Arhiv tekstova

31. kolovoza 1854.

Od 10. svibnja do 31. kolovoza broj gostinskih soba na Paliću povećan je s 21 na 44. U tom razdoblju grad je od toplica prihodovao 3.953 forinte, dok su ukupni troškovi i rashod iznosili 1.440 forinti. Te godine toplice dobivaju svoga liječnika, dr. Petra Stojkovića, a nadzornik je u tom razdoblju Kristofor Stipić.

 

31. kolovoza 1899.

U Subotici je uspješno završen petodnevni »XXX. skup liječnika i prirodoslovaca Austro-Ugarske«. Bio je to prvi znanstveni skup koji je održan u našem gradu. Tim povodom je svakodnevno pripreman bilten »Napi közlöny«.

 

31. kolovoza 1994.

U 48. godini života preminuo je profesor geografije Petar Krmpotić, dugogodišnji novinar i tehnički urednik »Subotičkih novina«.

 

1. rujna 1994.

Prvi put je 1. rujna javno obilježen kao Dan grada Subotice, u znak sjećanja na 1779. godinu kada je ukazom carice Marije Terezije, češke i hrvatsko-ugarske kraljice i austrijske nadvojvotkinje Maria Theresipolis proglašen slobodnim kraljevskim gradom.

 

1. rujna 1996.

Na svečanoj sjednici Skupštine općine, prvi put su u povodu Dana grada dodijeljena priznanja i nagrade. Povelja »Počasni građanin Subotice« uručena je kazališnom glumcu i redatelju, profesoru novosadske Kazališne akademije Lászlu Patakiju i agronomu dr. Vasi Isakovu, dugogodišnjem selekcionaru u stočarstvu. Priznanje »Pro Urbe« dobili su povjesničar umjetnosti Bela Duranci, stolnotenisač Zoran Kalinić, pijanistica Rita Kinka i književnik Lazar Merković.

 

1. rujna 1971.

Objavljen je prvi broj časopisa »Üzenet«, glasila za književnost, umjetnost i društvena pitanja. Glavni i odgovorni urednik bio je Antal Biacsi, potom János Urbán i Zoltán Dér, a posljednjih godina urednica je bila Ildikó Lovas.

 

2. rujna 1758.

Prema službenom popisu, 553 Subotičanina platila su porez budući da su proizveli 7.025 akova, ili 380.372 litara vina. Početkom devedesetih godina XIX. stoljeća u subotičkom je ataru proizvedeno 55.000 akova vina. 

 

2. rujna 1920. 

Na Paliću je izgorio jedinstveni hotel »Trščara«. Požar je izazvala raketa ispaljena tijekom vojne vježbe. Zbog dugogodišnje nebrige, kako vlasnika tako i vlasti, ovaj spomenik kulture sravnjen je sa zemljom.

 

3. rujna 1912.

Rođen je glumac Geza Šabić, član subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta, zatim teatra u Kotoru i Dječjeg kazališta u Subotici, gdje ostaje do umirovljenja (1965.). Umro je 25. veljače 1968.

 

3. rujna 1977.

Položen je temeljni kamen za zgradu Ekonomskog fakulteta u Subotici, koji je osnovan 10. studenoga 1975. godine.

 

4. rujna 1825.

Rođen je István Rasztik, slikar i pozlatar, jedno vrijeme zaposlen u Uredu gradonačelnika, potom profesor u subotičkoj Školi crtanja. Bio je obrazovani slikar bidermajer provenijencije, a najpoznatiji su mu portreti znamenitih građana.

 

4. rujna 1928.  

Preminuo je Stipan Vojnić Tunić, pravnik, utemeljitelj Bunjevačke školske zadruge (1913.), nakon I. svjetskog rata narodni zastupnik, jedno vrijeme župan Baje i Pečuha, kao i dogradonačelnik Subotice. Jedno vrijeme je urednik «Nevena», sudjeluje u osnutku Bunjevačko-šokačke stranke. Rođen je 25. prosinca 1883.

 

4. rujna 1986.

U atraktivnoj »Vili Lujza« na Paliću otvorena je prva popratna kockarnica. Na opremanje ovog kasina utrošeno je 130 milijuna dinara.

 

5. rujna 1429.

U jednom ugovoru »o prijateljskom poravnanju«, sklopljenom nakon mnogih i dugotrajnih gloženja, pa i nasilja između gradskih stanovnika Subotice i kmetova Vaštoroka, Oštorka, naziv Subotice je naveden u obliku – Zabatka. Grad ima status »slobodnog kraljevskog mjesta«, a građani se nazivaju i »hospites et encolae regales«. 

 

5. rujna 1687.   

U protokolu Bečkog dvora sačuvano je akreditacijsko pismo bavarskog izbornog kneza Maksimilijana II. Emanuela (1662.–1726.), koji je sudjelovao u oslobođenju Beča od Turaka (1683.), a Ratnom vijeću predlaže da uzme pod zaštitu katoličke Race (Dalmate, Hrvate) i dopusti im zaposjedanje utvrde u Subotici, Baji i Segedinu kako bi ondje sebi izgradili nastambe.

 

5. rujna 1984.

»Međunarodnom biciklističkom utrkom kroz Vojvodinu« obilježena je stota obljetnica sportskog biciklizma u Jugoslaviji. Prve utrke velosipeda, bicikla s velikim prednjim kotačem, održane su na Paliću 1884. godine.

 

6. rujna 1873.

U »Subatičkom Glasniku«, u broju 6 od 6. rujna, među ostalim se navodi: »U koleri (od 2. srpnja do danas) razboljelo se 1.384, a od ovih se izliječilo 175, umrlo 747, a bolesno ostalo 462. Sedam stotina duša je manje u varoši, sedam stotina novih grobova. Strašna velika žalost …«

 

6. rujna 1975.

Tijekom »Pothvata stoljeća«, kako je nazvana revitalizacija Palićkog jezera, završeno je čišćenje njegova dna od naslaga mulja.

 

6. rujna 1950. 

U Tavankutu je rođena Ana Gabrijela Šabić, spisateljica i pedagoginja s područja vjerskog, jezičnog i književnog obrazovanja i odgoja. Studirala je hrvatski jezik i književnost, kao i komparativnu svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je potom magistrirala i obranila doktorsku radnju. Završila je, također, studij na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Samostalno ili u suatorstvu, objavila je veliki broja radova iz područja kojima se bavila. Predavala je na Filozofskom fakultetu, Pedagoškoj akademiji i Katehetskom institutu Katoličkog bogoslovnog fakultet u Zagrebu. Svoju bogatu osobnu knjižnicu ostavila je Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« u Subotici. Umrla je u Zagrebu 12. kolovoza 2000.