Arhiv tekstova
Kultura nije privilegij nego potreba
Ove godine se navršava 162 godine od osnutka Matice hrvatske. Prisjetimo se, osnovana je 1842. godine, kao Matica ilirska, a prvi predsjednik bio joj je grof Janko Drašković. Kasnije mijenja ime u Maticu hrvatsku.
Sjedište Matice je u Zagrebu. Današnja hrvatska kultura nezamisliva je bez nje, jer su u njoj djelovali mnogi koji su obilježili hrvatsku kulturu.
IZ PRAVILA MATICE: Svrha je Matice hrvatske promicanje narodnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života, te skrb za društveni razvitak.
Matica hrvatska u tom smislu proučava i njeguje hrvatsku baštinu, pomaže i potiče suvremena umjetnička i znanstvena nastojanja, skrbi se o razvoju i osobitostima hrvatskoga jezika, vlastitim nakladnim programom u svim medijima i oblicima promiče svoje ciljeve, osniva ogranke, odjele, te trgovačka društva, radi promicanja svoje djelatnosti. Organizira znanstvene i prigodne skupove, predavanja, izložbe, koncerte, tribine, pomaže i potiče nastojanja u duhu svoga programa, napose nastojanja svojih članova, surađuje s umjetničkim, znanstvenim, stručnim, prosvjetnim i ostalim udrugama i ustanovama u smislu zajedničkih ciljeva i prema posebnim ugovorima i sporazumima, napose s hrvatskim kulturnim društvima u drugim zemljama, te maticama u drugih naroda, radi s mladeži u svim segmentima društva.
MATICA HRVATSKA SUBOTICA: Matica hrvatska Subotica osnovana je 6. rujna 1995. godine kao Bunjevačka matica. Dana 26. svibnja 1998. godine mijenja ime u Matica hrvatska Subotica. Od tada je ona ogranak Matice hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Prva predsjednica bila je Viktorija Grunčić, učiteljica u mirovini. Danas je ona počasna predsjednica ogranka. Matica hrvatska Subotica ima 120 članova većinom iz Subotice, ali i iz: Petrovaradina, Đurđina, Novog Sada, Bajmoka, Palića, Bačkih vinograda i Kelebije. U petak 12. ožujka 2004. godine Skupština Matice hrvatske Subotica izabrala je novo rukovodstvo.
HRVATSKO PROLJEĆE: Matica hrvatska je na ovim prostorima imala i ranije svoj ogranak (uskoro će biti 35. obljetnica). Taj ogranak je doživio sudbinu središnjice, to jest ugašen je nakon takozvanog »hrvatskog proljeća«. Preživio je jedino Nakladni zavod Matice hrvatske u Zagrebu. Mnogi članovi i u Vojvodini izgubili su posao i doživjeli razna šikaniranja, samo zato što su bili članovi jedne kulturne institucije s hrvatskim predznakom. Danas ih se moramo sjetiti i odati im počast, ta oni su bili ti koji su očuvali hrvatsku kulturu na ovim prostorima.
ŠTO SE RADILO: Dosadašnji rezultati Matice hrvatske Subotica mogu se gledati dvojako. Netko će reći da se malo uradilo, ali pri tome, ako se dodaju vremena u kojim se djelovalo i financijsko stanje, onda je to mnogo. Ne mogu ne spomenuti da Matica hrvatska Subotica ni danas nema vlastiti prostor – trenutačno djeluje u iznajmljenom prostoru u Ulici Matije Gupca 10, zajedno s Pučkom kasinom. To nije adekvatan prostor za rad institucije od ovakvog značaja. A onda, veliki je problem i nedostatak financija.
Najveće dostignuće ogranka je časopis Klasje naših ravni, koji izlazi od 1996. godine, pri čemu su svake godine objavljena jedan ili dva broja. Za posljednje dvije godine izašlo je pet brojeva zavidne umjetničke i tehničke kvalitete.
Pokraj Klasja, Matica je priredila nekoliko izložbi umjetnika i književnih večeri, među kojima je bila i književna večer Tone Kujundžić. Bilo je i drugih aktivnosti, poput predstavljanja časopisa, knjiga itd.
ŠTO ĆE SE RADITI: Matica planira omasovljenje članstva, osobito mlađe dobi, kako bi nastavila svoju kulturnu djelatnost. Prije svega nastojat će se ojačati veze sa središnjicom, kao i s drugim ograncima Matice hrvatske u Hrvatskoj i svijetu. Osim toga, u planu je osnivanje pojedinih odjela, odnosno djelovanje na polju glazbe, zatim likovne i vizualne umjetnosti (film, fotografije), književnosti, znanosti i prosvjete. Matica nastavlja s izdavanjem Klasja naših ravni, ali planira i druga izdanja. U tisku je djelo Balinta Vujkova. Planirane su brojne književne večeri, kako u Subotici tako i izvan, kao i osnutak ogranaka u pojedinim mjestima Vojvodine, kao što su Petrovaradin, Đurđin, Sombor…
Ovom prigodom upućujem poziv svima koji žele raditi na polju kulture, da se uključe u rad Matice hrvatske Subotica. Matica mora biti elitna kulturna institucija, ali ujedno dostupna svakome čovjeku. Kultura nije privilegij, nego potreba, a usudio bih se reći i obveza svih.
Autor je profesor geografijei predsjednik Matice hrvatske Subotica
