Arhiv tekstova

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« donijeta je odluka da se pokrene pitanje kaznene odgovornosti protiv odgovornih lica koja su dovela Centar u situaciju nemogućnosti plaćanja velikih dugovanja. Naime, kao što je već poznato, HKC se nalazi u blokadi, protiv Centra se vodi veći broj sudskih sporova za neizmirene obveze, pojedini predmeti su već u izvršnoj fazi i Centru prijeti stečaj. Prema riječima predsjednika HKC-a Josipa Stipića, nakon što je do sada poduzeto niz mjera i aktivnosti – pregovorima, pismenim obraćanjima – u pokušaju deblokade preostala su još samo dva izlaza iz ove situacije, prvi je pokretanje stečajnog postupka, a drugi »utopijski« je iznalaženje sredstava od izdašnih donatora u vrijednosti više od 60.000 eura za plaćanje svih dugova i izlazak iz blokade.

Predsjednik HKC-a Stipić kaže kako intencija novog vodstva Centra, koje je izabrano na skupštini ove godine, nije bilo »skidati glave« bilo kome iz bivšeg rukovodstva, zbog čega su i nakon izvješća Nadzornog odbora u kojem je ukazano na niz nepravilnosti u poslovanju prvo išli prema internim analizama i intervencijama kod najvećih povjerilaca da bi i angažirali neovisnu revizorsku kuću, koja je uradila stručnu reviziju »u cilju izražavanja mišljenja da li financijska izvješća istinito i objektivno prikazuju stanje imovine, obveza i kapitala, kao i rezultat poslovanja« za 2010. i 2011. godinu. 

 

Nepravilnosti, propusti, slabosti...

 

Odluku o pokretanju pitanja kaznene odgovornosti Upravni odbor je donio nakon dostavljanja revizorskog izvješća u kojemu se navodi kako su u postupku obavljanja revizije financijskih izvješća za 2010. i 2011. godinu »utvrdili određene nepravilnosti, propuste i slabosti«. Među utvrđenim nepravilnostima, nedostacima i slabostima su: nedostaci dokumentiranih dokaza o godišnjem popisu imovine i obaveza, potpisivanje računovodstvenih isprava od strane neovlaštenih lica, problemi u vođenju blagajne bez odgovarajuće dokumentacije za pravdanje podizanja gotovine, nedostatak dokumentiranih dokaza o obračunu amortizacije, nezaključene poslovne knjige Centra i drugo. 

Kao ilustracija različitih nepravilnosti i nesavesnog poslovanja mogu poslužiti i podaci da Centar duguje državi za neplaćene doprinose i poreze 700.000 dinara i da samo za korištenje mobilnih telefona dugovanje iznosi 240.000 dinara. Također može poslužiti i podatak da je Centar vršio i otkup poljoprivrednih proizvoda – velikih količina voća i povrća, tovnih junadi i svinja i merkantilne pšenice, a da nije registriran za otkup poljoprivrednih proizvoda i revizija nije mogla pouzdano utvrditi da je otkup po količini i vrijednosti vršen za potrebe manifestacije Dužijance 2011., što je rezultiralo time da revizorska kuća »ne može potvrditi troškove reprezentacije u iznosu od 3.860.000 dinara«.  

U izvješću se navodi i kako su revizori u postupku nailazili na poteškoće da dođu do računovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i financijskih izvješća, osobito iz ranijih godina, a prema Zakonu o računovodstvu i reviziji sve pravne osobe su dužne uredno čuvati računovodstvene isprave, poslovne knjige i financijska izvješća. Također se navodi kako revizori prema raspolažućoj dokumentaciji nisu stekli potpuni uvid u izvješća o radu, obujmu i načinu stjecanja i korištenja sredstava Centra za 2010. i 2011. godinu, a prema Zakonu o udruženjima sve udruge koje su iz republičkog, pokrajinskog ili lokalnog proračuna dobile sredstva za realiziranje programa od javnog interesa najmanje jedanput godišnje čine dostupnim javnosti izvješće o svom radu i to izvješće dostavljaju i davateljima sredstava. 

 

Pitanje odgovornosti

 

»Revizorska kuća je ukazala na činjenicu da računovodstvene isprave nisu bile uvijek potpisane od strane ovlaštenih lica, a i iz sudskih spisa u pojedinim sporovima bivše rukovodstvo navodi kako su neovlaštene osobe potpisale fakture i da čak sumnjaju da taj posao nije izvršen po obujmu, sadržaju i vrijednosti kako je fakturiran, što govori o jednom nesređenom stanju, nepraćenju i nekontroliranju poslovnih tokova«, kaže Josip Stipić. Inače, u izvješću revizora se navodi kako su naredbodavci za raspolaganje novčanim i drugim sredstvima predsjednik Centra i druge osobe koje odredi Upravni odbor, s tim što je potpisivanje dvojno. Stipić ističe i da je revizorsko izvješće u velikom suglasju s nalazima Nadzornog odbora koji je preispitivao poslovanje Centra od prosinca 2010. do siječnja 2012. godine. Prema zaključcima Nadzornog odbora, članovi Upravnog odbora Centra, koji su bili potpisnici računa, potpisivali su naloge za isplatu i ugovore koji nisu dokazano u interesu Centra, nego pojedinaca, računovodstvena dokumentacija je u većem broju nekompletna i nejasna, a pojedina nedostaje. Osim toga, nisu plaćeni porezi i doprinosi na pojedine izdatke, te postoji sumnja da su počinjena kaznena djela u cilju nezakonitog pribavljanja materijalne koristi u osobne svrhe, rezultat je analize Nadzornog odbora koji je iznijet na ovogodišnjoj Skupštini HKC-a. Da podsjetimo, ovaj Nadzorni odbor s predsjednikom Pajom Đurasevićem na čelu, upozoravao je i bivše rukovodstvo, kao i Skupštinu HKC-a na nepravilnosti i financijske probleme još od 2008. godine, ali ta upozorenja nije imao tko čuti, da bi na koncu Skupština HKC-a na svojoj sjednici održanoj 2010. godine umjesto preispitivanja propusta i nepravilnosti u radu   odlučila odbaciti izvješće i smijeniti Nadzorni odbor. 

 

Naslijeđeni problemi

 

Predsjednik Josip Stipić kaže kako je danas zbog svih ovih naslijeđenih problema (koji se vuku već nekoliko godina) praktično onemogućeno Centru da unaprijedi programe, a da se i Dužijanca ove godine uspjela održati samo zahvaljujući izuzetnim naporima i volonterskom radu Centra u suradnji s Organizacijskim odborom te otvaranju zasebnog namjenskog računa pod nazivom »Donacije Dužijanca 2012«. 

U Centru se trenutačno radi kompletan popis imovine budući da je i ovaj segment urađen s nepravilnostima i propustima i da je revizor ustanovio kako »nije dokazano postojanje i stanje imovine i obveza koje Centar iskazuje u svojim poslovnim knjigama« te su po preporuci revizora pristupili popisu kako bi se uskladilo knjigovodstveno i stvarno stanje imovine i obveza. Osim toga, kaže Stipić, zbog sudskih sporova bio je u obvezi davati izjave o stanju imovine Centra, a zbog nepravilnosti u popisu i nedostajuće dokumentacije i to je bilo otežano uraditi. Inače, Centar nije vlasnik prostora koji koristi, a nisu ustanovljena nikakva potraživanja Centra prema trećim osobama, što znači da povjerioci ne mogu naplatiti potraživanja niti od nepokretne imovine, niti od potraživanja Centra. 

Od stupanja na dužnost novo je vodstvo obavilo razgovore s povjeriocima kako bi »pokušali stvoriti prostor za prolongiranje i program reorganizacije«, međutim, kaže Josip Stipić, »jasne su i nedvosmislene indicije da će neki povjerioci podnijeti zahtjev za pokretanje stečaja. Ako se pokrene stečaj onda ćemo u tom procesu gledati da krenemo u program reorganizacije, reprogramiranja vraćanja dugova po posebnim planovima, reprogramiranje izvora financiranja i traženja rješenja za novi materijalno-financijski i organizacijski start kako bismo otvorili i nove uvjete za budućnost HKC-a«.