Arhiv tekstova

Mjesec dana uoči početka jesenske sjetve ratari u ovaj značajan posao ulaze s dva osnovna problema: žednim njivama i praznim novčarkama. Uz već primjetna poskupljenja hrane, koja nas svakoga dana sačekuju u trgovinama, to je druga u dugačkom nizu štetnih posljedica koje ćemo svi skupa osjećati zbog katastrofalne suše koja nas je počastila ovoga ljeta. Već bi ovi indikatori mogli navesti na pomisao da će traktori ove jeseni imati manje radnih sati, jer će njihovi vlasnici pričekati bolja vremena (proljeće) da ponovno počnu špartati po njivama. Međutim, kako stručnjaci, tako i sami poljoprivrednici ne predviđaju znatnija smanjenja zasijanih površina ove jeseni.

 

Više ječma, manje gnojiva

 

Primjerice, šef gradske Službe za poljoprivredu Mirko Ostro-gonac kaže kako i ove jeseni u subotičkom ataru valja očekivati ispunjenje višegodišnjeg, odnosno oko 25.000 zasijanih hektara, što čini trećinu ukupno obradivih površina u ovom dijelu zemlje. On, međutim, ne isključuje mogućnost da će se sjetva ove jeseni razlikovati od prethodnih po tome što će porasti zanimanje za ozimi ječam. Uz već prežaljene uljanu repicu i lucerku – čija sjetva zbog suhog tla neće ni biti obavljena – Ostrogonac ističe da će se za ozimi ječam ponajviše odlučiti stočari, kako bi što prije nadoknadili značajan deficit hraniva, uglavnom kukuruza, koji će ih zadesiti već ove zime.

Slično kaže i predsjedavajući Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika Miroslav Kiš, koji ističe da se u sjetvu ove jeseni neće ulaziti s reduciranim površinama, ali hoće sa svim ostalim. Primjerice, kaže Kiš, ratari će se sigurno prvo odreći uporabe umjetnih gnojiva, što će umnogome utjecati ne samo na kvalitetu sjetve nego i na kasnije prinose. Navodeći zaključke s prošlotjedne izvanredne sjednice Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika Kiš kaže kako će ratari i ove jeseni biti prepušteni sami sebi, jer će u sjetvu morati ući samo sa svojim sredstvima, dok će na obećanu pomoć države naknadno morati moliti Boga za njezino ispunjenje. To se, kako kaže, ponajviše odnosi na kupovinu dizel goriva kojega će ratari kupovati po tržišnim cijenama, da bi tek nakon podnošenja zahtjeva do konca godine ostvarili pravo na poticaj! Iako toga nema u zaključcima, nije zgorega reći da je potrošnja nafte u ekstremno sušnim uvjetima, kakvi i sada vladaju, viša i do 30% u odnosu kada je zemlja podatna za obradu.

 

Manje riječi, više djela

 

Ali, zastanimo malo na ovome i posvetimo dužnu pažnju do sada nespomenutom Ministarstvu poljoprivrede i njegovom čelnom čovjeku Goranu Kneževiću. On je, nakon što je Vlada 30. kolovoza usvojila dvije uredbe za pomoć poljoprivrednicima, na konferenciji za novinare istaknuo kako će poljoprivrednicima za desetak dana (znači, sljedećeg tjedna) biti omogućena kupovina nafte po povlaštenim cijenama, odnosno za 76 dinara jeftinija po litri u odnosu na tržišne cijene. On je precizirao da je riječ o 70.000.000 (sedamdeset milijuna) litara dizel goriva za jesensku sjetvu i da će njezina distribucija početi kada se završi javni natječaj, odnosno kada država procijeni koja je (naftna) kompanija ponudila najbolje uvjete. Nije zgorega reći niti to da je kupovina po povlaštenim cijenama ograničena na 40 litara po hektaru. Kada smo već kod Kneževića, kažimo da je istoga dana na istome mjestu on izjavio i da je Vlada usvojila i drugu uredbu s istim ciljem: pomoći poljoprivrednicima. Riječ je, kako je naveo, o realizaciji usmenog obećanja njegovog prethodnika Dušana Petrovića o poticajima za ratarsku i proizvodnju krumpira za ovu godinu u (preostalom) iznosu od 6.420 dinara po hektaru, za što će iz državne kase biti izdvojeno nešto preko 10 milijardi dinara.

Upravni odbor Asocijacije poljoprivrednika, pa tako i njezin prvi čovjek, u najmanju ruku skeptični su i prema ovom obećanju. Uzimajući u obzir raniju Kneževićevu izjavu da će za ublažavanje posljedica od suše država izdvojiti oko 160.000.000 (sto šezdeset milijuna) eura, Kiš postavlja pitanje - gdje su sredstva ovogodišnjeg agrarnog proračuna namijenjena poticajima za poljoprivrednu proizvodnju za ovu godinu? Sudeći po onome što je Knežević izjavio i Kiš potpisao netko tu nešto nije dobro razumio. Uz konstataciju kako banke već više od mjesec dana ne odobravaju subvencionirane kredite, dok se preuzeti krediti moraju redovito vraćati bez obzira na sušu, u konačnom zaključku Upravni odbor Asocijacije poljoprivrednika navodi kako se najavljenim mjerama za ublažavanje posljedica od suše neće osigurati sredstva za primjenu uobičajenih agrotehničkih mjera za predstojeću sjetvu.

 

Manja nada, manje razočaranje

 

U to je siguran i predsjedavajući Udruženja seljaka »Stari Žednik« Ivan Vidaković koji, poput svoja dva prethodnika, kaže da ne očekuje značajno smanjenje površina pod jesenskim usjevima, ali zato sve ostalo da. Po riječima Vidakovića dodatni problem u cijeloj priči o skupoj sjetvi i praznim novčarkama ostaje jedna dugogodišnja konstanta. Riječ je o trgovačkim maržama za umjetno gnojivo koje svojim postotkom u velikoj mjeri utječu na cijenu. On kaže da nitko živ u ovoj zemlji ne zna kolike su one u postotcima i na temelju kojih se kriterija formiraju, ali svatko zna da su daleko iznad (poželjnih) 10%, kao i da država ili nema mehanizama da intervenira ili to jednostavno, iz tko zna kojih razloga, neće. Slično Vidaković govori i kada je riječ o deklariranoj sjemenskoj robi. Navodeći primjere iz razgovora s poljoprivrednicima Vidaković kaže kako će se ove jeseni, upravo zbog nedostatka novca, mnogi ratari odlučiti da za sjetvu sjeme skinu s tavana. »Još su stari ljudi divanili: ‘posij žito i u pra, ono će opet jedared niknit’«, otkriva Vidaković pradavnu filozofiju naših predaka, iznenada aktualnu ovih dana.

Mirko Ostrogonac, međutim, kaže da bi to, ukoliko bi se ratari držali te ‘istine’, bila velika pogreška. Naime, uštedom na ulaganju za deklarirano sjeme ne samo da se kasnije ostvaruje izvjesni gubitak glede visine prinosa, nego se i rizikuju bolesti usjeva. Stoga Ostrogonac ističe da je za ratare mnogo isplativije, ako se već odluče za sjetvu, ove jeseni ne štedjeti na kvaliteti, nego se kasnije sjetiti isto tako istinite izreke po kojoj škrtac dva puta plaća.

Imali poljoprivrednici koristi od Vladinih uredaba i ministrovih obećanja ili ne, jedno je sigurno: na prirodne faktore (za sada) niti jedni niti drugi ne mogu utjecati. Riječ je, naravno, o suši koja u kontinuitetu traje već više od godinu dana. Ako se samo prisjetimo riječi direktora Inistituta za strana žita dr. Miroslava Maleševića i direktora Poljoprivredne stručne službe »Subotica«  Damira Varge, izrečenih još početkom srpnja, da je zemlja suha i preko jednog metra dubine i da joj ni preko 100 litara oborina po četvornom metru ne bi bilo dovoljno da se »spoji gornja i donja vlaga«, onda zaista izreka o pšenici i prašini i ne djeluje tako anakrono. Naravno, ne kada je riječ o kvalitativnoj uporabi sjemena, nego o prirodnoj nužnosti da se radi zbog golog opstanka. Jer, zbog žeđi zemlje ljudi ipak ne žele ostati gladni.