Arhiv tekstova

Bogati i raznovrsni program obilježavanja više obljetnica rođenja značajnih ličnosti kulturnog i umjetničkoj života Hrvata u Vojvodini, što ga je ove godine inicirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata te koordinira većinu aktivnosti s drugim čimbenicima u području kulture, ovih dana dobio je i prvu važniju međunarodnu dimenziju. Naime, nedavno je u Pinkovcu (Austrija) objavljena knjiga narodnih pripovjedaka – »povidajki« koje je Balint Vujkov sakupio tijekom četiri godine 60-ih godina XX. stoljeća na prostoru gdje živi »najstarija iseljenička zajednica Hrvata u Europi«, to jest u Gradišću. 

Knjiga »Gradišćanske povidajke« objavljena je kao samostalno izdanje u nizu »Panonski ljetopis : Pannonisches Jahrbuch : Pannon évkönyv : Panonski letopis« i ima numeraciju stranica od 540 do 596. Nakladnik je Panonski institut iz Pinkovca u austrijskom dijelu Gradišća, čiji je ravnatelj dr. sc. Robert Hajszan. On je ujedno i suurednik knjige skupa s Katarinom Čeliković iz ZKVH-a te jedan od recenzenata. Druga recenzentica je dr. sc. Sanja Vulić. 

 

OPET U AUSTRIJI

 

Valja ukazati kako je svih 45 pripovjedaka ranije već bilo objavljeno u Vujkovljevoj knjizi »Cvjetovi mećave« u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba sada već daleke 1971. godine. Kao što je poznato, osim iz Gradišća, u njoj je Balint Vujkov objavio 253 narodne pripovijetke na  563 stranice i svoje sakupljenje narodne pripovijetke koje su se govorile  među brojnim hrvatskim skupinama u Mađarskoj (Bunjevci, Šokci, Raci, Bošnjaci, Iliri, pomurski i podravski Hrvati te gradišćanski Hrvati), zatim Hrvati iz Rumunjske i (tadašnje) Čehoslovačke, dakle onih hrvatskih zajednica koje, skupa s moliškim, vojvođanskim i crnogorskim, čine skupinu autohtonih Hrvata. 

Međutim, objavljena prije 40-ak godina u Zagrebu, ova je knjiga hrvatskih narodnih pripovjedaka postala uvelike nedostupna kako čitateljima u navedenim državama tako i u samoj Hrvatskoj. U tom smislu su i poticaj Katarine Čeliković i spremnost pinkovačkog Panonskog instituta da objavi knjigu s »gradišćanskim povidajkama« itekako hvale vrijedne. 

Tim prije, jer se njihovom (re)objavom nanovo može šire čitateljstvo upoznati, ali i znanstvenu javnost podsjetiti na ono što je, kako je naveo u predgovoru za knjigu »Cvjetovi mećave« Balint Vujkov, »presjek usmenog proznog stvaralaštva, dijelom i fragmente životnog mozaika tih naših ljudi, u najmanju ruku jezični i etnografski kroki (skica, nacrt, crtica). Dakako, moja mjerila su subjektivna, ali sam uvjeren da su ti ljudi i u ovim pripovijetkama – unatoč njihovim, a i mojim, skučenim mogućnostima – u sebi i životu oko njih ipak rekli mnogo, jasno, jednostavno, oštro, ponekad postojano kao u kamen klesano, pronoseći sve to u njedrima kroz mećavu vjekova kao cvjetove pradjedovske riječi.«

 

MALA GRADIŠĆANSKO-HRVATSKA ČITANKA

 

Ove Vujkovljeve ocjene potvrdio je i sam urednik i recenzent dr. sc. Robert Hajszan riječima: ova je knjiga »tako se barem nama čini, mala gradišćanskohrvatska čitanka koja bi se morala koristiti odnosno rabiti u školama, a ne smije ni ‘faliti’ u čitankama«.

Knjiga je formalno podijeljena u nekoliko dijelova. Na početku su predgovori koje potpisuju dr. sc. Sanja Vulić (»Balint Vujkov ponovno među svojima«, str. 541-542), zatim dr. sc. Robert Hajszan (»Na mjestu predgovora urednika i izdavača«, str. 543) te dva teksta koja su prenijeta iz knjige »Cvjetovi mećave« – s omota korica (str. 544) i predgovor sakupljača Balinta Vujkova (str. 545-549). 

U središnjem, obimom najduljem, dijelu knjige, naslovljenom »Gradišćanske povidajke«, objavljeno je 45 pripovijedaka (str. 550-581), te 6 dječjih pjesama (str. 581-582), koje su bile govorene tijekom ili u pauzama kazivanja pripovijedaka. Radi lakšeg i boljeg razumijevanja gradišćanskohrvatskih narodnih pripovjedaka, dr. sc. Robert Hajszan je našao za shodno dodatno protumačiti »neke riječi, pojmove i fraze«, to jest »dijalektalne izraze«, te je sastavio i objavio »Mali rječnik«, koji je obimom uistinu velik (str. 583-595) i također predstavlja izuzetno vrijedan prilog. Na koncu, knjiga donosi i popis svih kazivača objavljenih pripovjedaka, s datumom i godinom rođenja te nazivom mjesta u kojem je živjela.