Arhiv tekstova

Fotomonografija subotičkog filmskog i fotoamatera Ivana Ivkovića Ivandekića »Klapim« predstavljena je 30. kolovoza, u velikoj dvorani HKC-a »Bunjevačko kolo«. Knjiga je objavljena u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice. O knjizi su govorili predsjednik HAD-a Slaven Bačić i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, a na predstavljanju fotomonografije nastupio je i glazbeni sastav »Hajo«.

Ivan Ivković Ivandekić počeo se intenzivnije baviti snimanjem filmova i fotografija nakon 2000. godine, a snimio je šest kratkih igranih i devet dokumentarnih filmova. Dobitnik je više nagrada na festivalima amaterskog filma, a jedno od najzapaženijih ostvarenja ovoga autora je kratki igrani film »Klapim«, koji je na Međunarodnom festivalu amaterskog filma »ŽISEL« u Omoljici 2004. osvojio Grand Prix za najbolji film, kao i nagrade za najbolju režiju, scenarij, montažu i najbolju žensku ulogu. Ivan Ivković Ivandekić imao je autorske filmske večeri u Subotici i Zagrebu, a samostalne izložbe fotografija u Tavankutu, Subotici i Vinkovcima.

Predstavljajući knjigu, Slaven Bačić je istaknuo kako ovu fotomonografiju karakteriziraju dvije stvari – spoj suvremenog i tradicionalnog, te povezivanje Hrvata s obiju strana Dunava na jedan poseban način.

»Najizraženije u knjizi je ono što je i karakteristika filmova ovog autora, kao i njegovih izložbi,  a to je dosta rijedak spoj tradicionalnog i suvremenog. To se dobro uočava kroz cijeli njegov rad, a s druge strane, autor na poseban način želi povezati Hrvate s obiju strana Dunava. Slikom priča o Bunjevcima u Subotici, ali slikom priča i o Šokcima iz Slavonije. Izdavač knjige je Hrvatsko akademsko društvo, tiskanje knjige su pomogli i brojni donatori, a veći dio sredstava je osigurao autor iz vlastitih sredstava. To govori o njegovoj velikoj ljubavi prema tome što radi, jer ovo nije profitabilni, nego kulturni projekt«, rekao je Slaven Bačić. 

Govoreći o radu autora, Tomislav Žigmanov je naglasio kako je riječ o osobi koja ne štedi sebe, svoje vrijeme i talente koje je ugrađivao i još uvijek ugrađuje da se vlastiti svijet njegova života i zavičaja, njegovog obiteljskog i mjesnog svijeta sačuva, da se ono vrijedno zabilježi i da se onda kao takvo prenese i drugima.

»Fotografija izdvaja tren, tako i u ovoj knjizi, ako je to pogled djeteta, onda je to izražena čednost, ukoliko je prikazana skupina ljudi, onda je to odraz određenog običaja, a ukoliko je to prikaz krajolika, onda je to zaustavljeni trenutak u prostoru. Autor je prikazao i svijet zavičaja u dijelu knjige koji se tiče salaša, te fotografije govore kako su ta mjesta boravka visoko narušena. Autor govori i o ishodištima našeg svijeta, to govore fotografije s područja Hercegovine, Sinja i s područja Slavonije, a velika cjelina u knjizi jesu i fotografije vezane uz temu običaja. Autor prikazuje okvir našeg popudbinskog naslijeđa, ali u suvremenom svijetu, kada na taj okvir djeluju modernizacijske silnice.«

Na koncu promocije, publici se obratio i autor fotomonografije.

»Temelj mog rada, ideja vodilja je vrijeme prošlo – vrijeme sadašnje. Pravio sam taj spoj prošlosti i sadašnjosti i nastojao sam na pojedinim fotografijama prenijeti tu atmosferu. Možda imam malo više sklonosti prema fotografiranju etno-dokumentarnog, jer vidim da život prolazi, a tamo gdje prestaju riječi, ostaje fotografija«, rekao je Ivan Ivković Ivandekić.