Arhiv tekstova

Blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, u isto je vrijeme datum kada je 1869. izlaskom prvoga broja jednoga pučkog glasila, kasnije nazvanog »Bunjevačko-šokačke novine«, označen početak kulturnoga, jezičnog i narodnog preporoda bunjevačko-šokačkih Hrvata. To je i jedan od četiriju blagdana hrvatske zajednice u Srbiji.

Tako je barem za zajednicu. Kada se država pita, odgovor kasni najmanje dvije godine. Naime, kako bi datum, koji je prije dvije godine zajednica proglasila vlastitim blagdanom, bio potpuno zakonski obuhvaćen, odluku treba potvrditi i Republičko vijeće za nacionalne manjine. Ovo vijeće pak postoji samo deklarativno i već više od četiri godine nije održalo niti jednu sjednicu. Stoga, ovaj se blagdan obilježava simbolično.

Na prvoj sjednici aktualnoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća donesena je odluka da se, umjesto rođendana biskupa Ivana Antunovića, kao jedan od blagdana slavi upravo čin pokretanja pučkog časopisa, kaže predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić.

»Ovaj se dan smatra početkom preporoda ugarskih Hrvata. Praktički od toga trenutka započinju aktivnosti u vezi s razvitkom nacionalne svijesti i sva druga zbivanja u ovom pogledu, od Austro-Ugarske do Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, vuku korijene od ovoga događaja. Osnivanje tih, kasnije nazvanih ‘Bunjevačko-šokačkih novina’ jest početna točka svih naknadnih nacionalnih gibanja.«

Početak je to kulturnoga preporoda kakvih je u ono vrijeme u središnjoj Europi i u okviru Habsburške Monarhije bilo i kod drugih naroda. Počinju preporodne aktivnosti u kulturno-jezičnom i nacionalnom smislu. Izdaju se i druga glasila na hrvatskom jeziku, kalendari, a tu su i aktivnosti u ovom pogledu vezane za »Pučku kasinu«. Sve je to bilo u vezi s kulturnim osvješćivanjem bunjevačko-šokačkog puka.

Početak narodnog preporoda na današnji se dan ipak obilježava simbolično, jer provođenje zakonske regulative sapliće samo sebe. Dr. Bačić u tom povodu kaže:

»Popriličan zakonski deficit, po mom mišljenju, je da te datume treba potvrditi Republičko vijeće za nacionalne manjine. Međutim, kako se to vijeće nije sastalo otkako je usvojen Zakon o nacionalnim vijećima, ne možemo implementirati ovo pravo. To je pokazatelj u kojoj mjeri vlast uzima u obzir ne samo manjinsku samoupravu već i kako tretira manjine.«

Koordinacija nacionalnih manjina, neformalno tijelo koje u svakom slučaju bolje funkcionira nego spomenuto državno vijeće, više je puta tražilo održavanje sjednice toga tijela, ali do toga nije došlo, dodaje Bačić.

Dodajmo da je blagdan Velike Gospe, dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta.

Velika Gospa ima osobito mjesto u srcu hrvatskoga puka i vjernika. Gospi su se tijekom hrvatske povijesti podizale crkve i nju se nazivalo početkom boljega svijeta, vjernom odvjetnicom hrvatskog naroda, ili Kraljicom Hrvata.