 1986.

 

Umro maestro Milan Asić, dirigent i skladatelj, od 1945. godine djeluje u Subotici, ravnatelj je Opere, Filharmonije i Kazališnog orkestra. Skladao dječje opere i operete, orkestralna i vokalno-instrumentalna djela, scensku glazbu, duhovne i tamburaške skladbe, mnoge popularne zabavne melodije i obradbe poznatih skladbi. Mnoge su njegove kompozicije nastale na tekstovima vojvođanskih hrvatskih pjesnika Ante Evetovića Miroljuba, Ante Jakšića, Alekse Kokića, Jakova Kopilovića i dr. Napisao je više od 100 scenskih glazbi za drame i komedije.

 

20. rujna 1852.

 

Između gradskog čelništva i izvođača radova potpisan je ugovor o izgradnji gostinskih soba i toplog kupatila na Paliću.

 

20. rujna 1988.

 

Preminuo Tibor Sekelj, pisac, prevoditelj, svjetski putnik, istraživač, esperantist, jedno vrijeme direktor subotičkog Gradskog muzeja. Piše poeziju, prozu, romane i putopise, koji su objavljeni na mnogim svjetskim jezicima. Rođen je 14. veljače 1912. godine.