Arhiv tekstova

Pisana dokumenta su jedan od izvora prilikom proučavanja povijesti jednog naselja. Najčešće se događa da dokumenti koji su nam dostupni potječu iz kasnijih vremena u odnosu na vrijeme kada je naselje nastalo. U ovim slučajevima pomažu nam arheološka istraživanja, naravno ukoliko su rađena. Postoji jedna čelična logika u naseljavanju, jer određeni prirodni uvjeti i strateški značaj lokacije uvjetuju da se razni narodi u dugom vremenskom razdoblju nasele uvijek na isto mjesto i tako često nastaju višeslojne lokacije kako ih najčešće arheolozi nazivaju. Primjera radi na lokaciji drevne Troje imamo arheološko nalazište od sedam razina, ona Troja koja je opjevana u Ilijadi bio je četvrti grad po redu.

 

Pisani dokumenti i arheološki nalazi o gradovima Srijema

 

Već smo rekli kako skoro sva srijemska naselja imaju predtekst najviše u rimskim naseljima, ali tamo gdje su rađena arheološka iskapanja nailazimo i na tragove iz neolita kao npr. u Petrovaradinu ili Slankamenu. Nazive rimskih gradova i naselja uglavnom znamo i danas to razdoblje nije sporno. Nesporno je i razdoblje provale barbarskih naroda i njihovo uništavanje ili devastiranje nekad prosperitetnih naselja. Sporno je razdoblje od početka IX. stoljeća. Zato ćemo se sada baviti gradovima i naseljima u Srijemu čiji  se nazivi spominju do konca XII. stoljeća. Počet ćemo redoslijedom pojavljivanja, u zagradi godina prvog spomena: Slankamen (1072.); Sr. Mitrovica (1072.); Zemun (1096.); Banoštor (1134.-72.); Franca Villa (1154.). Ukupno pet naselja, nije velik broj, ali svaki od spomenutih gradova nakon stabiliziranja političkih prilika krajem XIII. stoljeća krenut će u ubrzani razvoj i početkom XV. stoljeća Srijem će biti »najurbaniziraniji« prostor južne Ugarske. 

Arheološki nalazi su uglavnom slučajni ili potječu iz tzv. sondažnih istraživanja, rijetko su vršena iskapanja većeg obujma, čak i prilikom izgradnje autoceste kroz Srijem. Kada govorimo o tim nalazima, najprije mislimo na ona naselja u kojima su pronađeni određeni artefakti, a u dokumentima se spominju tek kasnije. Tu je na prvom mjestu Ilok u kojem se nalaze ostaci iz XI. stoljeća, zatim iz XII. stoljeća imamo ostatke u Petrovaradinu, Srijemskoj Kamenici, Dombou (Stari Rakovac) i Moroviću. O Vrdniku smo već govorili, njegovo mađarsko srednjovjekovno ime bio je Rednek, Rednuk, Regnic, što po tumačenju Györgya Györffyja u knjizi koji se bavi dobom sv. Stjepana potječe od slavenske riječi rudnik i označava mjesto gdje je prerađivano željezo. Znači, ovo je naselje u XI. stoljeću već postojalo.  

 

Slankamen-neistra-ženi srednjovjekovni grad

 

Sudeći po arheološkim iskapanjima, Kelti su na ovom mjestu podigli utvrdu od kamena. Na keltskim temeljima Rimljani su gradili svoju tvrđavu u IV. ili V. stoljeću. Prvi pisani spomen o Zalonkemenu napisan je  u XI. stoljeću u svezi s ugarsko-bizantskim ratovima iz 1072. godine, kada se Slankamen prostorno sastoji iz dva dijela: gornjeg grada (lokalitet Gradina) i donjeg grada – podgrađa. Sustavno arheološko istraživanje nije rađeno, ali u razdoblju između 1953. i 1957. godine, kao i 1965. godine, rađena su uglavnom sondažna iskapanja na nekoliko lokacija. Rezultati ovih iskapanja su sljedeći: (uzimamo u obzir samo srednji vijek): na lokaciji Gradina otkriveni su ostaci »jedne velike prostorije, koja pripada monumentalnoj srednjovjekovnoj građevini«. Ovi pronađeni ostaci su identificirani kao ostaci jedne srednjovjekovne palače.

Lokacija nazvana Manastirište na teritoriju podgrađa vrlo je interesantna. Naime, kroz jedan srednjovjekovni objekt probili su suvremenu asfaltnu cestu. Danas se ostaci ovog objekta nalaze tik uz cestu. Objekt koji je prilog arheološkom članku je pravokutne osnove, čije su unutarnje dimenzije cca. 14 x 7 metara. U to doba takvu građevinu možemo ubrajati u veće. Zidovi debeli oko 1,5 metra s vanjske strane ojačani su potporama ili kontraforom. Budući da su na toj lokaciji pronađene ljudske kosti i novac, logična je pretpostavka da se na tom mjestu nalazila crkva i groblje. György Györffy pretpostavlja da je u Slankamenu bila i jedna krstionica iz doba prvih bizantskih misija koje su krenule pokrstiti Ugare.

Lokacija Gradina je pusta i neistražena, da ima volje tu bi se mogao iskopati jedan kompletan srednjovjekovni grad. Gradina bi mogla postati naša »Pompeja«.