Arhiv tekstova

24. kolovoza 1862.

 

Subotica, slobodni kraljevski grad, dobiva telegraf. Desetljeće kasnije podržavljena je pošta, a tijekom 1887. poštanska i telegrafska služba su objedinjene. Uvođenje telegrafa započelo je još 1859. godine, kada je za uspostavu telegrafske postaje obećano tristotinjak bandera i dvije prostorije, bez naknade.

 

24. kolovoza 1873.

 

Zdravstveni odbor grada konstatira da epidemija kolere traje – predugo! Iz tih su razloga gotovo posve paralizirani proizvodnja, trgovina i gradski način života, te je odlučeno da se dopusti održavanje redovitog rujanskog vašara, jer bi njegov izostanak ugrozio platežnu sposobnost mnogih građana, posebno među zemljodjelcima i obrtnicima.  

 

24. kolovoza 1896.

 

Zdravstveni odbor Subotice jednoglasno usvaja prijedlog dr. Antala Barne da se utemelji »Spasilačko društvo«, koje bi pored hitne pomoći dopremalo bolesnike u novopodignutu bolnicu i preuzelo odgovornost za dezinfekciju grada. Tijekom vremena ova je služba izrasla u suvremenu »Službu hitne medicinske pomoći«. 

 

25. kolovoza 1904.

 

Na prijedlog gradonačelnika Károlya Biróa raspisan je natječaj za izradu Plana uređenja Palića. Za podizanje parka grad je ustupio 9 lanaca zemlje. Uvjetima natječaja predviđena je gradnja dva hotela, kupaonica sa 60 kada, lječilišna zgrada s pratećom objektima, institut za liječenje hladnom vodom, kotlarnica, velika gostiona, narodna gostiona, zgrada za namještenike i osoblje, glazbenike i siromašne bolesnike. Na sjednici Municipalne komisije (25. listopada) odlučeno je da se izgradnja Palića izvrši prema uvjetima natječaja, i to svih objekata. odjednom!

 

25. kolovoza 1929.

 

Poznati spisatelj, prevoditelj i publicist, sudionik Pariške mirovne konferencije (1919.) Petar Pekić, završio je rukopis »Povijest Hrvata u Vojvodini od najstarijih vremena do 1929. godine«. Djelo je objavljeno sljedeće godine potporom Matice hrvatske iz Zagreba, a režimske snage ubrzo traže njegovu zabranu optužujući autora za nacionalistička shvaćanja. 

 

25. kolovoza 1990.

 

U 68. godini preminuo je poznati subotički slikar, scenograf i dizajner Gustav Matković. Školu završava u rodnom gradu, gdje je nakon 1945. polaznik glasovitog »Tečaja figuralnog crtanja« što ga vodi András Hangya, a potom (od 1952.) student beogradske Likovne akademije, u klasi prof. Jovana Bijelića. Nakon sudjelovanja na više kolektivnih izložbi, početkom 1955. dobiva priliku za samostalni nastup u Gradskom izložbenom salonu kada je prikazao tridesetak ulja, više crteža i monotipija, što je stručna kritika propratila pohvalama. Drugu samostalnu izložbu Matković dobiva 1971. godine, nakon koje je uslijedio muk i izopćenost, budući da se našao na popisu sudionika hrvatskog proljeća. Treću izložbu upriličilo mu je HKC Bunjevačko kolo 1995. godine. Rođen je 22. rujna 1922. godine.

 

26. kolovoza 1541.

 

Nadomak Budima, subotički vlastelin Balint Török pada u turske ruke, nakon čega ga odvode u Carigrad, gdje do smrti ostaje u zatočeništvu, u utvrdi sa sedam kula. Novi gospodar Subotičke tvrđe postaje njegov sin Ferenc. Obitelj Török izumrla je po svemu sudeći do 1618. godine. 

 

26. kolovoza 1945.

 

Nakon 185 objavljenih brojeva subotički dnevni list »Slobodna Vojvodina« (koji izlazi od 31. svibnja 1945.) mijenja naziv u »Hrvatska riječ«. Glavni i odgovorni urednik je i nadalje Dragutin Franković, ugledni prosvjetni djelatnik i publicist.

 

26. kolovoza 1962. 

 

Velikom izložbom preko stotinu renomiranih slikara iz zemlje i inozemstva, u povodu 10. godišnjice rada likovnih kolonija, na Velikoj terasi na Paliću otvoren je Prvi likovni susret Palić '62. Osnutkom »Likovnog susreta« (26. travnja 1962.) Subotica i institucionalno izrasta u priznato likovno i dokumentacijsko središte, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.   

 

27. kolovoza 1888. 

 

Ministar unutarnjih poslova Ugarske odobrava rad »Sportskog društva Achilles«, koje je na osnivačkoj skupštini (20. travnja) za prvog predsjednika izabralo Lajosa Vermesa Nagybudafalvija (1860.–1945.). U Pravilima se, među ostalim, navodi: »Zadatak je Društva širiti biciklizam, pješačenje i trčanje, te druge vrste tjelesnog odgoja …«.

 

27. kolovoza 1923.

 

Rođen je Petar Šarčević, vrhunski atletičar i košarkaš, profesor tjelesnog odgoja, jedno vrijeme dekan beogradskog Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja. Za državnu reprezentaciju nastupio je 43 puta. Među ostalim sudjeluje na Međunarodnom prvenstvu Velike Britanije 1950., Prvenstvu Europe u Bruxellesu 1952. i u Bernu 1954. Sedam puta je osvojio državno prvenstvo u bacanju kugle, a šest puta druge državne rekorde. Titulu prvaka Balkana osvojio je 1953. u Ateni, te 1953. i 1954. u Beogradu. Umro je 2002. godine.    

 

28. kolovoza 1992. 

 

Za sedam mjeseci Gradska knjižnica u Subotici kupila je tek 314 naslova, što je manje nego u prethodnoj godini (oko 700 naslova), a pogotovu ranijih godina, kada se, uobičajeno, kupovalo i više tisuća novih naslova.

 

28. kolovoza 1999.

 

DSHV je uputio pismo prosvjeda Ministarstvu inozemnih poslova SRJ jer je uskratilo vizu kardinalu Franji Kuhariću.

 

29. kolovoza 1920.  

 

Osnovano je Hrvatsko prosvjetno društvo »Neven«, za čijeg je predsjednika izabran svećenik Ilija Kujundžić.

 

29. kolovoza 1992.

 

U šumskom požaru koji je iznenada buknuo kod Kelebije, duž jugoslavensko-mađarske granice, ukupno je uništeno oko 8 hektara šume, s obiju strana. 

 

30. kolovoza 1897.

 

Nakon višegodišnjih teškoća, konačno je dovršena izgradnja tramvajske pruge i postavljanje električnih vodova od gradskog središta do Palića.